ZORNIĆ: Kriza u BiH, uzroci i rješenja
AZRA ZORNIĆ: Kriza u BiH, uzroci i rješenja
Bosna i Hercegovina (BiH) se suočava sa ozbiljnom krizom koja uključuje političke tenzije, socijalne nemire i pravna pitanja koja utiču na svakodnevni život njenih građana. Jedan od najznačajnijih izazova je Dodikova politika secesije, koja je došla do izražaja kroz različite izjave i odluke usmjerene ka jačanju autonomije ovog entiteta, s ciljem odvajanja od BiH. Nedavne informacije o hapšenju Milorada Dodika, lidera SNSD-a i predsjednika Entiteta republika srpska, dodatno su zakomplikovale ovu situaciju. Ovaj događaj neizbježno je izazvao niz reakcija među građanima, a efekti se osećaju na više nivoa.
Stabilnost zemlje zavisi od sposobnosti vlasti da obezbjede pravičnost i transparentnost u pravosudnom sistemu, te da garantuju ljudska prava svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić protiv Bosne i Hercegovine predstavljala je ključni trenutak u borbi za ljudska prava i ravnopravnost građana Bosnie i Hercegovine. Kako bi se presuda efektivno sprovela, BiH će morati raditi na izgradnji institucija koje su sposobne da garantuju ljudska prava. Ovo podrazumijeva jačanje nezavisnosti pravosuđa. Na taj način se može stvoriti osećaj sigurnosti i povjerenja među svim građanima, što je neophodno za stabilnost zemlje.
Dodik takođe pokušava da ojača svoj uticaj na institucije unutar Bosne i Hercegovine, koristeći političku krizu kao sredstvo za ostvarivanje svojih ciljeva. Na primer, blokiranje rada institucija poput državnog parlamenta i drugim vladinim tijelima, često stvara situaciju koja mu omogućava da se postavi kao „spasilac“ srpskog naroda. Ovi potezi, iako potencijalno rizični, doprinose stavu među njegovim pristalicama, koji veruju da se bore za očuvanje prava Srba u BiH. Takve odluke nailaze na osude međunarodne zajednice, koja naglašava da bi bilo kakav pokušaj secesije bio u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je postavio temelje za mir u BiH.
Dodikove secesionističke aktivnosti imaju snažnu podršku iz Srbije i Rusije, ali je važno da se međunarodna zajednica i domaći akteri u BiH aktivno suprotstave ovim potezima kroz preuzimanje odgovornosti za budućnost zemlje. Čini se da međunarodni akteri vode strategiju koja se oslanja na dijalog i pregovore, umesto na direktnu konfrontaciju. Ova taktika može se protumačiti kao slabost te dodatno osnažiti Dodikovu poziciju.
U Bosni i Hercegovini politička situacija je poznata po svojoj kompleksnosti i višedimenzionalnosti. Politika trojke teško može da se realizuje bez jedinstvenog fronta među ključnim kako domaćim političkim tako i međunarodnim akterima. Jedan od ključnih figura u toj areni je Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Njegove namjere, kao i sve češće pominjanje trećeg entiteta, postavljaju ozbiljna pitanja o političkoj budućnosti BiH i njenom putu ka stabilnosti i integraciji u Evropsku uniju.
Postavlja se pitanje kako odogovoriti na ovu krizu koja se poput bureta baruta nadvila nad Bosnom?
Jedno od rješenja je i implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić v. BiH. Razlog za to jeste činjenica da presuda Zornić ne predstavlja samo pravni dokument, već je i poziv na promjene koje su nužne za izgradnju pravednijeg društva u BiH. Implementacija ove presude može značajno doprinijeti smanjenju etničkih tenzija i krize u zemlji. Samo kroz ravnopravan pristup pravima svih građana može se postići trajna stabilnost i napredak, čime bi BiH postala moderna demokratska država u kojoj će svi njeni građani imati jednake mogućnosti.
About The Author
