Zahirović : Osobe s invaliditetom ne treba da budu na granici siromaštva

Ned, 17.11.2019. 12:13

Zahirović : Osobe s invaliditetom ne treba da budu na granici siromaštva

SARAJEVO, 17. novembra (FENA) – „UN Konvencija i osobe sa invaliditetom u BiH: Između normativnog i stvarnog” bila je tema redovne sesije Kruga 99 na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Uvodničar na sesiji bio je politolog Suvad Zahirović, izvršni direktor Informativnog centra za osobe sa invaliditetom “Lotos”, Tuzla.

Zahirović je aktivista za prava i dostojanstvo osoba s invaliditetom u BiH, aktivan i u Evropskoj mreži za samostalni život „ENIL“, Evropskom forumu osoba sa invaliditetom „EDF“ te mnoštvu drugih regionalnih i evropskih inicijativa u oblasti invalidnosti.

Jedan je od ključnih aktera u vođenju procesa kreiranja Jedinstvene politike u oblasti invalidnosti te prvih entitetskih strateških dokumenata za dosljednu primjenu Politike u oblasti invalidnosti u BiH.

Zahirović je u uvodnom obraćanju istakao da po rezultatima popisa iz 2013. godine u Bosni i Hercegovini ima oko 8,3 posto stanovnika koji imaju neku vrstu invaliditeta dodavši da se podatak razlikuje od procjene Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke. Po njihovim procjenama oko 15 posto od ukupnog stanovništa čine osobe sa invaliditetom, što je uzrokovano posljedicama rata.

Institucije Bosne i Hercegovine, naveo je Zahirović, su pitanja osoba s invaliditetom postavila visoko na ljestvici prioriteta tako da je država BiH prihvatila najznačajnije međunarodne dokumente iz oblasti invalidnosti.

– Bosna i Hercegovina je kao društvo na neki način tragala za odgovorima o tome kako pristupiti fenomenu invalidnosti, kako osobama s invaliditetom dati odgovarajuće mjesto i odgovarajuće vidove podrške. Na žalost još više tragamo za odgovorima nego što imamo efektivna rješenja -rekao je Zahirović.

On je istakao da se osobe s invaliditetom suočavaju s brojnim barijerama u svim sferama života istakavši da su te osobe najisključenija grupa bh. građana sa indeksom socijalne isključenosti većim od 90 posto. Kao primjere naveo je: otežan pristup obrazovanju, tržištu rada, učešću u javnom i političkom životu, socijalnoj sigurnosti, životnom standardu.

-Osobe s invaliditetom su ispod granica siromaštva ili jako blizu te granice. Potrebno je poduzeti efektivne mjere koje će osigurati da osobe s invaliditetom umjesto da budu „socijalni slučajevi“ budu prepoznate kao resurs razvoja ovog društva i daju svoj puni doprinos – kazao je izvršni direktor Informativnog centra za osobe sa invaliditetom “Lotos” Suvad Zahirović.

Agencija Anadolija:

Osobe s invaliditetom jedna od najmarginalizovanijih grupa bh. društva

– O temi ”UN Konvencija i osobe sa invaliditetom u BiH: Između normativnog i stvarnog“, govorio je politolog Suvad Zahirović

SARAJEVO (AA) – Osobe s invaliditetom su jedna od najmarginalizovanijih grupa građana u bh. društvu, rečeno je na redovnoj sesiji Kruga 99 održanoj u nedjelju u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA)

O temi ”UN Konvencija i osobe sa invaliditetom u BiH: Između normativnog i stvarnog“, govorio je politolog Suvad Zahirović, a moderator je bio psiholog Bojan Šošić.

Šošić je podsjetio kako se 3. decembra obilježava Dan osoba s invaliditetom. Dodao je kako je ovogodišnja tema ”Promocija učestvovanja i liderstva osoba s invaliditetom: poduzimanje akcija za implementaciju Agende održivog razvoja do 2030. godine”.

Izvršni direktor Informativnog centra za osobe sa invaliditetom “Lotos“, Tuzla, Suvad Zahirović kazao je kako zvanični rezultati popisa stanovništva iz 2013. pokazuju da je u BiH evidentirano 8,3 posto stanovnika koji imaju neku vrstu invaliditeta.

Pojasnio je kako se ovaj podatak značajno razlikuje od procjena o broju osoba s invaliditetom u nekoj zajednici koje čine Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska banka. Naime, po njihovim procjenama oko 15 posto stanovništva neke zajednice čine osobe s invaliditetom.

”U BiH je ovaj broj zacijelo puno bliži procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke zbog događanja koja su našu zemlju zadesila 90-tih godina, rata i posredno i neposredno ratnih dešavanja”, rekao je Zahirović.

Jedan od najprepoznatljivijih aktivista i boraca za prava i dostojanstvo osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini Zahirović pojasnio je kako je nakon rata BiH kao društvo, na neki način, tragala za odgovorima o tome kako fenomenu invalidnosti i osobama s invaliditetom osigurati odgovarajuće mjesto i dati odgovarajuću podršku.

”Nažalost, još uvijek više tragamo za odgovorima nego što imamo efektivnih rješenja koja bi vodila ka punoj uključenosti osoba s invaliditetom u društvo i ka poštovanju njihovih prava i dostojanstva i mogućnošću uživanja prava koja im kao građanima pripadaju”, pojasnio je Zahirović.

Dodao je kako je to evidentno u svim sferama života, a osvrnuo se i na barijere s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju i zbog kojih su isključene iz društva: otežan pristup obrazovanju, tržištu rada i zapošljavanju, učešću u javnom i političkom životu, socijalnoj sigurnosti i životnom standardu.

”Osobe s invaliditetom, po svemu, a to pokazuju i istraživanja o indeksu isključenosti, jesu jedna od najmarginalizovanijih grupa građana u bh. društvu i po rezultatima indeksa isključenosti, koji je provodio UNDP 2009., indeks isključenosti za osobe s invaliditetom je 90 posto”, rekao je Zahirović.

Smatra kako sve ovo čini evidentnim potrebu za aktivnijim promovisanjem mogućnosti i prava osoba s invaliditetom kao i nužnost brzog poduzimanja mjera koje će popraviti stanje osoba s invaliditetom, s obzirom da procjene i istraživanja pokazuju da oko 80 posto osoba s invaliditetom jeste ispod granice siromaštva ili blizu nje.

”Potrebno je poduzeti efektivne mjere koje će osigurati da osobe s invaliditetom, umjesto da budu ‘socijalni slučajevi’ i prvenstveno pitanje kojim se bave službe i institucije iz oblasti socijalne zaštite, budu prepoznate kao resurs razvoja ovog društva i daju svoj puni doprinos njegovom razvoju“, rekao je Zahirović.