IZVJEŠTAJ O RADU KRUGA 99 I PREDSJEDNIŠTVA

Proteklih godinu dana, od posljednje Skupštine, društveni i politički ambijent u kojem je djelovao Krug 99, karakteristisale su snažne protivrječnosti pa i konflikti u skoro svim sferama života bosanskohercegovačkog društva. Istovremeno, taj ambijent je u većoj mjeri uticao i naglašavao sva ona pitanja koja se redovito otvaraju u preizborno, izborno i postizborno vrijeme, utičući kako na konačni ishod izbornog procesa, tako, još više, na stepen društvenih napetosti, sukoba između očekivanja socijalne pravde tranzicijom osiromašenih radnika, daljeg gubljenja ekonomske moći i političkog uticaja devastiranog srednjeg sloja i institucija labilne, neizgrađane, nesposobne i osiromašene države.

Izbor tema na sesijama Kruga 99 zbog toga je morao biti senzibiliziran sa ambijentom u kojem se djelatnost Kruga odvija.

Primjera radi, dan prije paljenja Predjedništva BiH i pet kantonalnih sjedišta, kao navodnog izraza dubokog nezadovoljstva socijalno obespravljenog radništva, Evropski parlament je usvojio Rezoluciju o BiH u kojoj se, pored ostalog, insistiralo na daljoj federalizaciji BiH sa pozadinom na inicijativi i argumentaciji zastupnika iz Hrvatske, o rješenju „hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH“ putem trećeg entiteta. Istovremeno, u prvi plan političke i medijske javnosti izašli su nemili događaji vezani za proteste, tako da je pomenuta Rezolucija ostala mimo neophodne i potrebne pažnje domaće javnosti. Krug 99 je, međutim, već na prvoj narednoj sesiji od 9.og februara, dok su nemili događaji još trajali, stavio upravo Rezoluciju EP o BiH. Vrijeme je pokazalo ispravnost takve odluke, a posebno ukoliko se samjerava sa agresivnim idejama dijela političkog establišmenta u ovom, sadašnjem aktuelnom postizbornom trenutku, nedavnim zaključcima HNS-a, pa i sve otvorenijim zagovaranjem dijela međunarodne diplomacije. Iako je Rezolucija u svom izrijeku nejasna u konkretnoj viziji federalizacije, pokazalo se da ulazak Hrvatske u EU neće biti očekivana prednost za region i BiH posebno, već dodatni problem za BiH na prepoznatljiv način „ostvarivanja ratnih ciljeva političkim sredstvima“ .

Gledajući iz tog ugla, više je nego važno što nas nije zapljusnula „usijana retorika“ poslije paljevina institucija, već stavljanje pomenutog pitanja u prvi plan. Na žalost, klizeća politička tendencija o ovom pitanju postaje sve jača, pa samim tim trebaće se iznova vratiti na to pitanje, bez obzira što je tada ostala izvan pažnje bilo koje institucije, nevladine organizacije i političke stranke ( a i sada površno i stidljivo).

Sedam dana poslije pomenute sesije, već smo imali temu “KAKO DALJE IZ SOCIJALNOG BUNTA?“., pokušavajući odgovoriti na praktični i tematizirani izazov. Vraćajući se danas na Stavove Kruga 99 utvrđenih tokom ove rasprave, te rezultate plenumske demokracije (gdje nam je, iako prethodno pozvani, fizički onemogućeno da kao organizacija učestvujemo), moramo istaći trezvenost, racionalnost i političku svrsishodnost naših precizno definisanih stavova, potaknutih motivima „opšteg dobra“ – i socijalne pravde i nužne stabilnosti državnih institucija. Ono, međutim, što nismo tada u punoj mjeri sagledali, a i danas još nesigurno i nedovoljno, jesu razmjere neodgovornog eksperimentisanja sa metodama tkz. „nenasilnih revolucija“ u našem podjeljenom društvu i urušenoj državi.

Ukrajinski primjer, koje li koincidencije – dešavao se u skoro istom trenutku, a po metodu svakako – sa posljedicama koje ne treba ovom prilikom nabrajati.

Na isti način treba razumjeli senzibilnost i odgovornost Predsjedništva i predsjednika, i odlučnost u odbijanju pritisaka koji su trajali od jula mjeseca 2014. godine da se Krug 99 stavi na čelo politiziranja pitanja Sutorine. Nije samo bio razlog samo u tome što se ovim pitanjem Krug 99 bavio, na odmjeren način, i prije skoro četiri godine, već prije svega osjećaj odgovornosti za stabilnost države u okolnostima u kojima se ona i spolja i iznutra različitim povodima, metodama i sredstvima nastoji još više destabilizirati i urušiti.

Naše januarsko obraćanje javnosti o ovom pitanju je iznuđeno, prije svega postupcima i ponašanjima u javnosti nekih naših tadašnjih članova. Nikada za 21 godinu svog postojanja, bez obzira na naša unutrašnja slaganja ili neslaganja o konkretnim pitanjima teorije, ideologije, religije a pogotovo političke prakse, nije povod takve vrste bio razlogom da neki član ili dio članova u javnosti lamentira sa ugledom cijele organizacije, kao što je to bilo u ovom slučaju. Prebacujući pri tome raspravu o meritumu, na neistinito insuiranje o proceduri i ovlaštenjima pri saopštavanju javnosti stavova Kruga 99, objektivno je nanesena šteta ugledu i temeljnim vrijednostima organizacije.

Ne sporeći doista ni na koji način pravo svakog člana Kruga 99 da o konkretnim pitanjima ima različito, pa i suprostavljeno mišljenje od većine, isto tako niti jedan pojedinac nema pravo da pritiscima različite vrste, a pogotovo javnim, uskraćuje pravo većine da misli kako misli. A naročito onda kada svojim stavovima odstupa od utemeljteljskih programskih načela i principa.

Ima zbog toga potrebe stalno naglašavati da nas evo već dvadeset i drugu godinu okuplja uvjerenje kako je zajednički život moguć i nužan, utemeljen i crpljen iz najbolje tradicije bosanskohercegovačkog načina života, ali da je riječ i o ljudima koji se međusobno, sasvim personalno, uvažavaju i poštuju. Bez toga nikakav dijalog, kao ključna odlika našeg rada, nije moguć, bez toga ostaće puka floskula o slobodnom mišljenju, multidisciplinarnom pristupu temama, itd.

Bez potrebe da se obrazlaže svaka od 40-tak tema o kojima smo raspravljali na sesijama u protekloj godini imajući uvijek relevantne uvodničare, treba istaći nastojanje da one budu uvijek, kada je to moguće, društveno angažirane. Svako će, možda, isticati neku drugu temu po vrijednosti ili pak društvenom značaju. Međutim, ključna poenta jeste da se vrijednost Kruga 99 neće mjeriti u vlastitom ogledalu, već prije svega u ogledalu naše društve, političke, kulturne, intelektualne i svake druge zbilje. Biti u vremenu sa tom zbiljom, sa narodom čiji smo to htjeli ili ne eksponenti i intelektualni glasnogovornici, jeste naš kredo i misija. U kapacitetu i moći koje Krug 99 realno posjeduje, i intelektualno, i moralno, i materijalno, odlučnost da se nastavi dalje je neupitna. I personalno, kao svaki pojedinac, i naša organizacija kao takva.

Sumarno, kazano u mjerljivim kategorijama, rezultati za proteklu godinu su:

Održan je maksimalan broj sesija za jednu godinu,
Inovirana je i modernizirana Web stranica, FB i Twiter, sa tendencijom povećanja posjetilaca i korisnika
citirani više desetina hiljada puta u različitim medijima
da smo primili pet novih mađih članova, a dvojicu isključili
da postepeno rasprave na sesijama pretvaramo u jasno definisane stavove, predstavke, a uskoro i zakonske prijedloge
da je značajan dio minimalnih ali nužnih finansijskih sredstava u ukupnom budžetu iz privrede – putem sponzoriranja i reklamiranja
da je konačno uređen vlastiti prostor za rad Predsjedništva i članova u PEN Centru
da ostvarujemo značajnu komunikaciju sa svim relevantnim akterima društvenog, političkog, kulturnog i ekonomskog života u BiH
da postajemo, kako izgleda, i meta zabrane izvještavanja o našoj djelatnosti nekih spin medija

Skupština Kruga 99, Sarajevo, 29.mart. 2015.godine