Treba okupiti nadstranački BH državotvorni politički blok!
‘Krug 99’ pozvao na formiranje bloka koji želi zajedništvo i jačanje BiH
SARAJEVO, 20. novembra (FENA) – Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Milan Dunović poručio je da je obilježavanje 25. novembra, Dana državnosti BiH ove godine važnije nego ranije jer se često govori o podjelama države.
On je kao uvodničar nedjeljne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca ”Krug 99” kazao da su na sceni sve češće priče o podjeli države, pa čak i FBiH.
– Svjedočimo da Republiku Srpsku predstavljaju kao državu, a ne kao entitet – istakao je Dunović.
Naglasio je da se o Danu državnosti mora pričati mnogo više i podsjećati na njegovu važnost.
Profesor Tomislav Išek je mišljenja da je sve manje razloga za slavlje, a sve više za podsjećanje. Naglasio je da se odlukama donesenim 25. novembra manipuliše, iako je to najznačajniji datum u historiji BiH.
– Sada je najvažnije ponavljati i podsjećati na važnost ovog značajnog datuma – naveo je Išek.
Profesor Mirko Pejanović podsjetio je da je 25. novembra 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, usvojena Rezolucija ZAVNOBiH-a. Tada su narodi u BiH odlučili da njihova država bude zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih, te ravnopravnost Republike BiH unutar jugoslavenske federacije, s granicama iz srednjovjekovne Bosne.
Godinu poslije na zasjedanju u Sanskom Mostu ZAVNOBIH prelazi u zakonodavno i izvršno tijelo, a njegovo predsjedništvo na jesen u Jajcu uspostavilo je državnu upravu.
Pejanović posjeća da je 1945. godine u Sarajevu formirana prva vlada, a godinu poslije usvojen prvi ustav.
– Taj ustav utemeljio je ravnopravnost građana u BiH – kazao je Pejanović.
”Krug 99” ocijenio je da situacija u BiH nije zadovoljavajuća te su pozvali na formiranje bloka čije bi članice bile stranke i organizacije koje žele zajedništvo i jačanje države BiH.
(FENA) M.L.
SARAJEVO (AA) – Obilježavanje 25. novembra Dana državnosti Bosne i Hercegovine ove godine je možda i značajnije nego prethodnih, jer se o državotvornosti BiH sve manje priča i često se često govori o podjelama države, poručio je Milan Dunović, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).
“Državotvornost BiH je nešto o čemu se sve manje priča u posljednje vrijeme. Mi već više od 20 godina vidimo da se Dan državnosti BiH u više od pola naše države ne obilježava. Pokušava se poništiti sjećanje na ono što čini Bosnu i Hercegovinu onakvom kakva bi trebala da bude. U proteklih nekoliko godina dešava nam se da je na sceni pokušaj podjele i FBiH kao entiteta, pokušaj prikazivanja RS-a kao države a ne kao entiteta. Međutim, smatram da i političko Sarajevo, ne volim koristiti taj termin, ali svi dobro znamo šta je to, na neki način pristaje na takve podjele i ne želi se više pričati o obilježjima državnosti BiH”, rekao je Dunović tokom redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” o temi “25. novembar – Kontinuitet, izazovi i osporavanja državnosti BiH“.
Smatra da je iz razloga što se takvim stvarima ne govori obilježavanje Dana državnosti BiH ove godine možda i značajnije nego što je bilo u proteklom periodu.
“Došli smo u fazu da se o takvim stvarima šuti i došli smo u fazu da se građanski koncept u ovoj državi više ne čuje. Priča se isključivo o kolektivnim pravima etnicitetima, dok su individualna prava tema o kojima ne želi niko ništa reći”, poručio je Dunović.
Profesor Tomislav Išek je govoreći o tome da se 25. novembar u jednom dijelu BiH apsolutno negira, u drugom prešućuje, a u jednom slavi istakao da je danas “najmanje razloga za slavlje, a mnogo je razloga za podsjećanje i obilježavanje.”
“Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a je jedan od najvećih, najkrupnijih i najznačajnijih događaja uopće u povijesti Bosne i Hercegovine, ali u suvremenoj posebno. Do toga kako se tretira ovaj datum dolazi zbog toga što se previđa nešto što je nešto značajno kada je riječ o povijesnim događanjima a to je da se događaj mora pratiti u procesu dugog zbivanja. Pitanje državnosti BiH, njene posebnosti je pitanje procesa dugog trajanja i treba o ovakvim događajima govoriti, podsjećati i ukazivati na njihov historijski značaj i aktualnost današnju, a još više sutrašnju”, kazao je Išek.
Profesor Mirko Pejanović, koji je govorio o kontinuitetu državnosti BiH u kontekstu ideje ZAVNOBiH-a i razvoja državnosti BiH tokom 20. i početkom 21. stoljeća, složio se da je dobro ponavljati neke historijske fakte.
“Bosna i Hercegovina kao zemlja, kao prostor svoj politički i državni identitet stiče u srednjem vijeku i dostiže veoma visok stupanj razvoja. Zatim nekih 400 i više godina, BiH egzistira u okviru jedne velike vlasti, Otomanske vlasti, a nešto kratko i pod Austro-ugarskom vlašću, ali u svim vremenima BiH je sačuvala svoju teritorijalnu posebnost i svoju kulturološku posebnost. Znači u BiH su vijekovima živjeli ljudi koji su pripadali različitim vjerama i kasnije nacijama”, kazao je Pejanović.
Podsjetio je da u modernom vremenu, u 20. stoljeću BiH obnavlja svoju državnost i tada započinje njen razvoj u okviru Antifašističkog oslobodičkog pokreta u BiH i Jugoslaviji. Dana 25. novembra 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a, u kojoj je, podjsetio je Pejanović, izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica.
Godinu poslije na zasjedanju u Sanskom Mostu ZAVNOBiH prelazi u zakonodavno i izvršno tijelo, a njegovo predsjedništvo na jesen u Jajcu uspostavilo je državnu upravu. Pejanović je podsjetio da je 1945. godine u Sarajevu formirana prva vlada, a godinu poslije usvojen prvi ustav, koji je kako je kazao, “utemeljio je ravnopravnost građana u BiH.”
Profesor Ćazim Sadiković govoreći u Danu državnosti BiH nakon potpistivanja Dejtonskog sporazuma, kazao da je sporazum kojim je okončan rat u BiH priznao nasilnu podjelu države, time što su kako je kazao, ukinute sve demokratske institucije koje su do tada postojale unutar BiH.
“Ako je tako učinjeno sa priznanjem svih ovih ratnih tvorevina, onda je time srušen demokratski poredak države BiH. BiH se tokom pola stoljeća uspješno gradila i dogradila kao evropska države parlamentarne demokratije. BiH je u trenutku Daytona imala Parlamentarnu skupštinu sa dva doma – dom građana i dom regiona. Imala je predstavnički dom i senat. Imala je vladu, predsjednika vlade, imali smo vrhovni sud, ustavni sud i najzad imali smo bogati katalog ljudskih prava i sloboda čak i druge i treće generacije. Međutim, taj sistem je propao, došlo je do toga da su ukinute sve demokratske institucije unutar BiH. Pa se pitamo da li je bilo moguće uspostaviti mir i stabilnost kao ciljeve Dejtonskog sporazuma ako se ukidaju demokratske institucije i gubi demokratski karakter države, a stvaraju se nove koje su isključivo bazirane na dva takozvana principa – konstitutivnost naroda i princima negiranja svih prava čovjeka i naroda u našem društvu”, kazao je Sadiković.
About The Author
