SARAJEVO (AA) – Građani Bosne i Hercegovine, poput građana drugih zemalja svijeta, moraju upoznavati osnove deliberativne demokratije, sistema vlasti u kojem se o svim javnim stvarima odlučuje zajedničkom raspravom, prenosi Anadolu Agency (AA).

Ovo smatra Jurg Steiner, profesor emeritus sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Bernu i Univerziteta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu i autor knjige “Osnovi deliberativne demokratije” koji je na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 govorio o izazovima i protivrječnosti demokratije u Evropi i BiH.

Prema njegovim riječima, generalno razmišljanje o politici ogleda se u takozvanoj igri moći gdje se politički akteri natječu za moć. Filozofski gledano, kako tvrdi Steiner, priča o moći politike pripada engleskom filozofu Thomasu Hobbesu.

“Naše zapažanje i oblik gledanja na politiku vezan je za deliberativnu demokratiju, odnosno ono što spominje filozof Immanuela Kanta. U politici je moć bitna jer bez nje ne bi bilo ni politike, ali naš fokus na deliberativnoj demokratiji je da u politici ne mora preovladavati samo moć već bolja argumentacija. Proces odlučivanja u politici je vezan baš za tu bolju argumentaciju tako da sve političke odluke mogu se bazirati, ne samo na sprovođenju moći nego na bolju argumentaciju, da preovladava na kraju sveopće dobro”, rekao je Steiner.

Model deliberativne demokratije, kako je naglasio, nastoji uključiti građane u procese političkih odlučivanja. Javna diskusija i razmatranja zauzimaju u takvom modelu centralno mjesto u procesu opravdavanja zakona i načela na kojima zajednica počiva.

“Primjer za to je naše istraživanje koje smo obavili, pored ostalog u Kolumbiji koja je bila jedna od opasnijih zemalja baš zbog civilnog rata između ljevičarske gerile i desničarskih snaga koji su zajednički sjeli za stol i pokazali nivo saslušanja jedni drugih, to je cilj deliberativne demokratije. Također, naš drugi primjer u istraživanju bio je susret u brazilskim favelama između policajaca za uspostavljanje reda i mira i stanovnika favela, njihov je odnos dugo godina kritičan i bio je veliki problem za Brazil, ali se i tu pokazalo da su obje strane pokazali veliki nivo deliberacije nego što se to očekivalo, sjeli su za stol”, istakao je Steiner.

Sličan model, kako tvrdi primijenjen je i u Srebrenici gdje je fokus stavljen na budućnost, investicije i bolji život tamošnjih stanovnika.

“Vama će sigurno biti interesantno naše istraživanje u gradu Srebrenici, znamo koliko je ona bitna za BiH, naše istraživanje i u tom je slučaju pokazalo jednu veliku otvorenost građana, i Srba i Bošnjaka, koji su sjeli za stol i razgovarali o temama koje su opće dobro za taj grad: kako očistiti rijeku Drinu, kako urediti ulice, trotoare, to je u biti cilj deliberativne demokratije.  Građani bi trebali još od škole da uče šta je deliberacija jer njeno sprovođenje od malena može ih uvesti u jednu veću odgovornost prema politici i političkom odlučivanju. Deliberativna demokratija danas je jako aktuelna, ona se zalaže da se problemi riješe preko slušanja zajedničkih interesa”, zaključio je Steiner.