– Naime, Srebrenica izvan politika i izvan politikantstva po meni je paradigma stradanja i bola. Ona je mjesto gdje se desio strašni zločin. Ali ona bi, po mom sudu, trebala da postane paradigma susreta i dijaloga, prije svega dijaloga onih koji su živjeli i koji žive tamo, jer samo na taj način može ostati kao paradigma stradanja i kao paradigma mogućeg novog razvoja – kazao je Repovac.

Po mom sudu, dodao je on, Srebrenica mora biti mjesto susreta. Istaknuo je da Srebernicu vidi kao mjesto mira i dijaloga, kao mjesto pomirenja.

Profesor Mirko Pejanović je kazao da se 20 godina nakon strašnog zločina i genocida u Srebrenici postavlja pitanje može li Srebrenica postati mjesto, simbol pomirenja, može li postati mjesto i simbol za pouke da se na ovim prostorima ne dogodi obnova zločina i genocida i može li postati simbol, razlog i mjesto da se drugačije razvijaju i obnavljaju međuetnički, međunacionalni odnosi najprije između srpskog i bošnjačkog naroda, a potom države BiH i države Srbije?

– Nužno je kazati da je zločin i genocid u Srebrenici dobio planetarnu protvrdu. Ona je iskazana unutar međunarodnog prava kroz presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde – kazao je Pejanović.

Dodao je da najnovije inicijative da se u obliku jedne međunarodne rezolucije u UN-u dalje posmatra i tretira zločin genocida u Srebrenici, daje nadu „da će međunarodna zajednica i slobodni svijet izvršiti pritisak da se u našim lokalnim okvirima, a posebno u vrhu političke elite srpskog naroda u RS-u i u Srbiji uspostavi drugi odnos, odnos uvažavanja i priznanja i solidarnosti“.

– To će zasigurno biti jedan od glavnih uloga da se započne izgradnja povjerenja, izgradnja mira i da to bude faktor izgradnje mira u BiH u postdejtonskom vremenu – kazao je Pejanović.

Profesor Senadin Lavić je kazao da je presudom Međunarodnog suda pravde 2007. godine potvrđeno ko je počinio genocid u Srebrenici.

– Srebrenica je time postala simbol i sveto mjesto stradanja nedužnih ljudi, a u isto vrijeme postala je i topos nade savremenog čovječanstva. Nadamo se da će u perspektivi internacionalna zajednica pomoći da Srebrenica stane na svoje noge na jedan način što će tamo da se napravi jedan internacionalni istraživački institut gdje bi se skupljali mladi istraživači, širili nadu i znanje o ljudskim nedjelima i zločinima – kazao je Lavić.

Akademik Vladimir Premec je kazao da ne može zamisliti čovjeka ili tijelo koje je zaključilo i naredilo da se likvidira toliki broj ljudi u Srebrenici.

Prof.dr. fra Mile Babić smatra da treba u Srebrenici osnovati institut za istraživanje genocida tako da se taj genocid ne bi nikada ponovio.

(Fena) hd

Sa Kruga 99 poručeno: Srebrenica treba da bude mjesto dijaloga i susreta

Srebrenica je mjesto stradanja, ali i topos nade savremenog čovječanstva, mišljenje je akademika i intelektualaca izneseno na današnjoj redovnoj sesiji Asocijacije Krug 99 pod nazivom “Srebrenica i kako dalje…”.

U susret obilježavanju 20. godišnjice genocida u Srebrenici, manifestacije oko koje se vodi rasprava u regionu zbog najave prisustva predsjednika susjednih zemalja na centralnom događaju koji će se održati 11. jula, a koji će okupiti i lidere svijeta, intelektualci su i odlučili današnju redovnu sesiju Kruga 99 posvetili Srebrenici i njenoj budućnosti.

Prof. dr. Hidajet Repovac istakao je da Srebrenica mora biti mjesto susreta.

“Srebrenicu vidim kao mjesto mira i dijaloga, kao mjesto pomirenja. Ona ne bi trebala da je mjesto pomirenja samo za one koji žive tamo nego za Balkan i naše evropsko okruženje. Tu treba da bude mjesto susreta i dijaloga i samo tako oni koji se sada rađaju imaju neku perspektivu da žive u BiH i u Srebrenici”, kazao je Repovac.

Profesor Mirko Pejanović naglasio je da je genocid u Srebrenici dobio planetarnu potvrdu koja je iskazana kroz presude izrečene u Hagu i Međunarodnom sudu pravde i dodao da još uvijek ima nade da će međunarodna zajednica utjecati na loklano okruženje da prizna ono što se desilo s ciljem uspostave mira.

“Najnovije inicijative da se u obliku jedne međunarodne rezolucije u Ujedinjenim nacijama dalje posmatra i tretira zločin genocida u Srebrenici daje nadu da će slobodni svijet i međunarodna zajednica izvršiti pritisak da se u našim lokalnim zajednicama, a posebno u vrhu političke elite srpskog naroda u RS-u i u Srbiji uspostavi drugi odnos, odnosu uvažavanja, priznanja i solidarnosti, a to će zasigurno biti osnova da se započne izgradnja povjerenja i mira”, naveo je Pejanović.

Akademik Senadin Lavić također je izrazio nadu da će međunarodna zajednica pomoći da Srebrenica “stane na noge”.

“Kada je 2007. godine potvrđeno koje u Srebrenici počinio genocid, ona je postala simbol stradanja, ali i topos nade savremenog čovječanstva”, kazao je Lavić iskazavši želju da se u Srebrenici napravi internacionalni istarživački institut u kojem bi se okupljali mladi istraživači koji bi širili nadu i znanje o ljudskim nedjelima i zločinima.

Akademici i intelektualci su podsjetili na staru historijsku tezu da genocid nastaje kao posljedica toga što se jedan narod smatra višim i boljim od drugog.

Samo pošten čovjek može osjećati krivnju za ono što su uradili njegovi sunarodnjaci i poricanje Srebrenice je poricanje Jasenovca, stav je članova Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

Oslobođenje

Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ Adil Kulenović danas je u Sarajevu kazao da se Srebrenica mora razvijati u narednih 20 godina kao mjesto katarze i pomirenja, “jer jedno bez drugog jednostavno ne ide”.

„Danas ćemo na “Krugu 99“ nastojati da razmišljamo ne samo o prošlosti, nego prije svega o budućnosti kako bi ona bila moguća za sve ljude, istovremeno i insistirajući na tezi da bi nakon 20 godina Srebrenicu trebalo razvijati kao internacionalni kulturni, edukativni i politički centar za mir, pomirenje, katarzu i zaštitu žrtava ratnih stradanja bilo gdje u svijetu“, kazao je Kulenović novinarima prije početka sesije o temi “Srebrenica i kako dalje…”.

Profesor Hidajet Repovac je kazao da se njemu postavlja pitanje da li je nakon 20 godina Srebrenica zaboravljena i da li još uvijek ono što se desilo ima težinu koju je imalo s početka?

„Naime, Srebrenica izvan politika i izvan politikantstva po meni je paradigma stradanja i bola. Ona je mjesto gdje se desio strašni zločin. Ali ona bi, po mom sudu, trebala da postane paradigma susreta i dijaloga, prije svega dijaloga onih koji su živjeli i koji žive tamo, jer samo na taj način može ostati kao paradigma stradanja i kao paradigma mogućeg novog razvoja“, kazao je Repovac.

Po mom sudu, dodao je on, Srebrenica mora biti mjesto susreta. Istaknuo je da Srebernicu vidi kao mjesto mira i dijaloga, kao mjesto pomirenja.

Profesor Mirko Pejanović je kazao da se 20 godina nakon strašnog zločina i genocida u Srebrenici postavlja pitanje može li Srebrenica postati mjesto, simbol pomirenja, može li postati mjesto i simbol za pouke da se na ovim prostorima ne dogodi obnova zločina i genocida i može li postati simbol, razlog i mjesto da se drugačije razvijaju i obnavljaju međuetnički, međunacionalni odnosi najprije između srpskog i bošnjačkog naroda, a potom države BiH i države Srbije?

„Nužno je kazati da je zločin i genocid u Srebrenici dobio planetarnu protvrdu. Ona je iskazana unutar međunarodnog prava kroz presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde“, kazao je Pejanović.

Dodao je da najnovije inicijative da se u obliku jedne međunarodne rezolucije u UN-u dalje posmatra i tretira zločin genocida u Srebrenici, daje nadu „da će međunarodna zajednica i slobodni svijet izvršiti pritisak da se u našim lokalnim okvirima, a posebno u vrhu političke elite srpskog naroda u RS-u i u Srbiji uspostavi drugi odnos, odnos uvažavanja i priznanja i solidarnosti“.

„To će zasigurno biti jedan od glavnih uloga da se započne izgradnja povjerenja, izgradnja mira i da to bude faktor izgradnje mira u BiH u postdejtonskom vremenu“, kazao je Pejanović.

Profesor Senadin Lavić je kazao da je presudom Međunarodnog suda pravde 2007. godine potvrđeno ko je počinio genocid u Srebrenici.

„Srebrenica je time postala simbol i sveto mjesto stradanja nedužnih ljudi, a u isto vrijeme postala je i topos nade savremenog čovječanstva. Nadamo se da će u perspektivi internacionalna zajednica pomoći da Srebrenica stane na svoje noge na jedan način što će tamo da se napravi jedan internacionalni istraživački institut gdje bi se skupljali mladi istraživači, širili nadu i znanje o ljudskim nedjelima i zločinima“, kazao je Lavić.

Akademik Vladimir Premec je kazao da ne može zamisliti čovjeka ili tijelo koje je zaključilo i naredilo da se likvidira toliki broj ljudi u Srebrenici.

Prof.dr. fra Mile Babić smatra da treba u Srebrenici osnovati institut za istraživanje genocida tako da se taj genocid ne bi nikada ponovio.

federalna.ba/Fena

Vladimir Premec kroz suze: Srebrenica je grad ljudi koji žive zajedno sa sjenama

Piše: L. Č.

Akademik prof. dr. Vladimir Premec bio je jedan od uvodničara na današnjoj sesiji Kruga 99 pod nazivom “Srebrenica i kako dalje”.

Prof. dr. Vladimir Premec je na samom početku istaknuo kako “ne može zamisliti čovjeka ili tijelo koje je donijelo odluku o likvidaciji tako velikog broja stanovnika jednog naroda.

“Fratarska Bosna Srebrena je bila simbol života i veze sa bogom u Bosni i Hercegovini. Današnja Srebrenica, grad živih ljudi koji žive zajedno sa sjenama onih čija su tijela pod zemljom na golemom mezarju pred kojim niko ne može ostati ravnodušan”, kazao je Premec.

Premec se kroz suze pisjetio trenutka kada je poslije rata u delegaciji Filozofskog fakulteta upoznao majku djevojčice kojoj je pam otkinuo glavu, a koja je zajedno s njim polagala vijenac.

“Tada sam bio dirnut do suza. Danas ovdje suze kao prilog katarzi, a zločin koji je morao biti tako velik kao grijeh protiv boga bio je dovoljan povod da se igra tragedija u starih Helena. Aristoteles je čovjek koji je definirao katarzu kao kraj i doživljenje pročišćenja od zla, zlih ideologija, zlih ljudi i zlih postupaka, da svi mi to očistimo iz sebe. Premda mi nemamo takve tragičare kao što je bio Sofokles recimo u ‘Antigoni'… nama je živjeti”, kazao je Premec.
Filozof i prevodilac Vladimir Premec rođen je 1939. godine u naselju Gola kod Koprivnice u Hrvatskoj. Završio je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1958, a studij filozofije i komparativne književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1965. Doktorsku disertaciju odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1968, a od 1967. radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Biran je 1970. za docenta, 1975. za vanrednog, a 1982. za redovnog profesora na Odsjeku za filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio predsjednik Vijeća Odsjeka za filozofiju u tri navrata i prodekan Filozofskog fakulteta (1977–1979). Penzionisan je 2009.

Osnovni predmet proučavanja Vladimira Premeca je historija filozofije. Objavio je i preveo veći broj knjiga.

Bio je predsjednik Društva za filozofiju, sekretar Hrvatskog filozofskog društva, član Kruga 99 (potpredsjednik), počasni član društva Assoziatione Nicolo Copemico – Alunni del ateneo Estense, Ferrara, Italija, dobitnik priznanja (Počasni doktorat) “Doctoratus philosophiae honoris causa” na Università di Ferrara, Italija 1997, te International Peace Prize, United Cultural Convention sitting in the United States of America. Član je P.E.N Centra BiH. Dopisni je član ANU BiH.

Izvor:klix.ba