Šošić: Destruktivnim politikama je najveća prijetnja građanski koncept uređenja bosanskohercegovačkog društva
Prilog za Godišnju press konferenciju Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99, 4.1.2022.
Bojan Šošić
Stekli smo dojam da je protekla godina bila na neki naročit način teška za bosanskohercegovačko društvo, a očekivanja od ove godine nisu značajno bolja. Međutim, činjenica je da u kontinuitetu građani BiH sada već puna tri desetljeća žive u atmosferi ili rata ili mogućnosti intenziviranja napetosti do ponovne aktualizacije sukoba čak u oružanom obliku. Pandemija i globalni ekonomski i geopolitički procesi svakako nisu pogodovali relaksiranju te atmosfere, odnosno omogućili da se naš narod konačno razrahati. Na djelu su snage koje jašu na destruktivnim politikama kojima je najveća prijetnja građanski koncept uređenja bosanskohercegovačkog društva i na različite načine, često razvedene od svake logike, pokušavaju da kroz iskrivljeno predstavljanje obezvrijede ovaj pristup. Mora se jasno naglasiti da je ideja građanskog potpuno jednako udaljena od sva tri nacionalistička kriminogena toka koji su okupirali ovo društvo.
To su patološka viđenja i procesi koji su Bosnu i Hercegovini učinili zemljom koja je na začelju svih onih pozicija kojima po svom civilizacijskom potencijalu i antifašističkom naslijeđu pripada. Krajnje je vrijeme da građani ove zemlje prepoznaju da se konačno mora prestati s prilagođavanjem i opravdavanjem djelovanja koterija koje poziraju kao političke stranke, zbog kojih stalno pogoršavanje mentalnog zdravlja našeg stanovništva i samoubistva postaju svakodnevica. Mnogi kažu da naša stvarnost nije zrela za plasiranje ideje građanskog, da se iz pragmatičnih razloga mora prihvatiti navodni realitet da je bosanskohercegovačko društvo do srži već efektivno podijeljeno. Na taj način se izrugivanjem i izgurivanjem ove ideje iz svijesti i govora ona nastoji isključiti i iz mogućeg; onoga što bi trebala biti budućnost na koju nam skoro pa ne dozvoljavaju da mislimo. Ne; vrijeme je da upravo ove suprotne ideje naslonjene na etničko, koje su dovele da pojedinci i zajednice žive na klimavim kreditima i uz ekonomiju koja je na klizavoj nizbrdici, a roditelji ispraćaju djecu u inostranstvo, proglase ne samo nepoželjnim, već i onim što zaista jesu – neprihvatljive.
About The Author
