Sesija Kruga 99 posvećena implementaciji ‘Zelene agende’ u BiH
Ned, 14.11.2021. 12:48
Sesija Kruga 99 posvećena implementaciji ‘Zelene agende’ u BiH
SARAJEVO, 14. novembra (FENA) – “Zelena agenda za Zapadni Balkan – Implementacija u BiH”, tema je današnje sesije Kruga 99, na kojoj su eminentni stručnjaci iz oblasti energijske efikasnosti i biodiverziteta ukazali na važnost zaštite voda, njeno korištenje, ali i dobar ekološki status.
Uvodničari sesije su bili profesori Dubravka Bošnjak, Tarik Kupusović, Martin Tais i Mehmed Cero. Oni su podsjetili da se u Zelenoj agendi voda spominje u sklopu borbe protiv zagađivanja, koje jasno dovodi do opadanja kvaliteta vode.
Kupusović je upozorio da je bez adekvatne zaštite, korištenje voda preskupo ili čak nemoguće, a voda ima presudan uticaj na ljudsko zdravlje, društveni i ekonomski razvoj te funkcije ekosistema.
On smatra da je jedan od najvećih izazova u BiH pronalaženje održivih rješenja za tretman voda nakon upotrebe. Oko 75 posto stanovništva u BiH ima pristup javnim uslugama vodosnabdijevanja, dok je samo oko 40 posto stanovništva pokriveno javnim uslugama odvodnje otpadnih voda. Ukupno je samo 15 posto stanovništva priključeno na postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Kupusović je naglasio da upravljanje vodama u BiH uopće predstavlja vrlo složeno pitanje, jer su uspostavljena tri vodna područja rijeke Save (pod ingerencijom FBiH, RS i BD), kao dijela međunarodnih slivova Save i Dunava, i još dva vodna područja međunarodnog sliva Jadranskog mora (FBiH i RS).
– Neophodne su jasne procedure, da bi sve relevantne institucije djelovale zajednički i koordinirano – naglasio je Kupusović.
U tom smislu, Martin Tais smatra da kvalitetom zraka treba upravljati, a prednost daje obnovljivim izvorima energije koje treba graditi i smanjivati emisiju CO2 – jedno treba da raste a drugo da se smanjuje, postepeno, i da treba voditi računa o našoj energetskoj neovisnosti.
– Cilj nam je Zelena agenda i obnovljivi izvori energije – poručio je Tais.
Da bismo uopće unaprijedili stanje, uredili, restaurirali ekosistem do odgovarajućeg, održivog korištenja, kako je kazao profesor Cero, strateški Bosna i Hercegovina planira da poveća površine zaštićenih područja sa trenutnih oko četiri posto na 10 posto do 2030. u raznim vidovima zaštite: nacionalnim parkovima, zaštićeni pejsaži,
– To podrazumijeva odgovarajuće održivo korištenje, ne samo zaštita radi zaštite, u određenim zonama da, ali određene prelazne zone trebaju da budu poligoni za zadržavanje ljudi – istakao je Cero.
Inače, policy paper pod nazivom “Zelena agenda za Zapadni Balkan – Implementacija u Bosni i Hercegovini“ je strategija, kojom se, kako je podsjetila Bošnjak, promovira prelazak s tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju.
Imajući na umu obimnost i ambicioznost tog dokumenta, koja je izuzetno velika, Udruženje Pravni institut u BiH oformilo je Radnu grupu za okoliš, a članovi te radne grupe smatraju da je neophodna uspostava funkcionalnog mehanizma međusektorske koordinacije, ali i uspostava pravnog okvira u skladu sa novim zahtjevima koje BiH preuzima kroz međunarodne ugovore.
Također, kako je kazala Bošnjak, koja je ujedno i član Radne grupe, neophodno je povećati ulogu lokalne zajednice i civilnog društva u svim navedenim aktivnostima.
Njihova preporuka je donošenje zakona o Integriranom planu za energiju i klimu (NECP), kako bi se njegova izrada i implementacija provela kroz domaće zakonodavstvo. I također je potrebno izvršiti usklađivanje postojećih s novim politikama, strategijama i planovima.
Agencija Anadolija:
Uvodničari Kruga 99: Smanjiti emisije štetnih gasova u zrak
– Oko 75 posto stanovništva u BiH ima pristup javnim uslugama vodosnabdijevanja, dok je samo oko 40 posto stanovništva pokriveno javnim uslugama odvodnje otpadnih voda
SARAJEVO (AA) – Jedan od najvećih izazova u Bosni i Hercegovini je pronalaženje održivih rješenja za tretman voda nakon upotrebe. Oko 75 posto stanovništva u BiH ima pristup javnim uslugama vodosnabdijevanja, dok je samo oko 40 posto stanovništva pokriveno javnim uslugama odvodnje otpadnih voda, kazao je Tarik Kupusović, stručnjak za vode, javlja Anadolu Agency (AA).
Uvodničari na redovnoj sesiji Kruga 99 govorili su na temu “Zelena agenda za Zapadni Balkan – implementacija u BiH”.
Dubravka Bošnjak, stručnjakinja za energetsku efikasnost, kazala je da je jako važno razgovarati o ovim temama u pravo vrijeme.
Kako je kazala, ovdje su da predstave projekat “Zelena agenda za Zapadni Balkan – implementacija u BiH”.
Bošnjak je navela da je u okviru projekta oformljena radna grupa za okoliš.
“Članovi radne grupe su s okolišnog aspekta razmatrali mogući utjecaj nove evropske strategije za razvoj regije, koja je prihvaćena od vlada zemalja Zapadnog Balkana i potpisana u Sofiji u novembru 2020. godine. Ovom strategijom se promoviše prelazak s tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju, a ona je podijeljena na pet glavnih oblasti”, pojasnila je Bošnjak.
Jedna se odnosi na dekarbonizaciju zemlje, druga obuhvata kružnu ekonomiju, a treća se posvećuje borbi protiv zagađivanja zraka, vode i tla.
“Osim toga, stvaranje održivih ruralnih područja, održivih sistema hrane te biodiverzitet su teme koje su obuhvaćene četvrtom i petom oblašću”, kazala je Bošnjak.
Podsjetila je da su se potpisivanjem ovog dokumenta, zemlje regije uključujući i BiH, obavezale da će raditi na tome da Evropa postane klimatski neutralna do 2050. godine.
“Naša radna grupa je analizirala stanje u četiri oblasti i na osnovu toga smo napravili nekoliko preporuka. Generalni zaključak radne grupe jeste da je neophodna uspostava funkcionalnog mehanizma međusektorske koordinacije. U jednoj administrativni veoma kompleksnoj državi vrlo je bitno da se definišu uloge i odgovornosti u procesu implementacije Zelene agende”, izjavila je Bošnjak.
Smatra da je potrebna i uspostava pravnog okvira u skladu s novim zahtjevima i uključiti druge nivoe vlasti u donošenje odluka i implementaciju ovog planu, misleći na lokalnu zajednicu, civilno i akademsko društvo…
Govoreći o tačkama u Zelenoj agendi, kazala je da je mnogo toga što se treba uraditi.
“Istaknuto je da moramo voditi računa da je Zapadni Balkan regija koja je teško pogođena klimatskim promjenama i da to zahtijeva hitno smanjenje stakleničkog gasa i povećanje otpornosti na utjecaj klimatskih promjena”, pojasnila je Bošnjak.
Tarik Kupusović, stručnjak za vode, smatra da voda ima presudan utjecaj na ljudsko zdravlja, društveni i ekonomski razvoj te funkcije eko-sistema.
“Jedan od najvećih izazova u BiH je pronalaženje održivih rješenja za tretman voda nakon upotrebe. Oko 75 posto stanovništva u BiH ima pristup javnim uslugama vodosnabdijevanja, dok je samo oko 40 posto stanovništva pokriveno javnim uslugama odvodnje otpadnih voda. Ukupno je samo 15 posto stanovništva priključeno na postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Veći dio od oko 15 izgrađenih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda radi veoma slabo ili su potpuno zapušteni, dok kanalizacioni sistemi obuhvataju samo dio urbane populacije te su u izuzetno lošem stanju. Zbog gubitaka i nelegalnih priključaka, do postrojenja se dovodi samo jedan dio prikupljenih otpadnih voda”, rekao je Kupusović.
Prema njegovim riječima, postojeći zakoni o komunalnim djelatnostima nisu dobro niti u dovoljnoj mjeri regulisali odnose u obavljanju komunalnih djelatnosti između jedinica lokalne samouprave i davalaca komunalnih usluga, pa ih treba mijenjati.
“Takođe je neophodno ojačati kapacitete, odgovornost i neovisnost inspekcija, te njihov odnos prema privatnom i javnom sektoru, kada su u pitanju vode, potpuno izjednačiti. Upravljanje vodama u BiH uopće, predstavlja vrlo složeno pitanje, jer su uspostavljena tri vodna područja rijeke Save (pod ingerencijom FBiH, RS i BD), kao dijela međunarodnih slivova Save i Dunava, i još dva vodna područja međunarodnog sliva Jadranskog mora (FBiH i RS). Neophodne su jasne procedure, da bi sve relevantne institucije djelovale zajednički i koordinirano. Procijenjeni troškovi aproksimacije za sektor voda, planirani do 2033., su 3,8 milijardi eura, odnosno 55 posto od ukupnog troška aproksimacije s pravnom stečevinom EU svih podsektora okoliša”, dodao je Kupusović.
Martin Tais, fizičar i stručnjak za zrak, podsjetio je da je kvalitet zraka u BiH loš.
“Imamo velike izvore emisije. Kvalitetom zraka treba upravljati, mjeriti, vidjeti rezultate, napraviti strategije. Mi još uvijek nemamo vizije. Rješenje je osnovno, u suštini smanjiti emisije štetnih gasova u zrak”, rekao je Tais.
Mehmed Cero, stručnjak za biodiverzitet, rekao je da trenutno u Federaciji BiH ima potpuno nepokrivenu oblast zakonom o šumama.
“Šume su dio biodiverziteta”, pojasnio je Cero.
About The Author
