Sankcije prema ICC - čin nerazumnosti i samovolje

Saopćenje Društva za ugrožene narode, Njemačka

Sankcije protiv Internacionalnog kaznenog suda u Den Hagu (International Criminal Court/ ICC-a

I. Čin nerazumnosti i samovolje

Društvo za ugrožene narode (STP) zgroženo je sankcijama američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovim optužbama Internacionalnog kaznenog suda (ICC). “Uredba otvara vrata nekažnjivosti. To pak razotkriva da su tvrdnje SAD-a da rade za pravdu diljem svijeta čista retorika nedostojna svjetske sile,” izjavila je danas u Göttingenu Jasna Čaušević, savjetnica Društva za prevenciju genocida. “Njemačka vlada mora odmah reagirati, zajedno sa svojim saveznicima. Mora ojačati internacionalnou kaznenu jurisdikciju i internacionalno kazneno pravo, te promicati njihov daljnji razvoj.” Uspon autoritarnih režima prijetnja je slobodi i demokraciji diljem svijeta.

Društvo za ugrožene narode je nedavno pozvalo Njemačku i druge države da podrže donošenje konvencije protiv zločina protiv čovječnosti, kao i jačanje statuta Internacionalnog Medjunarodnog krivicnog suda u pogledu zločina agresije. Nova njemacka vlada (koja ce biti konstituirana nakon izbora 23. februara, nap. prev.) morala bi to postaviti kao jedan od prioriteta svoje vanjske politike. “Demokratski svijet ne bi smio prihvatiti ovaj napad na Internacionalnoi kazneni sud. Bez te vazne i neovisne institucije bezbrojni bi zločini ostali nekažnjeni. To bi pak nanovo ohrabrilo počinitelje zločina i traumatiziralo nevine žrtve”, izjavila je Čaušević.

Od 2002. Internacionalnoi kazneni sud, koji je osnovan Rimskim statutom i nadležan za zločine genocida, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločine agresije, dosad je procesuirao teška kaznena djela. Cilj je stati na kraj nekažnjivosti svih tih zločina. Žrtve bi trebale doživjeti pravdu, kao u slučaju optužnice protiv odgovornih za genocid nad Rohinjama u Mijanmaru/bivšoj Burmi (Min Aung Hlaing, 2019.), ili u aktualnom slučaju izdatog naloga za hapšenje državnog poglavara Afganistana (Hibatullah Achundsada, 2025.) zbog „ugnjetavanja i progona žena” u Afganistanu. Iznimno važan rad Internacionalnog kaznenog suda, koji je u očima žrtava apsolutni autoritet za pravdu, Trump gazi svojom uredbom o sankcijama.

Države kao što su Kina, Indija, Sjedinjene Americke Države, Rusija, Turska nisu dosad prihvatile Rimski statut, ili ga nakon potpisa nisu ratificirale, neke su pak odustale od članstva. SAD ga nakon potpisa nisu ratificirale.

——————————-

II: TEKST IZ KOJEG JE VIDLJIVO DA TRAMPOVA ODLUKA NIJE IZNENAĐUJUĆA.

Napisan je 2020. Godine kao Uvod u časopisu „Neue Juristische Wochenschrift-aktuell“ 42/2020, 3. ( Preneseno iz: Axt an das Weltstrafgericht, Editorial, Neue Juristische Wochenschrift-aktuell 42/2020, 3

Prof.dr. Dr. h. c. Dr. h. c. Claus Kreß, LL.M. (Cantab.), ravnatelj je Instituta za internacionalni mir i Sigurnosno pravo na Sveučilištu u Kölnu, Njemačka)

Sjekirom na Internacionalni kazneni sud

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, uz potporu snažne ekonomske moći svoje zemlje, ni ranije se nije suzdržavao od drastičnih reakcija.

Fatou Bensouda, vršiteljica dužnosti glavne tužiteljice u Internacionalnom kaznenom sudu i pravni eksper Gambije, bila je (u septembru 2020, Nap. Prev.) stavljena na “crnu listu” osoba protiv kojih su Sjedinjene Države uvele ciljane ekonomske sankcije.

Pozadina toga je bila Odluka Haaškog suda (Internacionalnog kazneni sud /ICC, nap.prev.) da se ispita jesu li pripadnici američkih snage i CIA-e u toku rata u Afganistanu od maja 2003.počinili ratne zločine, uključujući mučenje. To je potaknulo Donalda Trumpa da Internacionalni kazneni sud proglasi “neobičnom i izvanrednom prijetnjom” nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država.

Svojim odgovarajućim dekretom Trump je Internacionalni sud za kažnjavanje genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i zločina agresije u zakonu SAD-a izjednačio s transnacionalnim terorističkim organizacijama i korporacijama posvećenim širenju oružja za masovno uništenje.

Štoviše, zastrašivanje zaposlenika na Sudu odabrao je kao oblik razračunavanja sa Sudom.

U osnivačkom ugovoru Internacionalnog kaznenog suda stoji da zastrašivanje zaposlenika s ciljem da se ometu u ispunjavanja svojih dužnosti predstavlja zločin protiv internacionalnog prava.

O (neuvjerljivom) poimanju pravde Sjedinjenih Država da istrage protiv državnih organa SAD-a navodno povređuju suverenitet države moglo bi se raspravljati na civiliziranom nivou, bilo na Internacionalnom kaznenom sudu, ili pred nekim drugim sudom. Inače se predsjednički dekret temelji na demonstraciji moći SAD-a.

Sud ne moze ustuknuti zbog narušavanja svoga integriteta. Posebno su djelatnici tužiteljstva, koji su u toj situaciji bili uključeni u istrage događaja u Afganistanu, u akutnoj opasnosti da budu “na popisu” nepodobnih. Bit će im potrebna predanost i hrabrost da se odupru američkoj prijetnji.

Zbog predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama (ovdje se misli na pretposljednje izbore), većini Amerikanaca ideja o internacionalnom poretku temeljenom na pravilima i podržanom od strane internacionalnih sudova, vjerovatno nije primarna briga. No, ishod izbora itekako će imati vrlo zamjetan utjecaj na buduću provedbu te ideje čiji su začetnik na svjetskoj sceni bile Sjedinjene Američke Države.

(Axt an das Weltstrafgericht, Editorial, Neue Juristische Wochenschrift-aktuell 42/2020, 3

Prof.dr. Dr. h. c. Dr. h. c. Claus Kreß, LL.M. (Cantab.), ravnatelj je Instituta za Internacionalni mir i sigurnosno pravo na Sveučilištu u Kölnu)