Sa sesije “Kruga 99” poručeno: Haški tribunal ostvario svoju misiju i većinu ciljeva
Kozlić: Haški tribunal ostvario svoju misiju i većinu ciljeva koje je postavio
SARAJEVO, 17. decembra (FENA) – Haški tribunal ostvario svoju misiju i većinu ciljeva koje je postavio pred sebe – ocijenio je danas u Sarajevu profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici Spahija Kozlić, govoreći na sesiji “Kruga 99“ o temi “Naslijeđe Haškog tribunala i put ka pravdi“.
On je naveo da se o Haškom tribunalu i njegovim uspjesima na različite načine govori.
– Govorim o reakcijama, posebice na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno u BiH, jer se o Haškom tribunalu govori iz perspektive vlastitih ideologija, posebice nacionalnih, ali i drugih ideologija koje su prisutne u BiH – kazao je Kozlić.
Smatra da je Haški tribunal ispunio svoju ulogu i “ovaj model nadnacionalnog, pravnog prosuđivanja i presuđivanja bit će, sasvim sigurno, prisutan na prostoru naše planete i u narednim desetljećima“.
Doc.dr. Enis Omerović s Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici osvrnuo se na rad i djelovanje Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju od njegovog osnivanja 1993. godine, zaključno s krajem ove godine.
Po njegovim riječima, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju će formalno zatvoriti svoja vrata, međutim suštinski njegov rad nastavlja međunarodni rezidualni mehanizam za međunarodne krivične tribunale, ogranak u Den Hagu.
– Završit će sve ono gdje je Haški tribunal stao i završit će sve sudske postupke koji su započeti, a nisu završeni na ovome Haškome tribunalu – naveo je Omerović.
Podsjetio je da je zvanično zatvaranje Krivičnoga tribunala u Hagu zakazano za 21. decembra, te da “njega ne trebamo idealizirati“.
– To je jedan ad hoc, jedan privremeni međunarodni ili pomoćni sudski organ Ujedinjenih nacija koji je imao određenu zadaću. Sudio je, ne prema apstraktnome pravu i pravnim normama, već je sudio po važećim, u to vrijeme, međunarodno-pravnim normama – smatra Omerović.
Kaže da pravo, pogotovo međunarodno pravo, predstavlja izraz jednoga vremena, odnosno međunarodnih odnosa i konstalacije međunarodnih odnosa u određeno vrijeme.
Omerović se osvrnuo i na dostignuća, kao i na određene manjkavosti Haškog tribunala.
Govorio je i o “retrogradnim pojavama i procesima kojima svjedočimo u BiH”, a to je negiranje pravosnažno osuđujućih presuda poglavito za međunarodni zločin genocida, minimiziranje, trivijalizacija žrtava i počinjenih zločina, njihovo opravdavanje, zatim osporavanje počinjenih zločina i na poslijetku, kako je istakao, dolazimo do retraumatizacije žrtava.
– Jer kad god imamo na sceni javno institucionalno negiranje najtežih međunarodnih zločina, paralelno se dešava proces da su žrtve najtežih međunarodnih krivičnih djela u sjeni – zaključio je Omerović.
(FENA) L.A.
SARAJEVO (AA) – Na redovnoj sesiji “Kruga 99” održanoj u Sarajevu, rečeno je kako je mnogo taksativnih stvari koje je međunarodni Tribunal u Haagu dobro uradio, javlja Anadolu Agency (AA).
Tema ovosedmične sesije bila je ”Naslijeđe Haškog tribunala i put ka pravdi“, a uvodničari su bili Spahija Kozlić i Enis Omerović, sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici.
Kozlić je kazao kako se govoriti o pravdi u eri očite globalne nepravde doima gotovo utopijski.
”Bez obzira na to, Haški tribunal je ostvario svoju misiju i većinu ciljeva koje je postavio pred sebe. S druge strane, vidimo da se u Haškom tribunalu i njegovim uspjesima na različite načine govori”, rekao je Kozlić.
Dodao je kako je prisutno gotovo referendumsko izjašnjavanje o onome što je Haški tribunal u proteklom periodu uradio.
Smatra kako je riječ o jednoj posebnoj vrsti sociopatološkog fenomena, dakle referendumsko izjašnjavanje od slučaja do slučaja i da se s druge strane radi o svojevrsnoj autoindulgenciji kao nekoj vrsti posljedice kolektivne hipnoze.
”Govorim o reakcijama posebice na području bivše Jugoslavije, odnosno u Bosni i Hercegovini jer se o Haškom tribunalu govori iz perspektive vlastitih ideologije, posebice nacionalnih, ali i drugih ideologija koje su prisutne u BiH“, rekao je Kozlić.
Ponovio je kako je tribunal ispunio svoju ulogu i dodao kako će ”ovaj model nadnacionalnog pravnog prosuđivanja ili presuđivanja biti prisutan na prostoru planete i narednim desetljećima”.
Omerović je rekao kako će se osvrnuti o radu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju od osnivanja 1993. godine, a zaključno sa krajem ove godine.
Podsjetio je da će Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju formalno zatvoriti svoja vrata, ali da će njegov suštinski rad nastaviti Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.
”Završit će sve ono gdje je Haški tribunal stao i sve procese, odnosno sudske postupke koji su započeti, a nisu završeni na Haškom tribunalu“, kazao je Omerović.
Istakao je kako Tribunal ne treba idealizirati i dodao kako je riječ o privremenom, odnosno pomoćnom sudskom organu UN-a koji je imao zadaću i sudio je prema ne apstraktnom pravu i pravnim normama nego po važećim u to vrijeme međunarodno pravnim normama.
Omerović je rekao kako pravo, a pogotovo međunarodno pravo predstavlja izraz jednog vremena, odnosno međunarodnih odnosa u određeno vrijeme.
Dodao je kako će razgovarati o dostignućima rada Haškog tribunala, ali i nedostatcima uočenih iz pravne perspektive.
“Nešto više ćemo kazati o onim retrogradnim pojavama i procesima kojima svjedočimo u BiH, a to je jedan negacionizam, odnosno poglavito negiranje pravosnažno osuđujućih presuda poglavito za međunarodni zločin genocida. To podrazumijeva i minimiziranje, trivijalizacija žrtava počinjenih zločina, njihovo opravdavanje, zatim osporavanje počinjenih zločina i na poslijetku retraumatizacije žrtava“ , kazao je Omerović.
Istakao je kako kad god dođe do javno instuticionalno negiranje najtežih međunarodnih zločina, paralelno se dešava da su žrtve najtežih međunaronih krivičnih djela, u sjeni.
Kazao je i kako je mnogo taksativnih stvari koje je Tribunal dobro uradio i podsjetio kako je riječ o prvom međunarodnom tribunlu nakon ninberških suđenja na koncu Drugog svjetskog rata.
About The Author
