Ružnić: Potrebna bolja koordinacija vlasti i međunarodnih organizacija
Tekst: Hana Imamović
SARAJEVO, 10. januara (FENA) – Za adekvatan odgovor na migrantsku situaciju potrebna je mnogo bolja koordinacija svih nivoa vlasti i međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, kazao je na današnjoj redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić.
Govoreći kao uvodničar o temi “Razvoj Krajine i migrantska kriza” naglasio je da ni tri godine od kada je eskalirala migrantska kriza i otvarena takozvana balkanska ruta još uvijek ne postoji koordinacijsko tijelo kako bi se znalo ko je odgovoran uime svake od institucija.
S druge strane, problem predstavlja, upozorava Ružnić, nedovoljna kontrola državne granice, a posebno one istočne, kao i činjenica da su migranti neravnomjerno raspoređeni unutar cijele BiH, naglašavajući da teret tog pitanja ne može nositi samo Krajina.
Napominje da je osnovni zahtjev prema Vijeću ministara BiH uspostavljanje upravo te koordinacije i osiguranje ravnomjernog raspoređivanja prihvatnih centara, ali smatra da se moraju zatvoriti prijelazi na granici kojima dolaze migranti u BiH.
Potrebno je, kaže, uspostaviti transparentne procedure toka novca koji za migracije ulazi u BiH te odrediti nadležnu instituciju, iznoseći pri tom podatak da je do sada za BiH izdvojen 91 milion eura, no potrebno je donijeti i operativni plan za upravljanje migracijama i na taj način pokazati da postoji država.
Također od Predsjedništva BiH zatražio je da donese kvotu koliko to BiH migranata može zbrinuti, što su uradile i druge države, podsjećajući da 7.000 migranata koliko ih je trenutno u BiH po važećim zakonima, svi trebaju biti deportirani i to je posao za Službu za poslove sa strancima.
Podsjetio je da je u oktobru 2018. godine kada je eskalirala migrantska situacija prioritetno bilo smjestiti porodice s djecom, djecu bez pratnje i same žene.
– Tada smo zacrtali cilj i kazali da moramo čuvati dostojanstvo i sigurnost naših građana i imovine, a potom dostojanstvo migranata na njihovom putu te krenuti u pravcu upravljanja migrantskom situacijom – dodao je Ružnić.
Kazao je da je ponosan što se Unsko-sanski kanton sa skromnim finansijskim mogućnostima ipak samostalno izborio te formirao nekoliko prihvatnih centara i smjestio migrante, pružili im pomoć te osigurali obrazovanje za djecu koja pohađaju četiri škole u USK-ua.
No, bez obzira na to, premijer Ružnić ističe da se ne može Krajina sama nositi s tim problemom i brinuti se o hiljadama migranata koji prolaze balkanskom rutom.
Predsjednik Asocijacije “Krug 99” Adil Kulenović smatra da bi trebalo dati nedvojbenu podršku vlastima USK-a, nakon dugogodišnjeg iscrpljivanja resursa u Krajini i složenih sigurnosnih situacija, da se to pitanje, koje je državno pitanje, riješi na adekvatan način.
KRUG 99 MUSTAFA RUŽNIĆ MIGRANTSKA KRIZA
Ružnić: Nije kasno za upravljanje migracijama, ali neophodno je uraditi nekoliko stvari
– Nije kasno, mora se uraditi nekoliko stvari. Prije svega, Predsjedništvo BiH mora da odredi kvotu koliko to BiH može primiti migranata, kao što su to uradili susjedi u Srbiji i Hrvatskoj, rekao je premijer USK-a Mustafa Ružnić
SARAJEVO (AA) – Za kvalitetno upravljanje migrantskom situacijom u BiH, naročito na području Unsko-sanskog kantona (USK), potrebno je uraditi nekoliko stvari, a među njima su donošenje operativnog plana upravljanja situacijom, jača koordinacija institucija, kontrola istočne granice, određivanje kvota, sastavljanje dokumenata i operativnog plana za upravljanje situacijom te tačna evidencija utrošenog novca, rečeno je uoči redovne sesije Kruga 99 organizirane u nedjelju u online formatu, javlja Anadolu Agency (AA).
O temi ”Razvoj Krajine i migrantska kriza” na sesiji “Kruga 99”, govorio je Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona.
Ružnić je tom prilikom podsjetio je da u posljednjim danima dolazi do izražaja kako USK ne može sam podnijeti ovaj teret.
Naveo je kako su napravili manju inventuru i pregledati normative odnosno zakone koji jesu ili nisu u funkciji te šta je potrebno hitno donijeti (zakon o građenju, zakon o javno-privatnom partnerstvu, zakon o policijskim službenicima…).
Pregladavši finansijsko stanje kantona uvidjeli su da se problematika grana u dva dijela. Jedan su finansije, finansijski dio tužbi koje kanton nosi. Više od 11.500 korisnika čeka naplate svojih tužbi, riječ je u iznosu s kamatama većem od 200 miliona KM. Ružnić je kazao kako akumulirani deficit koji su zatekli od 2013. je oko 82 miliona KM, a uspjeli su vratiti 55 miliona duga te ga svesti na oko 27 miliona KM.
Govorio je i o migrantskoj krizi u proteklih nekoliko godina, te dodao kako je u 2018. na ulicama Bihaća bilo oko 9.500 migranata koji nisu imali smještaj. Velika Kladuša je ponudila smještaj gdje je su se međunarodne organizacije povukle, a bilo je potrebno napraviti korak i prije svega smjestiti ranjive kategorije.
Naveo je kako su tada zacrtali cilj da je potrebno očuvati dostojanstvo građana, imovine, ali i migranta na njihvom putu.
Dodao je kako su poduzeli niz koraka, za upravljanje ovom situacijom, a među njima je i omogućavanje djeci migranta pohađanje nastave u četiri škole.
Ipak, navodi kako se Krajina bez obzira na velikodušnost ne može sama nositi s ovom situacijom, te da je za držanje stvari pod kontrolom potrebna koordinacija svih nivoa vlasti i tačno definisati nadležnosti.
Podsjetio je kako se često ”problem” prebacivao s jedne strane na drugu, a konkretni koraci, među kojima je i kontrola ulazaka mignrata nisu poduzeti.
”Osnovni problem je bio i ostao danas nikada nismo radili na kontroli ulaska ilegalnih migranata u BiH. Neophodno je jačanje istočne granice BiH da bi se spriječili ilegalni migranti da uđu u BiH i da bi se lakše kontrolisao migrantski val”, rekao je Ružnić.
Naveo je kako je su se od 2018. promijenila tri ministra sigurnosti u sastavu Vijeća ministara, a politika migracija ostala ista – usmjeriti ilegalne migrante ka Krajini.
Osvrnuo se i na razvoj Krajine te turizam koji je značajna grana privrede tog područja.
”Turizam je bio strateška grana razvoja Zapadnog Balkana, BiH. Međutim, balkanska migrantska ruta nije turistička. Ilegalni migranti nisu turisti ma koliko to nas neki ubjeđivali”, rekao je Ružnić
Navodi kako USK-a pored materijalnih stvari prati i štetu u pogledu onemogućavanja realizacije razvoja turističke privrede kao jedne od strateških grana razvoja, odnosno općenito nemogućnosti stvaranja klime privrede i privlačenja investitora.
”Kao čovjek, ogorčen sam da se ne ide u pravcu odlučivanja osiguranja ravnomjernog raspoređivanja i razmještanja migranata na teritoriji cijele BiH“, rekao je Ružnić podsjetivši ako problem za jedan grad nije samo njegov, nego problem i drugih dijelova BiH.
Naveo je kako nemaju tolike smještajne kapacitete. Na području Velike Kladuše jedan centar je u samom centru grada i broji preko 1.200 migranta, dva centra s više od 1.000 migranata na granici Bihaća i Cazina, Sedra i Borići, koji broji oko 1.000 migranata te “Lipa” koja broji 900 migranata.
Smatra kako ne treba bježati od problema ili ga rješavati tako što će se prebaciti u susjedno dvorište.
”Naš osnovni zahtjev prema Vijeću ministara BiH je uspostavljanje jake koordinacije, ravnomjeran raspored kampova za prihvat migranata. Mi smo dio BiH. Bit ćemo dio rješenja i sve ćemo učiniti da počnu institucije ove zemlje upravaljati ovom situacijom”, rekao je Ružnić.
Poručio je i kako nema razvoja BiH bez razvoja svakog njenog dijela.
Naveo je kako kako su zabrinuti mogućnošću da bi BiH mogla postati hot-spot za migrante. Ružnić je podsjetio na podatak da je za BiH poslano 91,5 miliona eura, a da nije tačno određeno na koji način je novac raspoređen jer ne ide na račune institucija i račun BiH već ga dijele međunarodne organizacije.
Smatra i kako postoje dvostruki standardi gdje su građani USK-a nazivani pogrdnim imenima zbog protesta, a u Sloveniji bivaju pohvaljeni za straže i tome slično. Slična je situacija i s požarom u Bihaću, odnosno Grčkoj.
”Želje EU su takve da se riješi pitanje migracija i azila prvenstveno, da se zaštite granice, odnosno da zaštite svoje granice i zaustave ilegalne migracije na granicama EU. BiH na problem readmisije ileganog transporta migranta, šta je učinila do sada? Imamo da naša granična policija više čuva granicu EU i to možete vidjeti u izvještaja”, rekao je Ružnić.
Smatra kako se treba zapitati da li će neka treća zemlja, koja nije u EU, odnosno BiH, postati centar za detenciju gdje će migranti kroz nekoliko godina kada neko kaže da se migrantski val povećava i objaviti na društvnoj mreži da je za BiH dato pola milijarde te je ona dužna prihvatiti toliki broj migranata.
Smatra kako se BiH nije adekvatno pripremila za migrantski val te da je pitanje koliko će migranta doći s proljećem te je potrebno pripremiti se.
”Nije kasno, mora se uraditi nekoliko stvari. Prije svega, Predsjedništvo BiH mora da odredi kvotu koliko to BiH može primiti migranata, kao što su to uradili susjedi u Srbiji i Hrvatskoj” rekao je Ružnić.
Podsjetio je i na nepostojanje nijednog dokumenta koji se tiče za upravljanje migracijama te da je potrebno napraviti plan upravljanja migracijama u BiH.
”Sljedeća stvar, postojeći Zakon o azilu i strancima ne poznaje ovakvu vrstu migracija i ovih sad 7.000 ilegalnih migranta koje imamo na teritoriji Kantona Sarajevo, na teritoriji USK, su svi za deportaciju, po važećim zakonima i oni su 7.000 hodajućih krivičnih djela za Službu za rad sa strancima“, rekao je Ružnić.
Smatra kako je sljedeća stvar koju treba urediti istočna granica.
”Nije svaki metar svake te granice prohodan i nije za prelaz. Postoji 15 ulaza. Na tih 15 ulaza, zatovriti, preraspodjeliti postojeće policijske službenike, od Bosanske Rače do Dubočana je 15 ulaza i to je to“, rekao je Ružnić.
Smatra kako treba urediti i koordinaciju policijskih agencija jer je na sceni školski primjer organizovanog kriminala i trgovine ljudima te da je potrebno presjeći te lance trgovine ljudima.
Stava je kako je potrebno urediti i kontrolu novca, kako novac dolazi, ako se ne može njim upravljati onda barem znati svaki dan koliko novca je došlo i kako je potrošen. Smatra i da je neophodno znati ko se sve nalazi na teritoriji BiH, koje su to humanitarne organizacije.
Naveo je i kako je potrebno da institucije BiH, služba za rad sa strancima trebaju poslušati ovakva predavanja, uključiti ljude od struke i saslušati probleme te ugraditi iskustva u operativni plan upravljanja migracijama i pokazati da postoji država i institucije.
