Prepoznavati u posljednjim događajima u Crnoj Gori scenarij koji je već viđen u pripremi genocidnog rata u BiH

Krug 99 povodom aktuelnih događaja u Republici Crnoj Gori

Posljednji događaji u i oko zasjedanja Skupštine Republike Crne Gore prilikom donošenja Zakon o slobodi vjeroispovjesti i pravnom statusu vjerskih zajednica, izbacili su na površinu vrhove ledenog brijega koji već desetljećima drže u omči nesmetan, slobodan i demokratski razvoj sadašnjih država i svih naroda na Zapadnom Balkanu. Agresivni velikosrpski etnonacionalizam služi kao instrument za destabilizaciju okolnih zemalja srpske nacionalne države – Srbije, i gradnju njene pijemontske ulogu radi osvajačkih pretenzija i dominacije nad susjedima. Koliko juče u Makedoniji, sada iznova u Crnoj Gori, neprekidno prema Bosni i Hercegovini, stalno prema Kosovu i sukcesivno prema Hrvatskoj, razlog je da se konačno mora zaustaviti ovaj intencionalni velikodržavni ekspanzionizam radi mira i stabilnosti u ovom dijelu Evrope i svijeta. Ključni internacionalni centri političke moći upravo zbog toga moraju jasnije prepoznati srpski, ali i svaki drugi etnonacionalizam, kao formu stvaranja etničkih državnih i paradržavnih tvorevina ili posebnih političkih statusa unutar suverenih nacionalnih država, kao uzrok, razlog i prepreku brže integracije ovih zemalja u porodicu demokratskih država. Nikakva mimikrijska već viđena medijska i politička frazeologija o miru i mirotvornoj politici ključnih aktera velikosrpske politike ne smiju zakloniti njihovu realpolitiku poticanja etnonacionalizma.

Ne prepoznavati u posljednjim događajima u Crnoj Gori scenarij i scenografiju koja je već viđena u pripremi genocidnog rata u Bosni i Hercegovini može biti i jeste političko sljepilo nesagledivih posljedica kako po Crnu Goru tako i Bosnu i Hercegovinu posebno. Nepriznavanje postojećeg legalnog ustavnog poretka, izdvajanje i formiranje paraustavnih institucija i njihova legalizacija politikom svršenog čina, isticanje ultimatuma i prijetnji genocidom drugim etničkim grupama i političkim neistomišljenicima, diviniziranje i zloupotreba religijskih institucija i simbola, militarizacija nad državne političke strategije i omladinskog aktivizma, nametanje partikularnih naspram opštih interesa države, zloupotreba i urušavanje parlamentarizma – samo su vidovi rigidnog etnonacionalizma koliko već viđenog u BiH toliko i aktuelnog u crnogorskom političkom ambijentu. Naša senzibilnost za stabilnu i demokratsku Republiku Crnu Goru, jedinu državu sa kojom BiH ima međusobno priznate granice (254 km) i ravnopravne političke odnose, polazi od realnog interesa i takvog doprinosa ukupnoj stabilnosti i Bosne i Hercegovine.

Nužno je naspram osovine militantnog ekspanzionizma konačno na Zapadnom Balkanu graditi savezništva država na uspostavljanju osovine mira i stabilnosti.

Sarajevo, 27.12.2019.