Političke krize i njihovo prevladavanje

Tema: Godišnja pres konferencija Kruga 99;

Evropske integracije Bosne i Hercegovine. Nastavak evropskog puta BiH podrazumijeva djelovanje u dva pravca. Prije svega, potrebno je jačati, depolitizirati i profesionalizirati državne institucije. Evropske integracije u određenim oblastima zahtijevaju da se nadležnosti na nivou države prošire, vraćanjem dijela državnih nadležnosti koje su otete u ratu. Drugo, nužno je razviti takav medijski, politički i društveni narativ koji favorizira građansko društvo i vodi ka ukidanju nametnutog koncepta konstituentnosti. Na bazi ovog koncepta kasnije je izmišljen i pojam ‘legitimno zastupanje‘, koji su ujedno i najvažnije političke prepreke za ulazak Bosne i Hercegovine u EU. Etniciziran političko-pravni sistem je dodatno ojačan djelovanjem Visokog predstavnika, čime je gotovo onemogućen dalji razvoj građanskog društva i dostizanje evropskih demokratskih standarda. Ovim je državi nanesena šteta koja će imati dugoročne posljedice.
Političke krize i njihovo prevladavanje. Česte političke krize rezultat su očigledno nefunkcionalnog ustavno-pravnog poretka, koji nije kompatibilan s uređenjima drugih demokratskih država. Domaći nacionalisti koji su instrumentalizirani od strane susjednih zemalja koriste ovakav ustavni aranžman za destrukciju vlastite države. Politike secesije nastoje da uruše društveni konsenzus o budućnosti Bosne i hercegovine kao građanske države, ravnopravne članice EU. Kao unitarna država Bosna i Hercegovina posjeduje sve formalne i institucionalne kapacitete da sama odbrani svoj vanjski i unutrašnji državno-politički suverenitet. U tom smislu, najpozvaniji da reaguju su pravosudne institucije, a upravo su one pod stalnim političkim pritiscima i udarima čiji je krajnji cilj njihova politizacija, slabljenje ili derogiranje. Kao pomoć državnom pravosuđu, u skladu s daytonskim mirovnim ugovorom i svojim propisanim obavezama, antiustavno djelovanje treba da zaustavi Visoki predstavnik.
Pravci ustavne reforme. Ustavna reforma u Bosni i Hercegovini treba biti u smjeru postizanja jednakopravnosti svih građana, a ne bilo kojeg kolektiviteta. U tom smislu, presude Evropskog suda za ljudska prava su ujedno i presuda nedosljednoj i licemjernoj politici internacionalne zajednice koja se vodila prema BiH od Daytona do danas. Kreirajući daytonski Ustav BiH svjesno je prekršena Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, stavljajući pri tome, potpuno licemjerno, sav teret odgovornosti za promjenu ustava isključivo na domaće političare. Izvršenje svih presuda ESLJP bi doprinijelo makar djelimičnoj sanaciji efekata dvostruke agresije počinjene nad Bosnom i Hercegovinom. Internacionalna zajednica mora konačno uvažiti činjenicu da građani BiH nisu tražili i ne traže ništa što im ne pripada i što im kao njihovo pravo nije, na pravno nepobitan način, sudski presuđeno. Konačno, jačanjem i implementacijom građanskog koncepta umanjile bi se i opasnosti od budućih negativnih utjecaja susjednih država na Bosnu i Hercegovinu. Istrajnost u borbi za izvršenje ovih presuda je borba za civilizacijske vrijednosti.

Sarajevo, 06.01.2025., Godišnja pres konferencija Kruga 99

Prof. dr. Hazim Bašić