Pismo javnosti Bošnjaške kulturne zveze Slovenije

EVROPSKA PERSPEKTIVA JE NAŠ NAJBOLJI PUT

Poštovani,

zabrinuti za stanje u BiH u decembru smo, kao aktivisti Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije (u svom radu nastojimo održavati širok bosansko-hercegovački okvir), razgovorali sa slovenačkim zastupnicima u Evropskom parlamentu.

Razgovarali smo sa predstavnicima značajnijih parlamentarnih stranaka u Sloveniji: dr. Milanom Brglezom i Tanjom Fajon (Socijalni demokrati – SD), dr. Milanom Zverom ( SDS, trenutno vladajuća stranka u Sloveniji ) i dr. Klemenom Grošeljem (skupina Renew u EP, a inače član LMŠ, prethodno vladajuće stranke u Sloveniji.) Naše aktivnosti u tom smjeru se nastavljaju i već planiramo posjete ministru vanjskih poslova R. Slovenije te ambasadorima Njemačke, Engleske, Francuske i Mađarske u Sloveniji. Dosadašnji razgovori su bili veoma otvoreni, sa mnoštvom obostranih pitanja i konstatacija, pa zato u nastavku ovog pisma izdvajamo neka od naših zapažanja i razmišljanja:

1. Evropska Unija nije homogena i od toga treba polaziti svaki put kad razmišljamo o tome, kako evropski političari gledaju na Bosnu i Hercegovinu. Postoje razni politički i ekonomski interesi, različita mišljenja, sitna kupovanja itd. Ali bez obzira na sve, evropska perspektiva je trenutno najbolji put za Bosnu i Hercegovinu i sve zemlje koje su ušle u EU su prosperirale (bdp, zaposlenost, infrastruktura…). Evropsku Uniju ne treba poistovjećivati s nekoliko autokratskih lidera (u Češkoj je recimo Andrej Babiš izgubio izbore) i zbog takvog stava možda gurati BiH u još veću izolaciju.
Svi mi, koji pripadamo probosanskohercegovačim snagama, treba da više djelujemo, stvarajući i održavajući i formalne i neformalne veze i kontakte, a ne zadovoljavajući se samo s pisanjima saopštenja i »brutalnih odgovora«, misleći da to neko čita. Sjedeći u Sarajevu ili po našim klubovima širom svijeta, samo se još više izoliramo i »ibretimo«, a antibosanski blok radi i lobira.
EU zastupnici su nas direktno pitali zbog čega smo tako defanzivni, zašto nemamo svojih prijedloga, zašto nemamo kontakata sa vodećim političarima u EU. To su nas upitali zbog činjenice, da je u Briselu trenutno veoma aktivan i jak antibosanski lobi. Zašto je naša politika tako blaga, kao da djeluje nezainteresirano? Zašto se političke stranke ne trude više da razgovaraju sa strankama srodnog ideološkog profila u Evropi? Gdje su naše posjete, s kim mi razgovoramo? Da li neko od naših političara može privatnim ili stranačkim kanalima komunicirati s rukovodstvom većih stranaka u EU?

2. Odnos do BiH, i u tom kontekstu i do Bošnjaka, ne zavisi samo od toga, kako nas drugi predstavljaju, već možda i većim dijelom od toga, kako se mi sami predstavljamo. Nedavno je našu javnost svojim skandaloznim izjavama potresao mađarski premijer Viktor Orban i, istina, u Evropskoj Uniji Orban nije usamljen. Svijet se dosta promijenio poslije 11. septembra, Isila, migrantske  krize… Ipak, na osnovu naših razgovora, možemo reći da Orban i slični imaju podršku u razmišljanjima jednog dijela stranaka i pojedinaca, ali to na našu sreću nije preovlađujući stav u EU i tu činjenicu moramo znati bolje iskoristiti za dobrobit BiH.

Zašto svijet više doživljava Albance kao politički narod, nego li nas Bošnjake? Nas doživljavaju negdje između naroda i vjerske skupine, polaze od Dejtona i za njih je BiH nastala tek u Dejtonu (ne ulaze dublje u historiju), smatraju da mi u BiH živimo odvojeno jedni od drugih, svako na svojoj teritoriji, pa kažu, ako ne mogu napraviti funkcionalnu državu, bolje da se raziđu. Većina i ne pozna kartu BiH, kako reče dr. Grošelj,  »kada sam pokazao kartu BiH tim zagovornicima podjele  i rekao gdje ko živi i da je to mirnim putem nemoguće podijeliti, onda su promijenili mišljenje«. Dakle, državu treba danonoćno braniti, država nije neki Bogom dani dar, za državu se Bošnjaci, i sav probosanski blok, moraju  sve vrijeme boriti. 

3. Potrebno je osmisliti, produbiti, odnose naših državnih institucija i političkih predstavnika iz BiH s našim organizacijama u iseljeništvu. Što se tiče ostvarivanja kontakata s bošnjačkom zajednicom u Sloveniji, možemo reći da su sve posjete bošnjačkih političkih predstavnika iz BiH u Sloveniji (a vjerovatno i drugim državama EU) nakon ugovorenih protokola, bile isključivo posjete Islamskom centru i islamskoj zajednici. Naravno, da je i te institucije potrebno posjetiti, ali za primjer možemo navesti, da je hrvatski premijer Plenković, prilikom nedavne posjete u BiH, posjetio i kulturno društvo Napredak. Slovenski politički predstavnici, kao primjerice nekadašnji predsjednik Kučan ili sadašnji predsjednik Pahor, u svom mandatu obavezno posjete društvo Slovenaca u Sarajevu. Bošnjački politički predstavnici, koji su ujedno i okosnica probosanskohercegovačkog bloka, zalažu se za građansku državu, a onda ih takvi ljudi, građani, ne zanimaju ili nemaju vremena da se s njima susretnu, da ih čuju. Zašto se nema vremena za razgovor s istaknutim kulturnim radnicima, porijeklom iz BiH, a koji žive po svijetu, zašto se generalno zaobilaze klubovi i udruženja. Za neke od posjeta, koje su se u prošlosti desila tim klubovima, u nekim drugim državama, važi krilatica »Jedna lasta ne čini proljeće«. Dodik je prilikom svojih posjeta Sloveniji, u Ljubljani imao vremena da okupi i da se sastane s predstavnicima srpskih udruženja u Sloveniji. To radi i Vučić!

4. Lobiranje za podjelu BiH ili bitno reduciranje postojećih državnih nadležnosti je odavno počelo i radi se u tandemu s Budimpeštom i Beogradom. Tu su i drugi političari iz drugih država, ali politički vrhovi iz Beograda i Budimpešte u svemu tome prednjače.

Mi sebi ne možemo pomoći ako samo razgovaramo i posjećujemo sebi jednako misleće. Nemojmo da mislimo da smo važan faktor u svijetu i da je Sarajevo važan centar pa zbog nekih moralnih obaveza nove generacije političara u svijetu to moraju uvažavati.
Mnogo je toga bilo rečeno u iskrenim i otvorenim razgovorima koje smo imali. Slovenački zastupnici imaju jedinstven stav oko nedjeljivosti BiH i neki se maksimalno ispostavljaju i brane interese BiH, ali, molimo vas, našu probosanskohercegovačku diplomatsku mrežu, pokrenite se. Gospodo politički predstavnici stranaka i državni predstavnici, savjetnici,  uzmite svoje rokovnike, uzmite rokovnike svojih sekretara, svojih savjetnika, sami provjerite čija imena imate zapisana i vidite koga od njih možete nazvati, s kim porazgovarati, pa da bar malo promijene nametnute stereotipe o nama. Isto bi trebalo da učine i naše organizacije diljem iseljeništva. U državama, u kojima živite, kontaktirajte zastupnike i zastupnice u parlamentu, ministre, njihove savjetnike, sekretare…, razgovarajte s njima, i dajte im do znanja, da smo zabrinuti za sudbinu naše matične zemlje i da se ne smije popuštati galamdžijama i rušiteljima a pogotovo ne negatorima genocida!

Potrebno je što više razgovarati i predstavljati naš pogled, našu viziju, koja je daleko bliža idealima Evropske Unije, nego li Dodikova. Ujedno je potrebno i objašnjavati neke stvari. Pojedinci  i neke političke opcije u EU ne vjeruju da se mi iskreno zalažemo za građanski model uređenja BiH, i kažu »kako da Bošnjaci do sada za člana Predsjedništva BiH nisu izabrali nikog iz građanskih stranaka?« – takvo pitanje smo dobili u našim razgovorima. Ne vjeruju da želimo sekularnu državu s obzirom na praksu i ponašanja koja vide i osjete u njihovim rijetkim posjetama, primjerice – nekima je neshvatljivo da se zalažemo za bosanski jezik, a istovremeno primjećuju da se na njemu ne pozdravljamo.

Mi smo volonterska organizacija i sve ovo radimo u naše slobodno vrijeme, bez bilo kakvih dotacija, trošimo svoj novac i nismo za to plaćeni. Ali to radimo sa dobrim namjerama. I bit će nam drago, ako naši razgovori budu barem djelićem uspjeli doprinijeti jačanju jedinstvene i nedjeljive Bosne i Hercegovine.

Više informacija o našim aktivnostima možete vidjeti na FB BKZS i portalu www.bkzs.si.

Takođe pogledajte i naše izvještaje na stranici OSLOBOĐENJE – Moja BiH!

LINK:

Srdačan pozdrav iz Slovenije!

Bošnjaška kulturna zveza Slovenije
Tržaška 2

1000 Ljubljana