Pettigrew: Odgovornost internacionalne zajednice da zaštiti BiH – Strategija djelovanja

Prof. dr. David Pettigrew, profesor Filozofije i Studija holokausta i genocida, Državni univerzitet  Southern Connecticut, član Upravnog odbora Programa studija genocida, Univerzitet Yale.

Ujedinjene nacije su 2005. godine postavile doktrinu “odgovornosti za zaštitu”, utvrdivši da svaka pojedinačna država, kao i internacionalna zajednica, ima odgovornost zaštititi stanovništvo od genocida, ratnih zločina, …i zločina protiv čovječnosti. Ova odgovornost podrazumijeva sprječavanje takvih zločina, uključujući sprječavanje njihovog poticanja, odgovarajućim i potrebnim sredstvima.

Međutim, u Bosni i Hercegovini, bosanski Srbin, član Predsjedništva, Milorad Dodik, nastavlja narušavati stabilnost države. U decembru 2021. godine Dodik je predvodio Narodnu skupštinu entiteta Republike Srpske u izglasavanju, za praktično, kako je ocjenio visoki predstavnik, odcjepljenje od države formiranjem, pored ostalih inicijativa, vlastitog pravosuđa i vlastite vojske, unutar šest mjeseci. Ove mjere protiv države mogu se shvatiti doslovno kao ona vrsta poticanja zbog koje je UN-ova doktrina “odgovornosti za zaštitu” bila osmišljena kako bi spriječila navedene posljedice.

Iako ponašanje gospodina Dodika nije novo, bezobzirna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, njegove napore da potkopa državu učinila je dodatno prijetećim. Ruska Federacija je dosljedno podržavala napore nacionalista bosanskih Hrvata i bosanskih Srba za podjelu države, posebno podupirući poteze Republike Srpske prema autonomiji, inzistirajući da je Bosna sastavljena od entiteta i da nije “jedna država”.

Ambasador Ruske Federacije u BiH prisustvovao je paradi povodom „Dana Republike Srpske“, 9. januara 2022. godine, čije je obilježavanje Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Njegovo prisustvo je naglasilo podršku Ruske Federacije naporima da se potkopa suverenitet Bosne. Republika Srpska kreće se uporno ka tome da postane otcijepljeni “entitet”, sličan regiji Donbasa, entitet koji bi služio kao još jedna linija fronta otpora EU i NATO-u. Ruskom invazijom na Ukrajinu, bauk secesije Republike Srpske, koju podržava Rusija, postaje još zlokobniji.

Zabrinutost takvim scenarijem, nedavno su izrazili i dvojica bivših visokih predstavnika —Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko— u pismu predsjedniku Komisije EU, u kojem su istakli da bi se „trenutna agresija na Ukrajinu mogla proširiti na zapadni Balkan, prije svega na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.” Sa svoje strane, Ruska Federacija je upozorila da bi svaki pomak prema NATO-u smatrala neprijateljskim činom na koji bi morala odgovoriti.

Prijetnja takvog scenarija može se shvatiti u smislu ideologija “ruskog svijeta” i “srpskog svijeta”. Rečeno je da u Putinovom “ruskom svijetu”, “Ukrajina nije prava zemlja” i “ukrajinski narod nije pravi narod”. Slično tome Milorad Dodik  godinama ponavljao da je Bosna propala ili nemoguća država koja ne bi trebala postojati. Dodik je izražavao i govor mržnje prema Bošnjacima, inzistirajući u avgustu 2021. da “…nemaju dovoljno kapaciteta, nemaju karakter u sebi… Oni nisu državotvorni narod, oni su podanički narod.” Ovi su, između ostalih komentara, potaknuli preživjelog iz Omarske Satka Mujagića da podnese tužbu zbog govora mržnje.

Ova dva nacionalistička “svijeta” su se u prošlosti međusobno podržavala. Na svečanosti obilježavanja sjećanja na ruske građane koji su se borili u sastavu Vojske Republike Srpske, predsjednik Srpsko-ruskog udruženja “Zavet” je inzistirao da “ruski dobrovoljci među Srbima nisu novost… Nema rata u kojem su Srbi sudjelovali bez ruskih dobrovoljaca, pa je tako bilo i ovoga puta (1992.-1995.)“. Ovaj zajednički “zavet” pojačao je našu svijest o uključenosti „ruskog svijeta“ u realizaciju „srpskog svijeta“.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, internacionalna zajednica ima odgovornost odgovoriti gospodinu Dodiku. Međutim, nije jasno može li se Bosna osloniti na Europsku uniju. Dosadašnje nedjelovanje je stvar ozbiljne zabrinutosti. Postoji hitna potreba za sistematičnijom intervencijom. Protiv gospodina Dodika i njegovih saveznika iz SNSD-a u Republici Srpskoj EU mora uvesti učinkovite sankcije dok se ne osude i povuku svi neustavni zakoni i planovi za odvajanje od državnih institucija. Ako EU ne želi djelovati, pozivamo Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo da pruže moralno vodstvo. Kao dio ovog sistemskog pristupa, EUFOR mora biti dodatno ojačan u Bosni. Nedavno jačanje snaga sa 500 pripadnika uz dodatne resurse početak je, ali nedovoljan. Ono što je sigurno je da građani BiH ne zaslužuju da budu u nepovoljnom položaju zbog one vrste “lagane opcije” („light option“) koju su UN usvojili 1993., ostavljajući Srebrenicu s manje od 400 pripadnika Nizozemskog bataljona u julu 1995. godine.

Inicijativa koja bi omogućila najznačajniju transformaciju bila bi ubrzanje članstva Bosne u EU kao pitanje restorativne pravde. Kako su bivši visoki predstavnici naveli u svom pismu, ovaj proces bi trebao biti što manje „birokratski”. Stavljanje Bosne pod zaštitni kišobran NATO-a također bi trebalo biti prioritet, kako bi se ova država zaštitila od nastojanja njenog entiteta, Republike Srpske, da se otcijepi.

 Kao dio ovog sistematskog odgovora, Visoki bi predstavnik trebao iskoristiti svoje Bonske ovlasti za uspostavljanje spomen-obilježja u bivšim koncentracijskim logorima, kao što su Omarska i Barutni Magacin, i na drugim mjestima zločina gdje su ona zabranjena. Treba ukloniti spomen obilježja osuđenim ratnim zločincima, poput ploče za Ratka Mladića na brdu Vraca u Sarajevu kao i njegovog murala na ulazu u Kalinovik. Visoki predstavnik treba dati ovoj i budućim generacijama nadu da će pravda biti postignuta.

HDZ-ov prijedlog izborne reforme koja bi učvrstila etničke podjele i dovela do trećeg entiteta mora se odbaciti. Reforme moraju olakšati tranziciju Bosne iz izbornog sistema koji daje primat konstitutivnim narodima u sistem koji građanima priznaje jednakopravnost i dostojanstvo u vladavini prava. Takve demokratske reforme bile bi važan korak ka rješavanju nepravde koja je nastala priznavanjem Republike Srpske u Daytonu, priznanjem koje je bilo nagrada za uspješan genocid i predstavljalo je polaznu točku za nastavak diskriminacije i progon Bošnjaka: a time i nastavak genocida drugačijim sredstvima kroz politiku i kulturu.

Napori Milorada Dodika da potkopa državu, njegovim govorom mržnje koji potiče nasilje nad Bošnjacima i njegovim poricanjem genocida trebaju se pozabaviti visoki predstavnik i tužiteljstvo. Eskalacija govora mržnje, poricanje i veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Republici Srpskoj doveli su Bosnu do ruba, uzrokujući iznimnu psihičku uznemirenost među preživjelima.

Invazijom Ruske Federacije na Ukrajinu, međunarodna zajednica mora preuzeti svoju odgovornost da zaštiti Bosnu i Hercegovinu od daljnje agresije i ratnih zločina kroz ovu koordiniranu sistemsku strategiju. Bosnu treba staviti pod okrilje EU i NATO-a kako bi osigurala sposobnost funkcioniranja kao demokratska država.

Danas izražavam solidarnost s Ukrajinom — Slava Ukraini! — i zalažem se sa svojim prijateljima i kolegama u Bosni za jedinstvenu demokratsku državu Bosnu i Hercegovinu s jednakim pravima i dostojanstvom za sve građane pod vladavinom zakona. Pozivam SAD, UK i EU da očuvaju mir u Bosni kako bi osigurali svjetliju budućnost za ovu i buduće generacije.

Press konferencija Asocijacije nezavisnih intelektualaca KRUG 99, 20.03.2022.