Oprašić: Šta činiti nakon Trumpove odluke o povlačenju iz Pariškog sporazuma
Oprašić: Šta činiti nakon Trumpove odluke o povlačenju iz Pariškog sporazuma
SARAJEVO, 11. juna (FENA) – Zemlje među kojima je i Bosna i Hercegovina treba da rade na razmatranju eventualnih posljedica mogućih klimatskih promjena, da ojačavaju svijest društva o potrebi smanjenja emisije stakleničkih plinova u atmosferu i također da donesu odgovarajuću zakonsku legislativu te osiguraju mehanizme za njenu primjenu.
U kontekstu odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa o povlačenju iz Pariškog sporazuma, to je na današnoj redovnoj sesiji nezavisne asocijacije intelektualaca “Krug 99” u Sarajevu između ostalog poručio uvodničar Senad Oprašić, šef Odjela za zaštitu okoliša u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Tema sesije je bila “Klimatske promjene u procjepu između humanizma, profita i politike”.
Trumpova odluka, podsjetio je Oprašić, izazvala je osuđujuće reakcije iz svijeta, a on (Trump) obrazložio da želi zaštititi Ameriku, kao i da će razmisliti o mogućem pridruživanju nekom novom sporazumu, ali samo ako će to odgovarati Amerikancima.
Trenutno se Trumpova odluka doživljava kao loša politička poruka i neizvjesno je da li će se još koja razvijena zemlja povući iz Pariškog sporazuma u eri velike emisije stakleničkih plinova. Oprašić je također podsjetio da je administracija Trumpovog prethodnika Baracka Obame, od ukupno tri milijarde za Zeleni klimatski fond, izdvojila milijardu dolara, kao i da je sad neizvjesno davanje preostalih dviju milijardi.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona je jedina od zemalja bivše Jugoslavije ratificirala Pariški sporazum te je usvojila Strategiju o aproksimaciji u oblasti okoliša, kao i treći nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama. U pripremi je i izrada četvrtog izvještaja, kazao je Oprašić.
Meteorolog Željko Majstorović, koji se također obratio na ovoj sesiji “Kruga 99”, nastavio je, iako je u penziji, izučavati uticaj klimatskih promjena posebno na Bosnu i Hercegovinu.
Taj proces je u skladu s globalnim, temperature stalno imaju trend rasta, u BiH, na primjer, za jedan stepen u sto godina, rekao je.
Posljedice zagrijavanja su po Majstorovićevim riječima, sve veći ekstremi meteoroloških parametara i vrlo česti prodori frontova što donose različite ekstreme.
Pradavine imaju trend blagog povećanja u odnosu na prosjek i to na prvi pogled nije naročito loša situacija, ali se režim padavina stalno mijenja te dolazi do poplava ili suša u zavisnosti od toga da li se javlja manjak ili višak padavina.
Posljedice su vidljive jer suše, na primjer, izazivaju požare, u Hercegovini naročito, što dovodi do uništavanja šume pored nedozvoljene sječe, zaključio je Majstorović.
(FENA) M.L.
SARAJEVO (AA) – Trendovi zagrijavanja u BiH uglavnom su slični globalnim trendovima, ali je nivo svijesti o klimatskim promjenama veoma nizak istaknuto je na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “Klimatske promjene u procjepu humanizma, politike i profita”, javlja Anadolu Agency (AA).
Senad Oprašić, jedan od učesnika usvajanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama istakao je da se dešavanja vezana za klimatske promjene reflektiraju i na BiH koja je, kako je kazao, jedina od zemalja bivše Jugoslavije, pored Hrvatske i Slovenije, koja je ratificirala Pariški sporazum.
“U tom pogledu ćemo nastojati raditi sve da implementiramo odredbe Pariškog sporazuma koje su onakve kako su definirane u Parizu i koje daju odgovarajuće obaveze i odgovornosti zemljama koje su prihvatile sporazum. Pored toga, mi smo usvojili nešto što je posebno važno, a to je Strategija aproksimacije u oblasti okoliša koja nam daje šansu da u narednom periodu od 2018. do 2020. godine počnemo povlačiti sredstva iz IPA fondova. Od 2011. do 2017. nismo imali tu priliku jer ova strategija nije bila usvojena. Uspjeli smo otkloniti sve blokade i strategija je usvojena od Vijeća ministara BiH”, rekao je Oprašić.
Dodao je da je pored toga, usvojen i treći nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama, kao i drugi unapređeni izvještaj za dvije godine (2013. i 2014.) te da se već radi na pripremi četvrtog nacionalnog izještaja o klimatskim promjenama za BiH.
Oprašić, koji je inače šef Odjela za zaštitu okoliša u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, očekuje veću podršku međunarodne zajednice Bosni i Hercegovini, posebno nakon usvajanja Strategije aproksimacije u oblasti okoliša.
“Već smo napravili dosta toga, recimo kroz energetsku efikasnost, utopljavanje i javnih i privatnih zgrada, pojačala se i svijest ljudi o protrebi učešća u rješavanja pitanja o klimatskim promjenama i imamo još dosta naprednih ideja koje su u fazi implementacije”, rekao je Oprašić.
Klimatolog Željko Majstorović je govoreći o klimatskim promjenama istakao je da su trendovi zagrijavanja u BiH uglavnom slični onima u cijelom svijetu.
“Svake godine proces se ubrzava i sad se već govori o povećanju temperature preko jednog stepena za 100 godina. Što se tiče padavina, u BiH je situacija bolja, jer postoji mininamalan trend porasta. Tako da bi se reklo da vodni bilansi nisu ugroženi za razliku od drugih dijelova svijeta, gdje je suša itekako prisutna. Nažalost, režim padavina se mijenja, upravo u vezi sa klimatskim promjenama, učestalim esktremima koji su vezani za poplave i suše, tako da kad se sve to skupa sabere efekti tih padavina su daleko manji nego što bi se očekivalo”, rekao je Majstorović.
Istakao je da jedino što preostaje je skupljanje vode u akumulacije kako bi se sačuvala za sušne periode.
Govoreći o zaštiti šuma, Majstorović je istakao kako je ona neophodna, ali je dodao da je potrebno više pažnje posvetiti i obnovi šuma, odnosno sadnji novih stabala.
“Moram reći da je kod nas nivo svijesti o klimatskim promjenama veoma nizak, štaviše imamo puno skeptika koji se protive klimatskim promjenama. Ne znaju protiv čega se bune. Velike korporacije kojima je u interesu da ‘gule’ ovu zemlju, da resurse upotrebljavaju u beskonačnim količinama, jednostavno šire tu propagandu”, rekao je Majstorović.
Prema njegovom mišljenju potrebno je ili poslati mlade da studiraju u inostranstvu i u BiH se vrate kao diplomirani meteorolozi, seizmolozi ili da se u BiH osnuje studij geofizike.
Martin Tais, ekspert za klimatske promjene, koji je učestvovao u izradi prva dva nacionalna izvještaja o klimatskim promjenama, kazao je da je BiH u odnosu na 1990. godinu 2013. godine bila ispod emisija karbon dioksida (CO2) iz devedesete godine.
“Sada smo već sigurno prebacili. U odnosu na svijet, mi smo 1990. imali 0,1 posto emisije CO2, a 2013. kada je napravljen zadnji zvanični izvještaj 0,08 posto još nismo bili dostigli emisiju”, pojasnio je Tais.
Zemlje u ravoju, kazao je Tais, kao što je BiH nemaju obavezu kvantitativnog smanjivanja emisije stakleničkih gasova, posebno CO2.
“Međutim, ako želimo u Evropu, odmah ćemo dobiti obaveze. Ali pošto smo zemlja u razvoju, imamo još šansi za pregovore šta ćemo dalje uraditi”, rekao je Tais.
Prema njegovim riječima, Pariški sporazum je obaveza koja je nametnuta dobrovoljno i da se zemlje koje to ne ispoštuju neće suočiti ni sa kakvim sankcijama.
Govoreći o stanju u svijetu, Tais je kazao da su države emitovale 36 hiljada miliona tona CO2, što je velika količina.
“Najveći emiter CO2 je Kina, sa negdje 10 hiljada miliona tona. Gledajući nas, mi ispuštamo 34 miliona tona. Amerika ima oko pet hiljada miliona tona. Indija ima oko 3,5 hiljade miliona tona, a mi samo 34 miliona tona. Mi nismo neki emiter, a ostale velike zemlje su ispod 2,5 hiljada miliona tona”, objasnio je Tais.
Tais smatra da se termoelektrane trebaju graditi, jer BiH 78 posto energije iz fosilnih goriva dobija iz uglja.
“Mi smo osuđeni na ugalj, a prednost novih elektrana je što se mogu kontrolisati. Imamo stare termoelektrane koje će izaći iz funkcije za pet do deset godina, a gradnjom novih možemo ograničiti emisije sumpordioksida i prašine do 99 posto, a to je naš najveći problem”, poručio je Tais.
Krug 99
