ODLUKE VISOKOG PREDSTAVNIKA – DOPRINOS PRAVNOJ DRŽAVI ILI DOPRINOS PRAVNOJ NESIGURNOSTI U BiH?
Vector montage illustration depicting communication concept. Illustration is a montage made from different parts took from two acrylic paintings and vector drawn elements.
Visoki predstavnik je na dan Općih izbora 02. oktobra 2022. godine donio dvije odluke koje su stupile na snagu odmah, a odnose se promjenu izbornih pravila za izbor predsjednika i dva potpredsjednika entiteta Federacija BiH, načina izbora predsjednika entiteta Federacije između tri nominirane osobe za ovu funkciju, načina izbora delegata u Dom naroda, načina utvrđivanja broja delegata iz svakog konstituentnih naroda i Ostalih iz svake kantonalne skupštine, načina popune nedostajućih delegata.
Nesumnjivo je da se najveći dio donesenih Amandmana na Ustav Federacije odnosi isključivo na posredne izbore u jednom od dva entiteta BiH – Federaciji BiH bez entiteta Republika srpska, a koji se provode nakon potvrde rezultata općih izbora. Dakle, kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona sve odredbe ovog zakona se odnose na posredne izbore u Federaciji BiH i njime je promijenjen pravni okvir za provođenje izbornog procesa u Bosni i Hercegovini kao cjelini.
Navedena aktivnost Visokog predstavnika se može cijeniti sa formalno-pravnog i materijalno-pravnog aspekta.
Formalno-pravni aspekt ogleda se u trenutku u kojem je Visoki predstavnik donio sporne izmjene Ustava i Izbornog zakona i zašto je to uradio u noći izbora. Već taj čin nije u skladu sa demokratskim standardima, narušava principe pravne države i dovodi do pravne nesigurnosti! Nesumnjivo je da se radi o pravnoj aktivnosti koja je dovela do pravne nesigurnosti, koja je protivna demokratskim principima pravne države, koja je protivna internacionalnim standardima koji su u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Protokolom 1. uz Konvenciju koji u članu 3. garantuje fer, slobodne i demokratske izbore. Tim prije što prema stanovištu Venecijanske komisije mora postojati stabilnost izbornog sistema kao garancija fer i demokratskih izbora. Nema mijenjanja izbornih pravila u godini u kojoj se održavaju izbori izuzev ako se radi o ispunjavanju internacionalnih obaveza.
Sa materijalno-pravnog aspekta radi se o rješenjima koja nemaju razumno i objektivno opravdanje, koja ne vode efikasnijem funcionisanju entiteta Federacije, koja ne pojednostavljuju komplikovanu ustavnu strukturu države, koja ni na koji način ne tretiraju organe vlasti u drugom entitetu, koja ne uklanjaju postojeće diskriminacije iz ustavno-pravnog sistema Bosne i Hercegovine. Uloga Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u skladu sa komunikeom Konferencije Vijeća za implementaciju mira u Bonu je poželjna.
Njegova ovlaštenja da pomogne u razrješavanju svake sporne situacije u BiH u skladu sa Aneksom 10 DMS su dobrodošla. Ali Visoki predstavnik mora poštovati internacionalne demokratske standarde, jer je Bosna i Hercegovina ratificirala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i ona je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine i ima prioritet nad svakim drugim pravom.
Na potezu je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, zaštitnik Ustava, pravne države i demokratskih vrijednosti.
Zaključeno je da Visoki predstavnik slijedi mit o nepromjenjivosti pogubne dejtonske etničke formule, koji je podjednako lažan kao i oni mitovi o Bosni koji su vladali tokom rata – od podjednake krivnje svih strana za izazivanje rata, navodne mirotvorne funkcije embarga na oružje, a u efektu legalnoj strani odbrane države, stereotipa o potrebi angažiranja sto hiljada NATO-vih vojnika da bi se zaustavio rat, itd. Lažan je, jer ga pobija i ratificirana Ustavna obaveza iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama koja je nadređena i dejtonskom Ustavu. Dakle, kao pravo koja se mora implementirati i na cjelinu dejtonskog Ustava i sve zakone u zemlji.
Uvodničarka na sesiji Kruga 99 je bila Alma Čolo, poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, održanoj u Sarajevu 23. oktobar 2022
