Odbacivanje hegemonijskih ideologija: jedna ili tri nacije

Današnja sesija na temu: „Jedna ili tri nacije?“ za nas ima izuzetno značenje. Sa našim današnjim uvodničarem prof.dr. Zlatkom Hadžidedićem, voditeljem Centra za izučavanje nacionalizma, nastojaćemo osvijetliti i teorijski i kontekstualno politički sadržaj naslovljenog iz teme sesije. Uvodničar je neosporno relevantan autor čije će jedno od bitnih teorijskih djela uskoro biti u fokusu internacionalne kritičke i naučne javnosti.

Biće to, vjerujem, i poticaj i doprinos odbacivanju hegemonijskih ideologija koje su uvijek fokusirane na ogoljene političke interese. I na ciljeve i tehnike ogoljene manipulacije masama radi vlastite personalne, etničke ili državne dominacije.

Ali, sam povod je dijelom i na neki način apsolutno kontekstualan sa živim, sadašnjim zbivanjima u i oko BiH koja mogu da ostave BiH u predvorju zajednice demokratskih nacija ili ključno pomjeranje i zaokret u savremeni civilizacijski ambijent.

Palmerova birokratska inventura i vidljivo prihvatanje preovlađujućih etnokratskih stavova i silnica u ime zemlje koja je za nas bila uzor i model demokratskih perspektiva multietničkog društva, čini se kao bumerang iznevjerenim nadanjima i moguće beskrupoloznosti realpolitike. Ili je riječ, nadajmo se, o običnom pikzibneru bez dosljedne demokratske vizije koji neće i ne može uništiti naše ideale i presudni značaj zapadnih demokratskih vrijednosti i građanskih političkih sloboda i prava u izgradnji moderne bosanske države.

Uznemirenost javnosti pred birokratskom logikom kompromiserstva između etnokratskih silnica, a time konačne realizacije Tuđman-Miloševićevskih ratnih ciljeva i interesa u sadašnjem vremenu, mora biti pretočeno u građanski otpor povijesnom zaustavljanju BiH, izvan i na marginama prosperitetnih država i demokratskih nacija. Holbruk je bar bio državnik koji je znao priznati vlastite greške i zablude, karijerne birokrate to ne čine nikad. Bez obzira na ishod i sudbine potlačenih.

Zato je pitanje iz naslova „Jedna ili tri nacije?“ koliko teorijsko – toliko i više historijski presudno za nas u BiH, za mir i stabilnost, za demokratski preporod na konceptu građanskog političkog uređenja.

Adil Kulenović, 3. oktobar 21.

PS. Iskazana ideja o referendumu tokom rasprave na Krugu 99 nije dobila podršku.