Obrazovni sistem i znanost osnovni instrumenti društvenog razvoja
Ned, 07.02.2021. 11:18
Obrazovni sistem i znanost osnovni instrumenti društvenog razvoja
SARAJEVO, 7. februara (FENA) – Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Senadin Lavić tvrdi da su obrazovni sistem i znanost osnovni instrumenti društvenog razvoja u svim razvijenim zemljama svijeta.
To je kazao na redovnoj sesiji Kruga 99 koja je danas održana u online formatu o temi “Znanost i obrazovanje u 21. stoljeću – BiH i zakoni”.
Govoreći o obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini i regionu, Lavić smatra da u tom segmentu dominira ‘nered’ te da nekompetentni i nedorasli kadrovi preuzimaju upravljanje obrazovnim sistemima.
Lavić je istakao nužnost stvaranja zakonskog okvira obrazovnog sistema na nivou BiH te je poručio da cijelo društvo mora steći svijest o značaju obrazovanja i znanstvenih istraživanja.
Kao polaznu tačku reforme obrazovanja, Lavić je izdvojio precizno definiranje pojma znanosti te da tu definiciju mogu dati samo znanstvenici.
– U neodgovornim društvima, stvorena je predstava da su znanost i obrazovanje potrošni materijal i da u njih ne vrijedi ulagati te da društvu ne trebaju obrazovanje i znanost. Protiv toga se moramo boriti – poručio je Lavić.
Psiholog Bojan Šošić izrazio je potrebu za očuvanjem autonomije univerziteta u BiH.
– To su sistemi koji sami sebe dovede u red, jer prvoklasan profesor će učiniti sve da iza sebe ostavi prvoklasne nasljednike – poručio je Šošić.
U takvim sistemima, naglasio je, nije potrebno vanjsko uplitanje pod različitim izgovorima.
– Reguliranje sistema visokog obrazovanja kroz uticaj vanjskih sistema, nerijetko na ‘mala vrata’ uvode poluge kontrole. Autonomija je najveća vrijednost koja mora biti očuvana – naglasio je.
Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hazim Bašić izrazio je potrebu hitnog formiranja ministarstva za nauku na nivou države, a predsjednik Asocijacije Krug 99 Adil Kulenović upozorava da jedan od najvažnijih instrumenata urušavanja države predstavlja urušavanje obrazovnog sistema.
Sa “Kruga 99” poručeno: U BiH preko stranaka ’ulijeću’ u nauku kao da se radi o nekoj životinjskoj farmi.
Agencija Anadolija:
Prof. Senadin Lavić je izjavio da je od ključne važnosti da cijelo društvo stekne svijest o značaju znanosti i znanstvenih istraživanja
SARAJEVO (AA) – Cijelo društvo definirajući znanost precizno mora steći svijest o znanosti i važnosti znanstvenih istraživanja, općenito za društvo u Bosni i Hercegovini i za ljudski život, poručeno je na redovnoj sesiji “Kruga 99” o temi “Znanost i obrazovanje u 21. stoljeću – BiH i zakoni”, održanoj u online formatu, javlja Anadolu Agency (AA).
Uvodničari su bili prof. dr. Senadin Lavić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, psiholog Bojan Šošić i prof. dr. Hazim Bašić sa Mašinskog fakulteta Sarajevo.
Prof. Lavić je izjavio da je od ključne važnosti da cijelo društvo stekne svijest o značaju znanosti i znanstvenih istraživanja.
“Cijelo društvo definirajući znanost precizno mora steći svijest o znanosti i važnosti znanstvenih istraživanja, općenito za naše društvo i općenito za ljudski život. Definiciju znanosti u ovom povijesnom kontekstu mogu dati samo znanstvenici. U neodgovornim i povijesnom trenutku nedoraslim interpretacijama znanosti i obrazovanja stvorena je jedna, možemo slobodno reći, primitivna predstava da su znanost i obrazovanje potrošna djelatnost u društvu koja ništa bitno ne znači jer se u porušenom poretku, kakav je balkanski svijet ili nekoliko država na Balkanu, postavljaju druge vrijednosti i drugi kriteriji u srce društvenog života. Tamo ne vrijede, u tom kontekstu, stvarnosno-istinski stavovi ili sudovi koje daje znanost”, rekao je Lavić.
Naglasio je da su obrazovni sistemi ili znanost u razvijenom svijetu osnovni instrumenti društvenog razvoja.
“Znanost ili istraživanja su postali stožer oko kojeg se pokreću razvijene kulture savremenog svijeta. Srce tog svijeta je racionalno objašnjenje pojava, prirodnih ili društvenih, i predviđanje mogućih procesa u njima. U Bosni, današnjoj Bosni i regionu, u obrazovnim sistemima dominira nered, jedna vrsta socijalne pojave. Nekompetentni i nedorasli kadrovi preko stranačkih i lobističkih pozicija ’ulijeću’ u znanost i preuzimaju upravljanje u sistemima kao da se radi o nekoj životinjskoj farmi”, kazao je Lavić.
Psiholog Šošić se u svome izlaganju posebno osvrnuo na potrebu za očuvanjem autonomije univerziteta.
“Ključna odluka zdravih sistema visokog obrazovanja i naučne produkcije je njihova autoregulabilnost. Dakle, to su sistemi koji sami sebe dovode u red. Prvoklasan profesor će učiniti sve što je u njegovoj moći da iza sebe ostavi prvoklasne nasljednike, odnosno da one koji kod njega studiraju i koji će naslijediti njegovu poziciju također budu prvoklasni. Tome u principu nije potrebno vanjsko uplitanje i vanjska regulacija. To je način djelovanja univerziteta na Zapadu pa i u centralnoevropskom univerzitetskom prostoru i tradiciji kojoj pripada po duhu i povijesti i prostor bosanskohercegovačkih univerziteta. To je nešto što se nije mijenjalo stoljećima, ali evo sada se suočavamo, s jedne strane, s pritiscima retrogradnih društvenih tokova koje je kod nas donio rat i, uz to, jednom operacionalizacijom reforme visokog obrazovanja koja nije nužno bila adekvatna”, rekao je Šošić.
Istakao je da je u tom smislu u BiH “najveća prijetnja ispreplitanje sa političkim strukturama kakvo je u nedavnoj prošlosti dovelo do neshvatljivog pojeftinjenja i banalizacije akademskog života.”
Prof. Bašić je u obraćanju posebnu pažnju posvetio pitanju implementacije reformi u sklopu Bolonjskog procesa u Bosni i Hercegovini.
“BiH je kao država, budući da je preživjela četvorogodišnju agresiju, bila u situaciji da reformira svoj obrazovni sistem i da se nije pojavila Bolonjska reforma. Način na koji je ta reforma urađena često je bio predmet kritika i osporavanja, nekada opravdanih, a nekada neopravdanih. Bitno je ipak napomenuti da BiH nije izostala iz ovih reformskih procesa”, kazao je Bašić.
Istakao je da BiH mora formirati Ministarstvo za nauku i tehnologiju na nivou države, dodajući da svakako postoji mnogo argumenata za ovakav prijedlog.
