„Non paper“ dokumenti - Rječita šutnja i nejasni govor internacionalnih aktera o BiH

Da moć stereotipa o Bosni kao „tamnom vilajetu“ proizvođenog već dva stoljeća u politici, kulturi i propagandi aspiranata i povremenih osvajača njenih teritorija, bili oni sa istoka ili zapada, traju i danas, a što potvrđuje ansambl što ratnih, što poratnih, ali i današnjih silnica koje hoće da ostave BiH izvan zajednice liberalno demokratskih društava i država.

Nedavni neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je inicirala Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, rječit je u svojoj namjeri održanja stanja status quo-a i činjenja još nefunkcionalnije države BiH. Među njima su, na žalost, i one zemlje koje su prve priznale nezavisnost Republike BiH i njeno punopravno članstvo u Ujedinjenim nacijama, ili pak one koje su prve započele proces disolucije Jugoslavije čiju najveću cijenu i posljedice udruženog zločinačkog poduhvata i genocida je podnijela upravo BiH. Još je rječitija šutnja aktera internacionalne zajednice i članica EU na taj neprijateljski gest pomenutih zemalja na gradnju strateške projekcije prema demokratskom uređenju BiH.

Ipak, brza reakcija i akcenti iz poruka nekih predstavnika internacionalne zajednice u BiH, na neslužbeni „non paper“ dokument, koji je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić uputio u sjedište Evropske unije u Briselu, glasno je upozorenje u kom pravcu bi mogla ići neprincipijelna real-politika prema političkom uređenju BiH. Kao dio civilnog društva, koji se manifestira kroz nevladin sektor, Krug 99 već decenijama istrajava na zastupanju potrebe transformacije ustavnog aranžmana u Bosni i Hercegovini sa etno-nacionalnog na građanski koncept, u kojem će svaki građanin imati istovjetna ljudska i građanska politička prava.

Indikativno je da Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, i neki drugi važni akteri, skoro nikako ne govori o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda na individualnom nivou, a u praktično političkom djelovanju svjesno ili nesvjesno daju prednost etničkim politikama, koje su ključni protagonisti nestabilnosti, politike blokada državnih institucija i urušavanja državnog subjektiviteta. Naša zabrinutost je tim veća što Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, kao reprezent politika iz Brisela, upravo o tome šuti i ne ističe najvažnije evropske standarde liberalne demokracije koje treba primjeniti i u našoj zemlji, niti ističe strateški EU okvir politike izgradnje političkog uređenja sadržanog velikim dijelom i u Mišljenju EK..

Naglašavamo da je nužna jasna reakcija službenog Brisela, kako to ističu upravo i najbolji evropski i američki znalci stanja u i oko BiH, “prljavih političkih deal-ova”, kojima se vještački stvaraju okolnosti o neodrživosti Bosne i Hercegovine. A to iz tragičnog iskustva nedavne prošlosti može voditi samo ka neželjenim i nekontroliranim posljedicama.

Zbog toga je nužan jasan stav oficijelnog Brisela o non-paper-u državotvornog Komšića, o tome da li Bosna i Hercegovina treba da odbaci etnički sistem vlasti koji sadrži potpuni nedostatak vladavine prava, demokratije, ljudskih i građanskih političkih prava i temeljnih sloboda ili da dalje propada održanjem sadašnjeg etničkog sistemom u kojem dominira sistemska diskriminacija i korupcija u različitim segmentima društva.

Takav stav iz sjedišta Evropske unije, nužno će utjecati na konačni stav građana Bosne i Hercegovine o željenim evropskim integracijama. Ako će sama Evropska unija, zarad komoditeta njenih predstavnika u Bosni i Hercegovini, prepustiti ovu zemlju u ruke autokratsko-etničkih politika i odustati od vlastitih vrijednosti, onda će doći vrijeme u kojem će građani ove zemlje zauzeti potpuno drugačiji stav i o Evropskoj uniji. Jer, Bosni i Hercegovini su liberalni demokratski standardi u izgradnji slobodne i prosperitetne demokratske nacije, važniji od tehničkih integracija i ostajanja izvan zajednice demokratskih država, pa bile one i evropske.