Nobelova nagrada Handkeu još jedan bjelosvjetski egzibicionizam

Ned, 20.10.2019. 12:33

SARAJEVO, 20. oktobra (FENA) – Živimo na nekim svjetskim mrežama različitih egzibicionizama i Nobelova nagrada za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu samo je još jedan bjelosvjetski egzibicionizam – izjavio je predsjednik Društva pisaca BiH Hadžem Hajdarević koji je bio jedan od uvodničara na nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99“.

Pisci znaju, podsjetio je Hajdarević, da je ona politika koju je podržavao Handke posljednjih decenija, ubila predsjednika Društva pisaca BiH 1992. godine Jakova Jurišića i “na taj način pokazala kako živimo u haotičnom svijetu različitih monstruma, bili oni veliki ili mali pisci“.

-U tom smislu je možda važno naglasiti da pisac i politika naravno da mogu, ali pisac i antihumunizam nikako ne mogu – smatra Hajdarević.

Redovna sesija Kruga 99 bila je posvećena temi “Književnost i politika (Peter Handke – jedna metafora)“.

Profesor sa Filozofskog fakulteta Sarajevo Vahidin Preljević kazao je da je Peter Handke izvrstan književnik koji je obilježio jednu cijelu epohu, pogotovo ‘70-ih i dijelom ‘80-ih godina, ali se nažalost od ‘90-ih, pogotovo od polovice ‘90-ih pretvorio u propagandistu i zastupnika onih koji negiraju prirodu rata u bivšoj Jugoslaviji, negiraju nažalost i genocid i mnoge druge zločine.

-To se odnosi kako na dio njegovog književnog opusa, pogotovo u njegovim putopisima i reportažama koje je pisao iz Haga, tako i na njegove intervjue, izjave koje je davao od ‘95. godine, pa manje, više sve do današnjih dana – naveo je Preljević.

Sa studentima, kako je dodao, već desetljećima analizira i raspravlja o Handekovom djelu.

– On je napisao 11.000 stranica, to je ogroman opus. Treba čitati sve, ali je drugo pitanje da li je Nobelovom nagradom, koja je najveća književna nagrada na svijetu, kanoniziran ne samo ovaj vrijedni dio Handkeovog opusa, koji je nesporan, nego i ti njegovi politički stavovi i dio onog opusa u kojem on relativizira zločine i genocid u Srebrenici, vrlo konkretno – dodao je Preljević.

Predsjednik Skupštine PEN centra BiH Željko Ivanković je kazao da je njegovo pitanje uvijek da li u ovakvim situacijama govorimo o piscu, o njegovu djelu, o nagradi, o onome ko je tu nagradu dodjelio, ili o sebi.

– Legitimno je govoriti o svemu pojedinačno, a vrlo je opasno miješati neke planove jer tada se plašim da ne dođemo u sličnu situaciju u koju su neki već došli. Ja ću govoriti o svim ovim aspektima, a plašim se da je danas i ovdje najvažniji onaj koji tako često čujemo da, govoreći o piscu i nagradi, zapravo najviše govorimo o sebi – kazao je Ivanković koji je također bio uvodničar na redovnoj sesiji Kruga 99.

Agencija Anadolija:

Profesor Vahidin Preljević na “Krugu 99”: Handke je kao književnik obilježio jednu epohu, ali se pretvorio u propagandistu

– Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva pisaca BiH, ocijenio je da je Nobelova nagrada dodijeljena austrijskom piscu “bjelosvjetski egzibicionizam”

SARAJEVO (AA) – Dodjela Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu koja je izavala mnogobrojne reakcije u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, bila je tema današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, tokom koje je poručeno da je nobelovac kao književnik obilježio jednu epohu i da se njegova djela trebaju pročitati, javlja Anadolu Agency (AA).

Jedan od uvodničara sesije bio je Vahidin Preljević, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji je izjavio da je Peter Handke kao književnik obilježio jednu cijelu epohu, pogotovo 70-ih, pa i dijelom 80-ih godina, ali se od 90-ih godina, kako je kazao, pretvorio u propagandistu i zastupnika onih koji negiraju prirodu rata u bivšoj Jugoslaviji, genocid i mnoge druge zločine.

“To se odnosi na dio njegovog književnog opusa, pogovoto u njegovim putopisima i reportažama koje je pisao iz Haga, kao i na njegove intervjue, izjave koje je davao od 1995. pa manje više sve do dašanjih dana”, rekao je Preljević.

Dodao je da sa svojim studentima već decenijama analizira i raspravlja o Handkeovom djelu koje, kako je kazao, treba čitati.

“On je napisao 11.000 stranica, što je ogroman opus. Handke krajem 60-ih, 70-ih, 80-ih je neosporno Handke kojeg treba čitati. Mislim da treba čitati sve, čak i ovaj kontroverzni dio njegovog opusa. Treba čitati spis ‘Pravda za Srbiju’. Od mene nikada nećete čuti da nešto ne treba čitati. Drugo je pitanje da li je Nobelovom nagradom, kanoniziran ne samo ovaj vrijedni dio Handkeovog opusa, koji je nesporan, nego i njegovi politički stavovi i dio onog opusa u kojem on relativizira zločine i genocid u Srebrenici. Bojim se da će Nobelova nagrada manje pomoći u tome da se ponovno otkrije onaj vrijedni dio Handkeovog djela”, poručio je Preljević.

Željko Ivanković, predsjednik Skupštine PEN Centra BiH, postavio je pitanje da li se u ovakvim situacijama govori o piscu, njegovom djelu, nagradi, onome ko je nagradu dodijelio ili o sebi.

“Legitimno je govoriti o svemu pojedinačno, a vrlo opasno je miješati neke planove jer tada se plašim da ne dođemo u sličnu situaciju u koju su neki već došli. Plašim se da je danas najvažniji onaj koji tako često lujemo da govoreći o piscu i nagradi zapravo najviše govorimo o sebi”, kazao je Ivanković.

Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva pisaca BiH, ocijenio je da je Nobelova nagrada dodijeljena austrijskom piscu “bjelosvjetski egzibicionizam”.

“Mi, kao pisci, znamo da je ona politika koju je podržavao Handke svih posljednjih decenija ubila predsjednika Društva pisaca BiH 1992. godine Jakova Jurišića i na taj način pokazala kako živimo u haotičnom svijetu različitih monstruma, bili oni veliki ili mali pisci. Pisac i politika naravno da mogu zajedno, ali pisac i antihumanizam nikako”, kazao je Hajdarević.