Na državni udar - državotvorni odgovor!

Na državni udar – državotvorni odgovor!

Donošenjem odluka kojima se odbacuje nadležnost Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, objavljivanje i primjena odluka Visokog predstavnika u BiH u entitetu Republika srpska, najava drugih aktivnosti na institucionalnom urušavanju države u sigurnosnoj oblasti i referenduma o separaciji, nesumnjivo predstavljaju sistematično provođenje državnog udara sa ciljem podjele i nestanka BiH. Sadašnji akteri koji vode te aktivnosti protiv države moraju biti na vrijeme zaustavljeni!

Može se prepoznati da se ponavlja ključna strategija tandema S. Miloševića i F. Tuđmana, odnosno R. Karadžića i M. Bobana, a sada M. Dodika i drugih, na uništenju i podjeli BiH.

Prije više od 30 godina sve je počelo udarom na tadašnji legalni i legitimni ustavni poredak, na način delegitimiziranja Ustava Republike BiH, putem formiranja paratvorevina: srpskih i hrvatskih autonomnih oblasti, tzv. Srpske republike BiH i HRHB. Taj put je vodio u krvavi rat, udružene zločinačke poduhvate i genocid, koji su kasnije presuđeni, i u kojima su učestvovale Srbija i Hrvatska. Ubjedljivo demokratsko referendumsko izjašnjavanje građana BiH pod nadzorom evropske zajednice o „suverenoj i nezavisnoj BiH, državi ravnopravnih građana“, nasilno je pretočeno u koncept iz tzv. „Livanjskog pitanja“ o kojem se nije glasalo, o BiH kao „državnoj zajednici, konstitutivnih i suverenih naroda…. u njihovim nacionalnim područjima (kantonima)“. Politički je apsurd da ono i danas predstavlja okosnicu strategija dijela i domaćih i internacionalnih aktera na zaustavljanju BiH u tranziciji ka zajednici slobodnih i demokratskih nacija.

Kako je istaknuto, nalazimo se skoro 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, po kojem naša država živi po Ustavu potpisanom i parafiranom u okolnostima genocidnog rata. Nije niko očekivao da će tako dugo trajati jedan sporazum koji je donio mir, bez demokratske tranzicije i uspostave funkcionalnih institucija države Bosne i Hercegovine. Snage koje su izvršile agresiju na BiH nastavile su u post dejtonskim godinama sa ostvarivanjem ratnih ciljeva drugim političkim, institucionalnim i vaninstitucionalnim sredstvima.

To je i ključni razlog paralize institucija Bosne i Hercegovine koje nemaju subjektivni kapacitet da reaguju na aktuelnu razgradnju države, koja bez adekvatnih i energičnih mjera zasigurno prijeti ukupnoj sigurnosnoj situaciji u zemlji i regiji. Kako je rečeno, do institucionalne paralize je došlo jednim pogrešnim procesom i načinom vođenja reformi u Bosni i Hercegovini u kojoj je ogromnu ulogu ima internacionalna zajednica. U BiH postoji „srpska politika“ koja sama sebe tako definiše, i njen interes je odvajanje entiteta Republika srpska od Bosne i Hercegovine. Ona sve čini da oslabi BiH, sve čini da jedan BiH entitet učini što više državom sa što više državnih prerogativa. Ta politika djeluje kroz institucije entiteta Rs u potpunosti i u adekvatnoj mjeri i kroz institucije BiH. Također, postoji „hrvatska politika“, iza koje stoji jedna nevladina organizacija, Hrvatski narodni sabor, koji djeluje na temeljima Herceg-Bosne koja je presuđena u haškom tribunalu kao udruženi zločinački poduhvat. Te dvije politike u potpunosti su ovladale sistemom institucija Bosne i Hercegovine odbacivanjem proporcionalnosti i nametanjem neustavnog pravila etničkog pariteta u zastupanju i odlučivanju u BiH. Zahvaljujući tome svi ključni segmenti i sektori djelovanja države su paralizirani. Rad ključnih institucija u zemlji, poput sigurnosnih agencija, pravosudnih institucija, ali i funkcioniranja države kroz porez i ekonomiju, pod kontrolom su tih politika koje rade protiv države. Naše odbrambene snage strukturirane su tako da one ne mogu učiniti ništa, ili mogu vrlo malo, a i pored toga M. Dodik insistira na demilitarizaciji BiH i odbija NATO integracije. Svjesni smo da u ovim okolnostima neko ko nema adekvatnu odbrambenu moć je u velikoj opasnosti, njega će prvog napasti.

Identično je stanje i u oblasti sigurnosti, policijskih agencija, i pravosuđu koje je u koje je najbliži saradnik Dodika Milan Tegeltija, donedavno prvi čovjek pravosuđa, instalirao osobe koji ne čuvaju pravni sistem BiH.

Državni udar nije akutan, on je hroničan i eskalirajući, a opasnosti od obnove nasilja i nastavka posljednje faze genocida su sve veće. Događaji sa skrnavljenjem obilježavanja 11. jula, 28. godišnjice genocida u Srebrenici, kada su neki istovremeno proslavljali taj dan, više je od upozorenja. Zbog toga je više nego pogrešne politika ustupaka administracije SAD i Specijalnog izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriela Escobara, koji je komentarišući sadašnje poteze predsjednika Rs M. Dodika, istakao “sarađivat ćemo s njim kako bismo unaprijedili put BiH prema Evropi”, a istovremeno na pitanje da li je Dodik već prekršio Daytonski sporazum, potvrdio da je “Na putu je raspuštanja centralnih institucija. Želi Republiku srpsku izuzeti iz Daytonskog sporazuma. Bit će posljedica.“ Sličnu mantru je preuzeo i Visoki predstavnik Christian Schmidt – da će na eskalaciju odgovoriti upozorenjima. To je izdaja vrijednosti koje je zastupao predsjednik Biden.
Zbog toga, mora se jasno iskazati odlučnost državotvornih subjekata, svih političkih subjekata, pojedinaca u institucijama, javnosti, akademskoj zajednici, organizacijama civilnog društva i svakog građanina na svakom mjestu, da se ni po koju cijenu i ni u kakvim okolnostima neće odustati od stečenog prava na domovinu i slobodnu bosansku državu. Izdaja države nije izbor.

Drugo, u ovim okolnostima traži se jasno profiliranje i okupljanje državotvornih političkih i društvenih snaga na platformi patriotizma, funkcionalnosti institucija i djelovanja u skladu sa interesima svih jednakih građana.

Treće, treba energično tražiti jasne i konkretne mjere institucija države, tužilaštva i sudstva na procesuiranju Milorada Dodika i udružene političke grupe, za urušavanje institucije Ustavnog suda i demokratskog poretka, kao i sprečavanja namjere daljeg destabiliziranja drugih institucija i ukupnog pravnog poretka.

Četvrto, načela internacionalnih aktera moraju pratiti konkretna i blagovremena djela. Raspoređivanje NATO snaga u distrikt Brčko i EUFORA na ključnim tačkama prema Srbiji i Hrvatskoj, te smjena Dodika i njegovih ključnih saradnika ključni su test stvarnih namjera internacionalnih dužnosnika i konačnih ciljeva prema bosanskoj državi.

Peto, u postojećim okolnostima treba poduzeti operativne i hitne mjere u organizovanju stanovništva u jedinice civilne zaštite i druge oblike samozaštite stanovništva radi djelovanja u svim eventualnim vanrednim okolnostima.

Uvodničar na sesiji je bio Semir Efendić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu

Rezime sesije od 9. jula 2023.