Martin Tais: BiH najviše smanjila emisiju CO2, o tome treba pregovarati s EU
Ned, 26.01.2020. 13:08
Tais: BiH mora razvijati svoju industriju i ulagati u obnovljive izvore energije
SARAJEVO, 26. januara (FENA) – Fizičar Martin Tais danas je na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 kazao je da BiH mora razvijati svoju industriju, te ulagati u obnovljive izvore energije.
Govoreći o temi „Ekonomija i ekologija: kako spriječiti zagađenje okoline“ Tais je kazao da je BiH zemlja u razvoju koja ima vanjskotrgovinski deficit, nema razvijenu industriju, a privreda je opterećena mnogim procesima i nema uslova za razvoj.
– Situacija se mora poboljšati, a jedini način da se to postigne jeste da razvijamo našu industriju bez nekih uslova ograničenja o emisijama CO2, a o čemu treba pregovarati sa Evropom na osnovu činjenica da smo mi već dosad kumulativno smanjili emisiju CO2 za 50 posto u odnosnu na baznu ‘90. godinu – kazao je Tais.
Naglasio je da ne možemo prestati graditi termoelektrane, ali da moramo razvijati i obnovljive izvore energije.
– Ne možemo prekinut sa energijom koju imamo jer ćemo propasti. Moramo graditi termoelektrane zaraditi novac, uložiti u privredu, razviti se i povećavati izvoz i BDP i to je osnov – naveo je Tais koji zagovora gradnju Bloka 7 TE Tuzla s obzirom da će taj blok doprinijeti smanjenju emisije sumpor dioksida u tom gradu.
Rješenja za zagađenje zraka postoje, naglasio je Tais, a što se tiče Sarajeva potrebna je vizija, zatim strategija kako postići da u gradu bude čist zrak, te sveobuhvatan godišnji provedbeni projekt.
– Da bi se to postiglo trebaju odgovarajuća sredstva i nije mnogo izdvojiti naprimjer tri posto kantonalnog budžeta svake godine i očekivati da za pet godina osjetimo bitna poboljšanja, a možda za desetak godina dobijemo čist grad. Također, moramo primjenjivati mjere energetske efikasnosti što podrazumjeva ‘utopljavanja’ zgrada da bi se trošilo manje novca i energije za grijanje, te prelazak individualnih ložišta sa uglja na obnovljive izvore – naglasio je Tais.
Podsjetio je da je ‘70-tih godina tadašnji gradonačelnik Emerik Blum uložio 200 do 300 miliona dolara u dovođenje i razvođenje plina. Saobraćaj u Sarajevu, dodao je Tais, jeste problem i velike su gužve. Treba raditi na infrastrukturi, ubrzati izgradnju transferzala i longitudinala da bi se rasteretio centar grada.
– Sarajevo ima problem zimi jer je temperaturna inverzija do visine 300 tristo metara. To je kotlina i „lonac sa poklopcem“ . U tom loncu mi ne možemo zagađivati i moramo smanjiti svako zagađivanje. Mjere koje su se poduzumale imaju efekata, ali se poduzimaju kad smo u tom sarajevskom loncu već postigli određeno zagađenje i služe jedino da se zahvaljujući njima to zagađenje ne povećeva -dodao je Tais.
Agencija Anadolija:
Martin Tais: BiH najviše smanjila emisiju CO2, o tome treba pregovarati s EU
– Govoreći o zagađenju zraka u Sarajevu, fizičar Martin Tais je istakao kako je neophodno napraviti viziju i strategiju
SARAJEVO (AA) – Bosna i Hercegovina, iako zemlja u razvoju, je u odnosu na baznu 1990. godinu kumulativno najviše smanjila emisiju ugljikovog dioksida (CO2), izjavio je danas u Sarajevu fizičar Martin Tais, javlja Anadolu Agency (AA).
“Mi smo zemlja koja je u odnosu na 1990. godinu, malo to čudno zvuči, najviše smanjila emisiju CO2 kumulativno. Mi smo, prema analizama koje su pravljene 2015. godine, za 50 posto smanjili emisiju CO2. Ne našom voljom, nego ratom razrušenom industrijom, kasnije i lošom privatizacijom i nerazvojem, mi smo tu gdje jesmo. Zemlja koja je već uradila mnogo na smanjenju emisije CO2, odnosno poboljšanju kvaliteta ozonskog CO2 omotača koji izaziva efekat staklene bašte”, pojasnio je Tais, koji je bio uvodničar na redovnoj sesisiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “Ekonomija i ekologija: kako spriječiti zagađenje okoline”.
Istakao je da Pariški dogovor ograničava zemlje da do 2050. godine smanjuju emisije CO2. Dodao je da BiH, s obzirom na to da nije članica EU nema striktne obaveze, ali je sporazumom sa Energetskom zajednicom preuzela odgovornost.
“BiH je sada nerazvijena zemlja, koja ima deficit. Nemamo razvijenu industriju. Privreda je opterećena mnogim procesima. Nema uslova za razvoj i sve to moramo popraviti. Jedini način za to je da razvijamo industriju, bez uslova ograničenja o emisijama CO2. O tome treba pregovorati s Evropom na osnovu činjenica da smo kumulativno smanjili emisiju CO2 za 50 posto. U Evropi će sada ići cijena jedne tone CO2 prekomjerno dozvoljene oko 20 eura. Ovdje se radi o milionima tona C02. To nas ograničava ako ne postignemo dogovor”, rekao je Tais.
Kazao je da bh. energetska strategija do 2023. govori da se zemlja mora razvijati i da će graditi termoelektrane isključivo kao prodaju struje.
“To je generalno loše, ali nam je potrebno. Mi se u tom periodu moramo razvijati, zarađivati, povećavati naš izvoz kako bismo mogli novac ulagati u proizvodnju, privredu, poljoprivredu i ostale grane koje će nam donijeti zapošljavanje, smanjivati deficit… Bez toga ćemo i dalje ostati zemlja u razvoju. Da me neko pita da nas Evropa danas primi, ja ne bih pristao. Zašto? Zato što smo nerazvijena zemlja, a Evropa već ima zemlje koje postavljaju uslove. Kada bi mi htjeli da, na primjer, sadimo masline, oni bi rekli ‘nemojte, ima to Italija, Hrvatska’. Hrvatska je prije ulaska u EU napravila svoju platformu. Naša platforma je suviše niska za pregovore”, rekao je Tais.
Govoreći o zagađenju zraka u Sarajevu, Tais je istakao da rješenja postoje. Osnovno je, kako je kazao, napraviti viziju i strategiju.
“Trebaju sredstva odgovarajuća da se to napravi. Nije mnogo svake godine izdvojiti tri posto sredstava iz kantonalnog budžeta i očekivati da za pet, deset godina dobijemo čist grad. Nije to mnogo, to je 30-ak miliona konvertibilnih maraka na godišnjem nivou. Mi moramo ići na energetsku efikasnost, odnosno utopljavanje zgrada kako bi ljudi manje trošili na energiju za grijanje, da bi sami mogli ocijeniti da sa uglja pređu na plin jer će on postati prihvatljivi za njih”, rekao je Tais.
Dodao je da Sarajevo i ostali gradovi moraju imati viziju, ali se zemlja mora paralelno razvijati kako bi se iznašlo rješenje.
“Mi smo 60-ih godina imali koncentracije sumpordioksida i čađi, kako su se sitne čestice tada zvale, veće nego danas. Naseljavanjem grada, izgradnjom individulnih ložišta nastao je problem koji ne možemo riješiti za godinu. Neće Srajevo iduće godine biti čistije, ali ćemo imati viziju i plan kako da za pet godina osjetimo to bitno, a kako da za desetak godina riješimo taj problem u potpunosti”, kazao je Tais.