Kulenović: Nužne su komparacije zbog racionalne procjene odbrambenog potencijala društva

Prije dva dana obilježena je 30 godišnjica Armije Republike Bosne i Hercegovine. Svim preživjelim pripadnicima Armije Republike BiH Krug 99 upućuje iskrene čestitke, a poginulim i preminulim, sjećanje i rahmet.

Iako, po običaju, ne držimo sesije u vrijeme svjetovnih i vjerskih praznika, ipak povodom obilježavanja 30 godišnjice Armije RBiH želimo ovim činom održavanja sesije dati naš doprinos dignitetu tog događaja. Ali i, nažalost nužno, govoriti o kontekstu vremena u kojem živimo i izazovima sa kojima se suočavamo.

Zbog toga i naslovljena tema današnje sesije „30 godina odbrane BiH i savremeni izazovi„ kojoj je uvodničar Doc.dr. Vahid Karavelić, general major u penziji. Ratni put generela Karavelića vezan je Prvi korpus ARBiH čiji je komandant bio od polovine 1993. godine, kojeg većina prisutnih na sesiji dobro poznaje iz tog herojskog vremena odbrane.

O ovoj temi se zaista može govoriti iz svih uglova – od ličnih iskustava i projekcija do historiografije, politologije, prava, umjetnosti, kulture, obrazovanja, medicinskih nauke, a posebno vojnih i mnogih drugih znanstvenih disciplina.

Nama su danas nužne komparacije koliko zbog historijskih okolnosti, toliko još više zbog racionalne procjene odbrambenog potencijala društva, one narodne volje koja je vodila ka stvaranju organizovane oružane sile – Armije RBiH, s jedne, i sadašnjeg potencijala i stanja u aktuelnim okolnostima, sa druge strane. Prerastanje spontanog otpora u konsolidovanu vojnu organizaciju odbrane države nesumnjiva je činjenica i iskustvo, ali još više i potvrda domovinske, državotvorne supstance i realnog narodnog potencijala za odbranu.

Procesi koji su slijedili od tada pa sve do danas, bili su obilježeni politikama ustupaka agresiji ključnih internacionalni faktora, povlađivanje aspirantima na teritoriju BiH i rušiteljima suvereniteta Republike BiH. Embargo na oružje, delegitimiziranje legalnih institucija države, formula o tri strane u sukobu, rušenje i odbacivanje građanskog ustavnog uređenja Republike BiH, prihvatanja prava uključenih država u agresiju, Srbije i Hrvatske, na profiliranje ustavnog uređenja države, traje u svojoj suštini i svim političkim i diplomatskim sredstvima sve do danas.

Agresija na Ukrajinu razobličava državni ekspanzionizam Rusije na modelu etnocentrizma, onog modela kojeg je BiH bila žrtva u ratnom periodu, ali i sve do danas, samo drugim sredstvima i istim ciljevima.

Mi se s pravom možemo nadati da će biti pobijeđen i poražen pokušaj urušavanja savremenog internacionalnog poretka na osnovama velikodržavnog ekspanzionističkog etnocentističkog modela, zaokruženja i proširenja državnih teritorija putem instrumentalizacije pozicije etničkih manjina u susjednim državama.

Sadašnja glasnost i prepoznavanje te politike u EU i drugim institucijama suverenih država idu u prilog očekivanja još većeg internacionalnog savezništva za očuvanje mira i stabilnosti u BiH. Međutim, ne smiju se zanemariti i vidljive opasnosti od stare politike ustupaka nasilnicima, niti realpolitički interesi mimo i nasuprot vrijednostima modernog demokratskog svijeta i odnosa suverenih država.. Mađarsku, na primjer, nismo do juče prepoznavali u tom ekspanzionističkom obličju, danas, pored Hrvatske i Srbije, to vidimo i u onima koji na ovaj ili onaj način, pa i blokadama slobodnog razvoja bosanske države i društva, udovoljavaju faktorima velikodržavnog ekspanzionizma na Balkanu.

Dodikov režim ne pokazuje znake odustajanja od secesije, niti Čovićevi ultimatumi za dovršenje ciljeva UZP-a betoniranjem ustavnog uređenja i pritiscima za promjenama Izbornog zakona.

Šta je činiti?

Trreba činiti jasno profilirane mjere na predupređenju opasnosti i postupke u kolaboraciji sa snagama odgovornim za provođenje mira u BiH na planu odbrane. To bi trebala biti ključna obaveza i odgovornost svih državotvornih političkih subjekata. Strančarenje tome ne smije biti prepreka.

Adil Kulenović, 17. april. 2022.