Kulenović: Etnocentristički poredak čini mir i stabilnost nemogućim i neizglednim
Upravo u vrijeme dok se u našoj zemlji još uvijek ne stišavaju i taktičke i strategijske političke borbe i sukobi, danas ćemo razgovarati o temi „Kvantitativni aspekti izbornih modela i pošteni izbori“. Iz ugla matematike, te „kraljice nauka“ čija logika nije i ne može biti ideološki posredovana, niti obojena partikularnim interesima.
Veliko mi je zadovoljstvo što će uvodničar na današnjoj sesiji biti Prof.dr. Ismar Volić, Wellesley College (Velsli koledž), direktor Instituta za matematiku i demokratiju, predsjednik bosanskohercegovačko – američke akademije umjetnosti i nauka, studenta iz Sarajeva kojega je rat zatekao u SAD.
Reklo bi se, u korist zemlje u kojoj je postigao rezultate vlastitim radom i najviše akademske i znanstvene reference. Ali i u najboljem interesu BiH kako na objedinjavanju akademske zajednice osoba porijeklom iz naše zemlje tako i one američke. Odluka da baš ovaj semestar radi sa našim studentima u Sarajevu i organizuje naredni mjesec znanstveni simpozij tog profila u BiH, čin je moralnog stava i posvećenosti zemlji porijekla.
A u našim aktuelnim okolnostima borbe za demokratski preobražaj i konačan raskid sa pozicijom BiH kao posebnog slučaja plemenske zajednice, mimo standarda razvijenih demokratija i suverenih nacija, država i društava slobodnih i ravnopravnih ljudi, značaj toga je tim i veći.
Profesor Volić je i direktor Instituta za matematiku i demokratiju, polja naučnog interesovanja koje nije u našem ambijentu, i ne samo bosanskom, koliko mi je poznato, niti razvijeno, niti mu se pridaje bitan značaj. A trebalo bi! Pogotovo u ovo vrijeme uzavrelih strasti i sveopće propagandističke larme, koja prikriva i one slabašne domaće racionalne pristupe, koliko i zavodljivu moć nesuvislih eksperimenta internacionalnih posrednika sa nagodbenim kvazi demokratskim standardima. Primjera radi, primjene modela kompjuterski odabranog parlamenta građana, kao da je riječ o ispitivanju javnog mnijenja i stavu lokalne zajednice o izboru gradnje parka ili poslovnog kompleksa, a ne temeljitog preustroja političkog i društvenog uređenja.
Onih demokratskih standarda koji su poznati našoj kritičkoj naučnoj zajednici i već toliko puta posredovani u domaćim i internacionalnim znanstvenim studijama i uvjerljivim uvidima.
Zbog toga je od iznimne važnosti naš današnji pokušaj razumijevanja izbornih modela kroz prizmu kvantifikacija, matematike dakle, koji mogu bjelodano pokazati objektivne rezultate u transpoziciji demokratskih ideala i modela koji nastaju u određenim historijskim i političkim okolnostima. To svakako nisu tek konstatacije radi puke zanimljivosti, već tačke oslonca za jasnoću puta koji BiH mora da izabere.
Čak i onda kada se nude u vidu idealiziranog modela jedne od najrazvijenijih demokracija, poput elektorskog modela. Na stranu to što zaključci na osnovu analogija nisu pouzdani, niti rješenja, aktuelna tumačenje ovog modela kao uspješnog uspješnog šnita za BiH. Epohalni zaokreti BiH u 21. vijeku moraju biti primjereni najvišim standardima potpune demokracije. Nije dakle riječ samo o tome da se iz taktičkih razloga odbaci etnička mjera vrijednosti glasa na izborima, u kojoj snaga jednog glasa višestruko nadilazi kapacitet drugog ili još više trećeg. Niti samo zbog stogodišnjeg bosanskog zaostajanja pred modernim demokratskim poretcima, već zbog egzistencijalnog nagona za trajnim mirom i stabilnošću koji etnocentristički poredak, što je potvrđeno iskustvom iz naše stvarnosti bar u posljednjih 30 godina, čini nemogućim i neizglednim.
Razložni, racionalni i znanstveni pristupi, mjereni vrijednostima i idealima pune demokracije, jesu jedini siguran oslonac i put rješenja bosanskog gordijskog čvora i preduge bosanske drame.
Takav znanstveni poriv ka racionalnim modelima i pristupima izbornom zakonodavstvu jesu mapa puta koji stoji pred našim izazovima.
Kako god, u postojećem realpolitičkom ambijentu, izbori moraju biti održani kako nalaže postojeće zakonodavstvo radi legaliteta državne vlasti. Ustupci koji bi se činili na račun betoniranja demokratske budućnosti BiH, ostajanja u poziciji zemlje ograničenog i podijeljenog suvereniteta u odnosu na interese Srbije i Hrvatske, ne smiju biti napravljeni niti pod kakvim lokalnim, niti internacionalnim pritiscima.
Još jednom, hvala profesoru Voliću.
Adil Kulenović, 15. maj 2022.
