“Krug 99” o izazovima pandemije COVID-19: Širenje dezinformacija ozbiljna prijetnja mentalnom zdravlju

Ned, 01.11.2020. 13:08 

Sesija ‘Kruga 99’-Bitno adekvatno educirati građane o nužnosti mjera prevencije

SARAJEVO, 1. novembra (FENA) – „Zdravstveni i psihološki izazovi epidemije COVID-19 i kako dalje“ bila je tema današnje online sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ tokom koje je, između ostalog, rečeno da je bitno adekvatno informirati, educirati građane o nužnosti mjera prevencije.

Jedan od uvodničara, psiholog, član predsjedništva ANI “Krug 99”, član Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH Bojan Šošić je kazao da je dosta toga što je u pogledu širenja informacija dovelo do jednog masovnog nerazumijevanja nekih pojava.

– Mnogo govore o ‘švedskom modelu’. Ja do sada nisam vidio na našem jeziku da je neko vrlo jasno objasnio šta ‘švedski model’ pristupa epidemiji Covid-19 znači. Treba jasno reći da ni Šveđani nikada nisu išli, od samog početka, na obezbjeđivanje takozvanog prirodnog imuniteta već, kao i mi, samo na jedan recimo grublji način, takozvano uravnjavanje krivulje zaraze – kazao je Šošić.

Dodao je da mi, u odnosu na Šveđane, imamo bitno drugačije uslove, bitno drugačiju demografiju, drugačiji mentalitet, “Šveđani su puno disciplinovaniji, a kapacitete njihovih zdravstvenih ustanova da i ne spominjemo”.

Šošić napominje da ovo nije obična gripa i iz tog razloga je jako bitno i testiranje, ali i drugi aspekti dijagnostike, jer to pomaže da se kontroliše pojava takozvanih superširilaca, ili kako ih nekada zovu ‘socijalnih leptira’, koji ostvarujući veliki broj kontakata, da i ne znaju nekada da nose virus, doprinesu širenju zaraze.

On je istaknuo da je širenje dezinformacija jedna od ozbiljnih prijetnji mentalnom zdravlju građana.

– Ono sa čim se suočavamo je takozvana anticipatorna anksioznost, tjeskoba usljed nepoznavanja onoga što je pred nama – naveo je Šošić, dodajući da se treba ponašati na taj način da idemo dan za danom, da razvijamo svoje lične mogućnosti suočavanja sa stresom kroz širenje raspona vještina i navika koje imamo, da bismo bolje sačuvali svoje mentalno zdravlje.

Bitno je, smatra on, adekvatno informirati, educirati građane o nužnosti mjera prevencije i „da one zaista služe da se kontroliše virus, a ne mi“.

Specijalista infektologije, šef Službe za zarazne bolesti KB “Dr. Safet Mujić” Mostar, prim. dr Nazif Derviškadić, je kazao da je narod zbunjen, „jer nisu informirani šta su zarazne bolesti“.

Govoreći o tome šta dalje, naveo je da treba ‘osvježiti’ krizne štabove sa penzioniranim infektolozima i epidemiolozima.

Također, smatra da maske treba besplatno dijeliti penzionerima i socijalim slučajevima, potom vršiti zdravstvenu edukaciju, da se pojasni građanima šta su i kako se javljaju zarazne bolesti, te da se aktiviraju volonteri zdravstvene struke i informatike.

Derviškadić smatra i da treba dodijeliti telefonske brojeve i telefone primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, da se uključe volonteri koji će se javljati na te brojeve, te informatičari koji će sve to slagati. Kaže da su to sve mjere koje se mogu lako odraditi.     

Dodaje i da treba nabaviti testove i „osobe koje su pozitivne ne vraćati kućama“.

– Imamo hotele koji su prazni, aktivirati ih, u hotele smjestiti sve pozitivne da su pod zdravstvenim nadzorom. To je jedini put da se ovo zaustavi – smatra Derviškadić.

Što se tiče postraumatskog stresnog sindroma, naveo je da je broj depresivnih i anskioznih u porastu, a strah pogoršava kliničku sliku kod korone.      

Na kraju je poručio novinarima da ne primaju nikada informaciju, brojke, ako ta brojka nema analizu – starost, uzrast, pol, ranija oboljenja, pozitivni bez simptoma, pozitivni sa blagim simptomima i pozitivni koji zahtijevaju liječenje.

– Jer ove brojke izluđuju i mene, a ne običnog građanina – zaključio je Derviškadić.

Specijalista mikrobiologije i parazitologije, šef Zavoda za mikrobiologiju UKC Tuzla, prof. dr Nijaz Tihić je podsjetio da su krajem februara obavili prvo testiranje, kada su imali jedan sumnjiv slučaj. Tada su, dodaje, predviđajući situaciju, nabavili prve testove.

– Virus SARS-CoV-2, koji izaziva Covid-19 infekciju može dovesti do smrtnog ishoda. To je najavažnija poruka koju moraju građani shvatiti i da prevencijom, mjerama koje se predviđaju možemo zaustaviti širenje, a samim tim smanjiti broj mogućih težih oblika kliničke infekcije koje mogu završiti sa smrtnim ishodom – istaknuo je Tihić.

Direktorica Doma zdravlja Cazin dr. Nedima Zulić se osvrnula na epidemiju Covid-19 na području Cazina, kazavši da je, zahvaljujući odličnoj organizaciji i saradnji čitave lokalne zajednice, prvi talas epidemije dočekan i ispraćen sa uspjehom. Kaže da nisu imali veliki broj žrtava, niti je situacija u bilo kojem trenutku izmakla kontroli.

Dodaje da su nastavili istim tempom, iako je ljeto donijelo nove izazove, „a najveći je svakako migrantska kriza i sve veći broj migranata koji se slobodno kreću Cazinom, kao i na području cijelog Unsko-sanskog kantona, a među kojima ima sve više zaraženih“.

– Trenutno ulazimo u neizvjestan i dug zimski period, nemamo dovoljno PCR testova, medicinsko osoblje je iscrpljeno, ljudi sve više odbijaju bolničko liječenje i nastoje ostati kod kuća, a pritisak na ljekare je ogroman – zaključila je Zulić.

Prije početka oficijelog dijela današnje online sesije, upriličena je prigodna komemoracija povodom smrti  člana „Kruga 99“ prof.dr. Muje Demirovića.

Agencija Anadolija:

Sesija “Kruga 99” o izazovima pandemije COVID-19: Širenje dezinformacija ozbiljna prijetnja mentalnom zdravlju

– Treba se ponašati na način da idemo dan za danom, da razvijamo svoje lične mogućnosti suočavanja sa stresom kroz širenje raspona vještina i navika koje imamo da bismo bolje sačuvali svoje mentalno zdravlje, rekao je Bojan Šošić, psiholog, član Predsjedništva ANI “Krug 99”, član Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH

SARAJEVO (AA) – Trenutno imamo situaciju u kojoj ulazimo u neizvjestan i dug zimski period, navedeno je danas tokom redovne sesije “Kruga 99” o temi: Zdravstveni i psihološki izazovi epidemije COVID-19 i kako dalje, javlja Anadolu Agency (AA).

Poručeno je da je širenje dezinformacija jedna od ozbiljnih prijetnji mentalnom zdravlju građana u vrijeme pandemije. U ime “Kruga 99” uputili su apel udruženjima novinara i medijskim kućama u BiH, da u zajedničkoj akciji usvoje jedinstven format izvještavanja o dnevnom stanju u vezi s epidemijom COVID-19.

“Parcijalno izvještavanje o epidemiološkim podacima pojedinih regija ili kantona teži da optereti vijesti prosječnog gledaoca”, naveli su. 

Doktorica Nedima Zulić, direktorica Doma zdravlja Cazin, podsjetila je na prvi val epidemije i njihovu uspješnu borbu sa smrtonosnim virusom. 

“Trenutno imamo situaciju u kojoj ulazimo u neizvjestan i dug zimski period. Nemamo dovoljno PCR testova, medicinsko osoblje nam je iscrpljeno, ljudi sve više odbijaju bolničko liječenje i nastoje ostati kod kuća, a pritisak na ljekare je ogoman. Bojim se da je pred nama težak period”, poručila je Zulić.

Prim. dr. Nazif Derviškadić, specijalista infektologije, šef Službe za zarazne bolesti Kantonalne bolnice “Dr. Safet Mujić”, Mostar, podsjetio je da u prvom valu nijedan zdravstveni radnik u bolnici nije se inficirao COVID-19. 

“U drugom valu već je korona počela da ulazi u pojedine odjele i to ne od bolesnika već kontakti izvana – svadbe, veselja, dženaze, sahrane…Šta dalje? Da se osvježe krizni štabovi sa penzionisanim infektolozima i epidemiolozima. I da se maske besplatno dijele penzionerima i socijalnim slučajevima”, rekao je Derviškadić.

Prof. dr Nijaz Tihić, specijalista mikrobiologije i parazitologije, šef Zavoda za mikrobiologiju UKC Tuzla, podsjetio je na početak pandemije i prve slučajece koji su registrovani u Tuzli. 

“Prevencijom, mjerema koje se predviđaju, možemo zaustaviti širenje virusa, a samim tim i smanjiti broj mogućih težih oblika infekcije koje mogu dovesti do smrti. Danas je PCR nezamjenljiv dio dijagnostike od zaraznih bolesti”, pojasnio je Tihić.

O COVID-19 govorio je i Bojan Šošić, psiholog, član Predsjedništva ANI “Krug 99”, član Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH.

“Dosta je toga što u pogledu širenja informacija je dovelo do jednog masovnog nerazumijevanja nekih pojava. Mnogi govore o švedskom modelu, a ja do sada lično nisam vidio na našem jeziku da je neko vrlo jasno objasnio šta švedski model pristupa epidemiji COVID-19 znači. Treba jasno reći da ni Šveđani od samog početka nisu išli na obezbjeđivanje tzv. prirodnog imuniteta već kao i mi, tzv. uravnjavanje krivulje zaraze”, pojasnio je Šošić.

Smatra da je 20-tak posto onih koji nose virus u datom trenutku odgovorno za 80 posto novozaraženih.

“Ovo nije obična gripa i da je zbog toga jako bitno i testiranje i drugi aspekti dijagnostike jer to nama pomaže da kontrolišemo pojavu tzv. socijalnih leptira, koji ostvarajući veliki broj kontakata, a da i ne znaju da nose virus, doprinsu širenju zaraze. Širenje dezinformacija je jedna od ozbiljnih prijetnji mentalnom zdravlju građana danas. Ono sa čim se suočavamo je tzv. anticipatorna anksioznost, tjeskoba usljed nepoznavanja onoga što je pred nama”, poručio je Šošić.

Kako je kazao, svakodnevno se suočavamo sa neizvjesnostima i ova situacija nije bitno drugačija. 

“Treba se ponašati na način da idemo dan za danom, da razvijamo svoje lične mogućnosti suočavanja sa stresom kroz širenje raspona vještina i navika koje imamo da bismo bolje sačuvali svoje mentalno zdravlje”, rekao je Šošić.