Krug 99: Presude Šešelju i Karadžiću mogu poslužiti za reviziju tužbe protiv Srbije
Krug 99: Presude Šešelju i Karadžiću mogu poslužiti za reviziju tužbe protiv Srbije
Oslobađajuća presuda Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) predsjedniku Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju te osuđujuća presuda istog suda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću mogu poslužiti eventualnoj reviziji tužbe Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), odnosno Srbije, rekao je David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na američkom Univerzitetu Južni Connecticut, koji je danas na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 u Sarajevu govorio o implikacijama presuda ICTY-a na reviziju tužbe.
Međunarodni sud pravde je u februaru 2007. godine kao “neutemeljenu” odbacio tužbu BiH protiv SRJ, odnosno Srbije za agresiju i genocid. Tom je presudom ujedno ostavljenamogućnost BiH da u roku od deset godina pokrene postupak njene revizije ukoliko u tom razdoblju prikupi i podnese nove dokaze kojima bi poduprla svoju tužbu. Rok za pokretanje postupka revizije ističe u februaru 2017.
Podsjećajući na oslobađajući presudu Šešelju u martu ove godine, Pettigrew je naglasio da je pomenutom presudom “ušutkana i istina”.
– U nečuvenom primjeru revizionističke historije, Vijeće je utvrdilo da je sukob bio građanski rat sa tri jednako opremljene zaraćene strane. Ovaj zaključak proturječi drugim predmetima kojim se smatra da je taj sukob uključivao međunardonu agresiju koja je poticala iz Srbije i Hrvatske. Ovakvo karakteriziranje sukoba može predstavljati izazov za aplikaciju Međunarodnom sudu za reviziju presude u predmetu BiH protiv Srbije – rekao je Pettigrew, prenosi Anadolu Agency.
Prema njegovim riječima, ostale presude Suda ustanovile su direktnu uključenost generala, bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića te Jovice Stanišića, šefa Službe državne bezbjednosti Republike Srbije, u zločinima koji su počinjeni protiv nesrpskih civila tokom rata u BiH.
– Ovi zaključci o međunarodnoj agresiji koordinisanoj od strane zvaničnika u Srbiji bi mogli biti važni za aplikaciju za reviziju. U predmetu Karadžić ustanovljeno je da je Šešelj doprinio zajedničkom planu pružanjem i obučavanjem ljudi koji su bili uključeni u operaciju gdje se vršilo prisilno protjerivanje nesrpskog stanovništva i drugi zločini. Posljedica te presude legitimizira govor mržnje koji, historijski poznati, vodi ka genocidu – zaključio je američki profesor.
Da BiH od 2007. godine nije uradila ništa po pitanju eventualne revizije presude smatra profesor Mašinskog fakulteta u Sarajevu i član predsjedništva Kruga 99 Hazim Bašić.
– S obzirom na poznati broj pravnih fakulteta, nevladinog sektora, instituta koji se bave ovom tematikom, za očekivati je da postoji više grupa pravnika koji se bave zapravo izučavanjem postojećih presuda i analizom i iznalaženjem novih dokaza što je uslov eventualne revizije. Meni nije poznato da je ijedna od grupa publikovala neki nov rezultat koji mora biti takav da nije bio poznat u vrijeme donošenja presude. Nije mi poznato da je ijedna od vladajućih stranaka bila zainteresovana da se izjasni na način da se presuda pokrene ili nepokrene – rekao je Bašić.
Pokretanje postupka revizije pomenute tužbe Bašić smatra “važnim korakom u uspostavi stabilnog i trajnog mira u regionu”.
– Pokretanje postupka revizije jeste generacijska moralna obaveza svih nas, naročito političkih elita. Predstavljanje priznavanja genocida kao slabost, zapravo ne stoji, prihvatanje svih djela od svih strana u toku rata nije nikakva slabost već civilizacijski iskorak. Dakle, nemoguće je graditi normalne odnose, a da se ne negira recimo genocid u Srebrenici. Sama činjenica da izvršilac i onaj ‘koji je mirno promatrao izvršenje genocida”, kako piše u presudi, sustavno negiraju genocid je vjerovatno jedan od najjačih razloga iz kojih reviziju treba pokrenuti – rekao je Bašić.
(Faktor.ba/Foto: Anadolu Agency)
Pettigrew: Mogućnost za nove dokaze postoji u presudi u predmetu Karadžić
SARAJEVO, 3. jula (FENA) – Profesor filozofije na američkom Državnom univerzitetu Južni Connecticut David Pettigrew izjavio je danas u Sarajevu da je odluka da se podnese aplikacija za reviziju presude u slučaju BiH protiv SRJ (Srbije) zapravo na Bosni i Hercegovini, tu aplikaciju mora podnijeti BiH.
– Na to gledam kao na borbu za istinu i to kroz zakoniti pravni proces. Trebaju se iznaći novi dokazi i činjenice, a ja mislim da mogućnost za to upravo postoji u presudi u predmetu Karadžić – smatra on.
Profesor Pettigrew bio je uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, a u izjavi novinarima prije toga naglasio je da je prvobitno u presudi naznačeno da je načinjen genocid u Srebrenici, a da Srbija nije uspjela u sprječavanju toga.
– Mislim da bi jedna takva aplikacija mogla predstavljati nadogradnju na takve odrednice. U svakom slučaju, presuda u slučaju Karadžić (predmet Karadžić) daje dobre činjenice kad je u pitanju zajednički zločinački podhvat – istaknuo je.
Član Kruga 99 profesor Hazim Bašić podsjetio je da je presuda u slučaju BiH protiv Srbije pročitana prije devet godina te da su tada pravni eksperti kazali da je pred BiH postavljen najviši pravni standard u dokazivanju genocidne namjere.
– BiH to u prvostepenom postupku nije uspjela. S obzirom na broj pravnih fakulteta, nevladinog sektora, instituta koji se bave ovom problematikom za očekivati je da postoji više grupa pravnika koji se bave izučavanjem postojećih presuda i analizom i pronalaskom eventualnih novih dokaza što je uslov eventualne revizije presude u slučaju BiH protiv SRJ (Srbije). Meni nije poznato da je ijedna od grupa uspjela pronaći novi dokaz koji, kako sud kaže, mora biti takav da objektivno nije bio poznat u vrijeme donošenja presude – smatra on.
Profesor David Pettigrew je i član Asocijacije Krug 99, a na današnjoj sesiji o temi “Implikacije presuda ICTY na reviziju tužbe protiv SRJ (Srbije)” nosio je oko ruke bijelu traku u znak solidarnosti s roditeljima djece koja su stradala u genocidu u Prijedoru tokom rata u BiH.
