‘Krug 99’ podržava postupak revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije
‘Krug 99’ podržava postupak revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije
SARAJEVO, 19. februara (FENA) – Asocijacija nezavisnih intelektualaca “Krug 99” smatra da postupak revizije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu iz 2007. godine po tužbi BiH protiv Srbije može da dokaže jasnu namjeru izvršenja zločina genocida u BiH koja u prethodnom postupku nije dokazana.
Ovo je istaknuto danas na redovnoj sesiji “Kruga 99” u Sarajevu, na kojoj je razgovarano o reviziji presude po tužbi BiH protiv Srbije, a uvodničari su bili predsjednik Asocijacije Adil Kulenović i stručnjak za međunarodno pravo Enis Omerović.
– “Krug 99” je odlučan u podršci za reviziju presude iz 2007. godine prihvatajući na taj način neupitnu narodnu volju. Mora se vratiti dostojanstvo onima koji su direktne ili indirektne, posredne i neposredne žrtve genocida – kazao je Kulenović u izjavi za medije.
Kao pravni znanstvenik i član pravnog tima BiH u ovom procesu Omerović je kazao da ukoliko jedna strana u sporu u istoj pravnoj stvari smatra da je nezadovoljna prvim postupkom, odnosno presudom iz 2007. godine, pravno je logički i normalno za svaku stranu u sporu, za svaku državu, da iskoristi pravnu mogućnost, vanredni pravni lijek kako bi se ponovno obratila Međunarodnom sudu pravde u Haagu.
Podsjetio je da je BiH peta država u historiji Međunarodnog suda u Hagu od 1946. koja će se ponovno obratiti toj instituciji zahtjevom za obnovu postupka.
Smatra da bi se BiH trebala koncentrirati na dokazivanje međunarodne odgovornosti Republike Srbije, samo u onim segmentima u kojima ona nije oglašena odgovornom u presudi iz 2007. godine.
– Posebno kršenje člana 2. Konvencije o genocidu. Dokazati da je Republika Srbija direktno počinila zločin genocida na državnom području BiH u kritičnom razdoblju. i povreda člana 3. Konvencije o genocidu, alternativno dokazati da je Republika Srbija pomagala i pružala podršku, bila suučesnik u izvršenju zločina genocida na državnom području BiH u kritičnom razdoblju – istakao je Omerović.
Nije želio govoriti o tome da li bh. pravni tim ima dokaza za taj proces dok ne budu imali uvid u konačni tekst aplikacije, no u konačnici, kazao je, treba prepustiti Međunarodnom sudu pravde u Haagu na odlučivanje ima li uopće i hoće li u zahtjevu BiH biti novih činjenica ili novih dokaza.
Ukoliko bi sud prihvatio apelaciju BiH, na konačnu odluku o reviziji bi se moglo čekati ne duže od dvije godine.
Najprije će Sud ispitati proceduralna pitanja, pojasnio je Omerović, kada BiH podnese aplikaciju, bit će otvoren pretpostupak, a druga strana u sporu, Republika Srbija, ima pravo na određene proceduralne prigovore, od legitimacije pravnog zastupnika BiH do postojanja novih činjenica i dokaza.
Nakon toga, ukoliko Sud donese presudu kojom će udovoljiti zahtjevu BiH, i u kojem će smatrati da postoje proceduralni uvjeti da se otvori revizija postupka, onda se ulazi u novo suđenje, a ono može trajati do četiri ili pet godina.
Omerović smatra da pravni zastupnik BiH Sakib Softić ima legitimno pravo da zastupa BiH po odluci Predsjedništva BiH iz 2002. godine, a u ovom slučaju radi se o nastavku iste pravne stvari.
– Predsjedništvo BiH nikada nije donijelo odluku o njegovom razrješenju, nikada punomoć koja mu je dana nije opozvana ni otkazana – zaključio je Omerović.
Softićev mandat, njegova aktivna legitimacija je potvrđena u reviziji presude koja je tadašnja Savezna Republika Jugoslavija podnijela 2001. godine Međunarodnom sudu u Haagu.
SARAJEVO (AA) – Bosna i Hercegovina bi se trebala koncentrirati na dokazivanje da je Republika Srbija bila saučesnik u izvršenju zločina genocida na državnom području BiH, izjavio je povodom revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo, javlja Anadolu Agency (AA).
Omerović je na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” istakao da je pitanje revizije presude pravno sredstvo ili pravna mogućnost koja je predviđena po međunarodnom pravu, po statutu Međunarodnog suda u Hagu.
“Ukoliko jedna strana u sporu u istoj pravnoj stvari smatra da je nezadovoljna prvim postupkom, konkretno presudom iz 2007. godine pravno je logički i normalno za svaku državu da iskoristi pravnu mogućnosti”, kazao je Omerović.
On je na sesiji podsjetio na izreku presude iz 2007. godine, na glavnih 9 tačaka zaključaka Međunarodnog suda u predmetu BiH protiv Republike Srbije i podvukao da se BiH treba koncentrirati na dokazivanje međunarodne odgovornosti Republike Srbije u onim segmentima u kojima nije oglašena odgovornom presudom iz 2007.
“To je poglavito kršenje Člana 2. Konvencije o genocidu; pokazati da je Srbija direktno počinila zločin genocida na području BiH u kritičnom razdoblju. Zatim povreda Člana 3. Konvencije o genocidu: alternativno dokazati da je Republika Srbija pomagala i pružala podršku, bila saučesnik u izvršenju zločina genocida na državnom području BiH”, rekao je Omerović.
Naglasio je da će BiH bila peta država u historiji Međunarodnog suda od njegovog osnivanja 1946. godine koja će se ponovno obratiti tom sudu, zahtjevom za obnovu postupka.
“Od četiri podnesena zahtjeva za obnovu postupka, tri su završena. Sva tri je Međunarodni sud odbacio na samom početku, u pretpostupku, zbog nedostatka činjenica. Četvrti je još uvijek u toku, zato što je Malezija prije 20 dana podnijela zahtjev za obnovu postupaka u pravnoj stvari protiv Singapura. Četvrti nije riješen, ali su prethodna tri odbačena, što ne znači da BiH ima ili nema dokaza, i što ne može u krajnjoj liniji voditi ka zaključku kako će BiH uspjeti i da li će uopće uspjeti u svojoj nakani otvaranja postupka revizije pred ovim sudom”, rekao je Omerović.
Istakao je da ne može govoriti o novim dokazima, već da želi sačekati zvaničan datum podnošenja zahtjeva za obnovu postupka.
“Onda ćemo svi ući u najsitnije pore zahtjeva i svi ćemo biti upoznati sa konačnim tekstom aplikacije. U konačnici, ostavimo Međunarodnom sudu u Hagu na konačno odlučivanje ima li i hoće li u zahtjevu BiH biti novih činjenica ili novih dokaza”, rekao je Omerović.
Objasnio je da se postupak dijeli na dvije faze. U prvoj će Međunarodni sud ispitati proceduralna pitanja, tj. kada BiH podnese aplikaciju tada će se otvoriti takozvani predpostupak. Dok druga strana u postupku ima pravo na određene proceduralne prigovore, do kojih Omerović vjeruje da će doći.
“Prema praksi Međunarodnog suda, držim da čekanje prve presude Međunarodnog suda ne bi trebalo da traje duže od dvije godine. Nakon toga, ukoliko Međunarodni sud donese presudu kojom će udovoljiti zahtjevu BiH i u kojem će smatrati da postoji proceduralni uvjeti da se krene u meritum i da se otvara revizija postupka, onda ulazimo u novo suđenje koje može trajati do četiri pet godine”, objasnio je stručnjak za međunarodno pravo.
Krizu institucija u BiH nije htio komentarisati, ali je istakao da ne vjeruje da će biti krize koju zagovaraju ili predviđaju neki političari i čimbenici u BiH.
Izetbegović je u petak nakon savjetovanja sa ekspertima iz oblasti prava, zvaničnicima iz institucija BiH i nevladinih organizacija u organizaciji Fondacije Pravda za Bosnu i Hercegovinu i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, kazao da je dobio podršku za pokretanje revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije.
Podsjetio je da je Predsjedništvo BiH svojom odlukom iz oktobra 2002. godine imenovalo Sakiba Softića za pravnog agenta BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije i dalo Softiću generalnu punomoć da zastupa BiH pred Međunarodnim sudom pravde i da poduzima sve pravne radnje.
BiH je 1993. godine podnijela tužbu protiv Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Ona je prihvaćena 1996. godine i to po jednoj tački kојa sе odnosi na kršenja Kоnvеnciје о sprečavanju i kažnjavanju zločina gеnоcida. Presuda je donesena 26. februara 2007. godine i predstavlja značajan međunarodni pravni sudski akt, jer je najviši sud UN-a definisao pokolj nad Bošnjacima u Srebrenici kao genocid. Međutim, za genocid ne smatra odgovornom Srbiju i odbacuje zahtjev za isplatu finansijske odštete, ali je smatra odgovornom da je propustila spriječiti zločin i kazniti počinitelje.
Rok za podnošenje aplikacije za pokretanje revizije presude je 26. februar ove godine.
