Working Group for Bosnia and Herzegovina/ Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu

17. januar 2022. godine

Josep Borrell Fontelles

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/ potpredsjednik Evropske komisije

Rue de la Loi / Wetstraat 200

1049 Brisel

Belgija

Vaša ekselencijo,

Obraćamo Vam se kako bismo apelirali na Vas da Evropsku uniju (EU) odlučnije uključite u odgovor na trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini, uključujući i donošenje usmjerenih sankcija protiv onih koji predstavljaju prijetnju miru, realnije pojačanje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini te snažnu javnu podršku autoritetu i odlukama Ureda visokog predstavnika.

Nedavna posjeta komesara EU Olivéra Várhelyia Bosni i Hercegovini u novembru izazvala je ozbiljnu zabrinutost u pogledu opredijeljenosti EU za podršku vladavini prava, demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini te članstvu Bosne i Hercegovine u EU. Čini se da su u razgovorima koji su se vodili tokom sastanka komesara Várhelyia u novembru podržani interesi nacionalista iz reda bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, koji, uz podršku Ruske Federacije, nastoje podrivati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Na osnovu izvještaja koji je o novembarskom sastanku sačinio ambasador Sattler, bilo je jasno da za trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini komesar Várhelyi okrivljuje bivšeg Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu zbog Inzkovih izmjena i dopuna Krivičnog zakona kojima se implementira zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Komesar Várhelyi je naveo da je na lokalnom nivou trebalo provesti raspravu kako bi se postigao konsenzus i kako je domaćim političkim predstavnicima trebalo dati priliku da donesu ovaj zakon.

Ovo zasigurno predstavlja neopravdanu i izuzetno netačnu kritiku usmjerenu protiv ranijeg Visokog predstavnika. Kao što je dobro poznato, bivši visoki predstavnik Inzko je konzistentno i energično apelirao na domaće političare da donesu ovaj zakon. U stvari, donošenje takvog zakona su u prethodnim godinama dva puta predlagali delegati u Domu naroda Zlatko Miletić i Denis Bećirović. U oba navrata je donošenje navedenog zakona namjerno spriječeno glasovima bloka koji čine nacionalisti iz reda bosanskih Srba i bosanskih Hrvata. Nakon što je donošenje zakona uzastopno blokirano, delegati iz Doma naroda, kao i drugi, su pozvali Inzka da izvrši izmjene i dopune krivičnog zakona.

Nadalje, zaista je neočekivano da Komesar EU okrivi Visokog predstavnika za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca pošto je navedeni zakon u potpunosti u skladu s pravnim principima i praksama EU. U Okvirnoj odluci Vijeća EU od 28. novembra 2008. godine o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije krivičnopravnim sredstvima, zaista se daju jasna uputstva državama članicama da se postaraju da negiranje genocida učine kažnjivim.

Zakoni o zabrani negiranja genocida u EU prepoznaju da negiranje predstavlja govor mržnje kojim se negira ili umanjuje zločin koji je počinjen nad ciljanom grupom i koji tu grupu čini ugroženom u pogledu ponovnog počinjenja takvih zlodjela. Na negiranje se u biti gleda kao na poticanje nasilja prema ciljanoj grupi. Donošenjem ovog zakona Visoki predstavnik Inzko je, pored ostvarivanja historijske i pravovremene potvrde vladavine prava, nastojao one koji su preživjeli genocid, uključujući majke Srebrenice, zaštiti od implicitne prijetnje i ponovne traumatizacije uslijed takvog govora mržnje.

Fokusiranost komesara Várhelyia na novi zakon predstavlja skretanje pažnje vrijedno žaljenja, pošto je jasno da za trenutnu krizu treba kriviti upravo člana Predsjedništva iz reda bosanskih Srba, Milorada Dodika. U svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a iz novembra, visoki predstavnik Christian Schmidt je uključio dugme za uzbunu navodeći da se uslijed eskalirajućih prijetnji miru g. Dodika “Bosna i Hercegovina (BiH) suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u postratnom periodu”. Negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca od strane g. Dodika je jedan od glavnih izvora destabilizacije. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je u julu 2021. godine utvrdio da su “revizionizam, veličanje osuđenih ratnih zločinaca i poricanje dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući genocid, neprihvatljivi” i da je “to u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i podriva stabilnost zemlje te dobrobit i prosperitet građana BiH.”

U izvještaju sa sastanka komesara Várhelyija se također navodi da je bio upoznat s razgovorima o pripremama koje nacionalisti iz reda bosanskih Srba vrše u cilju odcjepljenja od Bosne i Hercegovine. I zaista je 10. decembra Skupština Republike Srpske izglasala odluku da se izvrše pripreme za uspostavljanje vlastite vojske, pravosuđa i ustava u roku od šest mjeseci. Komesar Várhelyi se trebao energično suprotstaviti takvim planovima s obzirom da bilo kakvi potezi ka odcjepljenju ne bi predstavljali ništa manje nego ostvarivanje osnivačkog genocidnog cilja Republike Srpske o uspostavljanju etnički homogene teritorije. Takav ishod putem secesionističkog širenja mržnje Milorada Dodika, se danas mora percipirati kao apsolutno neprihvatljiv za Evropsku uniju.

Prijetnje odcjepljenjem Milorada Dodika i njegov plan za formiranje Vojske Republike Srpske–iste one vojske koja je počinila zlodjela nad civilima u periodu od 1992. do 1995. godine– predstavlja okrutnu ponovnu traumatizaciju preživjelih iz opsade Sarajeva, koncentracionih logora, genocida u Srebrenici, te drugih zlodjela. Sada, uz najavu premijera Mađarske kako će blokirati sankcije, njegov najavljeni plan investicija u Republici Srpskoj, te njegovo blaćenje bosanskih muslimana kao sigurnosnog problema koji će biti teško integrirati u Evropu, postoji strah od izdaje EU. Nereagovanje EU da osudi rasističke izjave premijera Orbana je krajnje zabrinjavajuće.

Vaša ekselencijo, apeliramo na Vas da formirate operativni savez između Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije u cilju odbrane suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Konkretno, apeliramo na Vas da se pridružite SAD-u u donošenju usmjerenih sankcija protiv Milorada Dodika i drugih koji predstavljaju prijetnju miru, da pojačate misiju EUFOR-a u Bosni i Hercegovini kako bi se obeshrabrili bilo kakvi dalji potezi Republike Srpske ka odcjepljenju te da podržite krajnje ovlaštenje visokog predstavnika da donosi obavezujuće odluke u cilju očuvanja mira. Nakon rješavanja trenutne krize, imperativ je da se pristupanje Bosne i Hercegovine u članstvo EU ubrza kao pitanje restorativne pravde.

Hvala Vam na razumijevanju.

S poštovanjem,

Prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida, Državni univerzitet Southern Connecticut, Upravni odbor Studijskog programa za proučavanje genocida na Univerzitetu Yale

za Radnu grupu za Bosnu i Hercegovinu

Zajedno sa

Kenan Arnautović, doktor medicine, Memphis, Tennessee,
Dženita Pašić, advokatica, Louisville, Kentucky,
Mead Mišić, advokat, Boston, Massachusetts,
Vildana Bijedić, mr., Mandala Academy Foundation,

Azem Dervišević, poslovni i društveni poduzetnik, Cambridge, Massachusetts
Patrick McCarthy, direktor Biblioteke medicinskog centra, prodekan za univerzitetske biblioteke, Univerzitet u St. Louisu,
Dijana Mujkanović, doktorandica, Univerzitet u Pittsburghu,
Prof. Emir Festić, dr. medicine, mr., Ponte Vedra Beach, Florida,

Esad Boškailo, dr. medicine, vanredni profesor psihijatrije, Univerzitet u Arizoni, Medicinski fakultet u Phoenixu,
Nerma Bučan, šefica kabineta/politička savjetnice u Uredu prof. dr. C. Schwarza-Schillinga,
Damir Husamović, mr. ekonomije, društveni aktivista, direktor za društveni angažman u Cydeou, predsjednik Bosanskog islamskog centra u St. Louisu,

Jordan Steven Sher, pisac, And Still We Rise: A Novel About the Genocide in Bosnia /A mi ipak ustajemo: roman o genocidu u Bosni i Hercegovini/
Rupert Wolfe Murray, pisac
Peter Lippman, pisac, Surviving the Peace: The Struggle for Recovery in Postwar Bosnia-Herzegovina /Preživjeti mir: borba za oporavak u postratnoj Bosni i Hercegovini/

Keith Doubt, profesor emeritus, Univerzitet Wittenberg

Almira Delibegović-Broome, kraljevska savjetnikca (QC), Ujedinjeno Kraljevstvo,

Nerina Sivonjić, Pittsburgh, Pennsylvania,
Mirza Bijedić, magistar poslovne administracije (MBA),
Selena Beširevic, pravnica,
Bill Carter, pisac, Fools Rush In /Budale srljaju/, reditelj, Miss Sarajevo
Edhem Beširević, magistar poslovne administracije (MBA)

Aida Ibričević, doktor nauka, međunarodna saradnica – Institut za mirovna istraživanja u Oslu (PRIO),
Erol Avdović, viši diplomatski dopisnik UN

Uz podršku

Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, Sarajevo,
Mustafa Cerić, dr, bivši reisul-ulema Bosne i Hercegovine,
Munira Subašić, predsjednica udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa
Šemso Osmanović, dr, preživjeli iz Srebrenice,
Bakira Hasečić, predsjednica, Udruženje “Žena – žrtva rata”,
Samir Vranović, predsjednik, Udruženje Istina Kalinovik 92,
Halida Konjo-Uzunović, predsjednica, Udruženje žrtava rata Foča 92-95,
Jasna Čaušević, referentica za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu, Društvo za ugrožene

narode (STP), Njemačka

Na znanje: gđa. Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije

Francusko predsjedništvo Vijeća Evropske unije