Krug 99: Hitno poduzeti mjere na zaštiti interesa BiH na Jadranu

Kako se najavljuje, Republika Hrvatska će nakon trilateralnog ministarskog sastanka s Republikom Slovenijom i Republikom Italijom u januaru 2021. proglasiti isključivi gospodarski pojas na Jadranskome moru. Italija, Hrvatska i Slovenija, sve države članice Europske unije, već su dogovorile da se to obavi u ovome mjesecu. Polazi se od toga da ukoliko na moru ima prostora, obalne države su slobodne po internacionalnom pravu jednostrano svojim aktima proglasiti gospodarski pojas i odrediti njegovu širinu i opseg svojih suverenih prava u tome dijelu mora. Međutim, to svakako mora biti u skladu s UN Konvencijom o pravu mora iz 1982.

Naime, namjeravani gospodarski pojas predviđa za Hrvatsku dva nova prava: prvo, podizanje umjetnih otoka, naprava i uređaja, stalnih platformi i sličnih umjetnih naprava koje imaju svoje “zone isključenja” oko sebe radi sigurnosnih razloga, i drugo, pravo korištenja snage mora, vjetra i morskih struja u ekonomske svrhe. I sa januarskim italijanskim proglašenjem isključivoga gospodarskoga pojasa to bi značilo da Jadran više neće imati internacionalne vode, bar u dijelu mora u kojem bi Bosna i Hercegovina plovnim koridorom imala izlaz na otvoreno more i ostvarivala pristup preko Neretvanskoga i Korčulanskoga kanala. Međutim, vjerovatno će se još za neko vrijeme otvoreno more naći na dijelu Južnoga Jadrana, budući da nema podataka da su republike Crna Gora i Albanija do sada proglasile svoje isključive ekonomske zone ili samo neka suverena prava u Južnome Jadranu, a to znači od vanjske granice njihovih teritorijalnih mora prema pučini.

Očita je jedna od osnovnih namjera uvođenja ovakvoga pojasa, i s jedne i s druge strane Jadrana, a to je njegova zaštita u smislu da ribarski brodovi trećih država ne bi mogli više uplovljavati u najveći prostor jadranskog mora radi izlova ribe i drugih morskih vrsta bez dozvole kako ove dvije države, tako i organa Evropske unije. Međutim, to će se posebno negativno odraziti na države koje također svojom obalom izlaze na ovo poluzatvoreno more, poput BiH, Albanije i Crne Gore, ali i na sve tzv. treće države u odnosu na EU. Činjenica da su Hrvatska i Italija odlučile pozvati Sloveniju na njihove dvostrane razgovore i uključiti ih u sve detalje proglašenja gospodarskog pojasa na moru, dok su ministarstva vanjskih poslova BiH, Crne Gore i Albanije u procesu pregovora tek notificirana, potvrđuju osnovanu zabrinutost u ovom slučaju.

Jasno je da BiH plaća cijenu neraščišćenih odnosa sa Hrvatskom u zaštiti njezinih državnih interesa po pitanju mora na čemu se nije ništa produktivno učinilo u posljednjih 20 godina.

Zbog toga pozivamo Vijeće ministara BiH i druge nadležne institucije da konačno poduzmu adekvatne mjere kako ovaj čin Hrvatske i Italije ne bi sprečavao BiH u daljem ostvarivanju legitimnih interesa prema općem internacionalnom pravu, odnosno prema UN Konvenciji o pravu mora.

Sarajevo, 13. januar 2021. godina