Krug 99: BiH može pokrenuti spor zbog Trgovske gore

Ned, 10.10.2021. 12:44 

Krug 99-Trgovska gora i otklanjanje opasnosti nuklearnog otpada na granici BiH

SARAJEVO, 10. oktobra (FENA) – Profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli Zvjezdan Karadžin je, na online sesiji Kruga 99 o temi „Trgovska gora i otklanjanje opasnosti nuklearnog otpada na granici BiH“, kazao da problem predstavlja činjenica da su, pored toga što se to nalazi blizu, geološke formacije na kojima se treba izgraditi ta deponija u nekadašnjoj kasarni Čerkezovac apsolutno nepovoljne.     

Između ostalog, naveo je da se tu nalazi i područje „Natura 2020“, u krugu od 20 kilometara, na čijem području se definitivno ne bi smjela nalaziti deponija radioaktivnog otpada.

Po njegovim riječima, naročit problem za lokalno stanovništvo predstavlja činjenica da se tu namjerno nije razvijala industrija, pogotovo kad gledamo BiH, nego se više baziralo na poljoprivredi i razvijanju turizma, s obzirom na prekrasne predjele oko rijeke Une. Karadžin smatra da će zaštićeno područje rijeke Une u mnogome biti ugroženo.

– Znate kako je s psihiloškog aspekta da neko kupuje poljoprivredne proizvode sa područja koje je vrlo blizu deponije radioaktivnog otpada, a pogotovo gledano s turističkog apsketa. Ako nas kolege i stručnjaci iz Hrvatske i ubijede da će to sve biti u potpunosti u skladu sa svim evropskim standardima, mi smo opet na gubitku zbog tog psihološkog aspekta – smatra Karadžin.  

Kaže da je drugi aspekt činjenica da u slučaju akcidenata ne bi bilo obuhvaćeno samo to stanoviništvo.

– Radi se o pet kilometara gdje živi nekih 30 hiljada stanovnika općine Novi, ako gledamo samo BiH. U slučaju akcidenta to bi se proširilo dalje rijekom Unom i potencijalno bi nekoliko stotina hiljada stanovnika bilo ugroženo zbog toga – naveo je Karadžin i dodao da postoji čitav niz razloga zbog čega je bh. strana protiv izgradnje na toj lokaciji.  

Po njegovim riječima, postoje određeni mehanizmi koje BiH može koristiti u nekoj formi pravne borbe protiv toga.  

Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH 2020. godine oformilo ekspertski tim koji se sastoji od stručnjaka iz zemlje i inostranstva iz raznih oblasti, čiji je zadatak prevashodno da izvrši analizu stanja, napravi stručnu analizu stanja vezano za Trgovsku goru i uticaj mogućeg odlaganja radioaktivnog otpada.   

Zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH Emir Dizdarević je kazao da bi ovo pitanje podjelio u tri segmenta, a prvi je svakako politički.

– Kriterijumi za odabir lokacije za naš ekspertski tim, formiran 2020. godine, su prilično nejasni. Odbijanje lokacija, izuzimanje pojedinih lokacija kao što je Moslavačka gora ili Papku, bez potpune procjene također su našem ekspertskom timu ostale pod upitnikom. Smatramo da trećom revizijom Strategije upravljanja radioaktivnog otpada Hrvatske, koja je u februaru 2020. donesena u Saboru, gdje je tačno definisano da je lokacija Čerkezovac određena za uspostavu, u ovom momentu, skladišta niske i srednje radioaktivnosti iz nuklearne elektrane Krško i institucionalnog otpada Republike Hrvatske, je politička odluka odabira lokacije – kazao je Dizdarević.

Dodao je da je drugi segment pravni.

– Formiran je i pravni tim tako da će se vjerovatno i pravni tim uključiti i mislim da treba biti transparentniji prema javnosti. Alat BiH, koji treba pravni tim da predstavi institucijama BiH, odnosno nadležnim i da traže rješenje ovog problema, su svakako međunarodne konvencije koje je BiH ratifikovala – smatra on.

Po njegovim riječima, treći dio je ekspertski tim, multidisciplinaran u kojem je više od 20 eksperata profesora sa dva međunarodna iskusna eksperta, podjeljen u više grupa, koji će pratiti sve aktivnosti koje radi Fond za razgradnju nuklearne elektrane Krško, kao operator ovog objekta i koji bi trebao da upravlja centrom za upravljanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu.

– Naš ekspertski tim će imati i zadatak da studiju uticaja na okoliš, koju Republika Hrvatska bude radila, u potpunosti pregleda, da sugestije, mišljenje i ono što se mi ne slažemo i gdje je za nas kritični dio – kazao je Dizdarević.

Napomenuo je da je Republika Hrvatska imala mogućnost da sa Slovenijom napravi zajedničko odlagalište za nisku i srednju radioaktivnost.

– Kako stvari sada stoje Republika Hrvatska je odustala od ponude Slovenije, vjerovatno iz finansijskih razloga i iz razloga što oni kažu da Republika Slovenije nije željela da prihvati njihov institucionalni odpad koji se nalazi u Zagrebu na dvije lokacije – naveo je Dizdarević.

Agencija Anadolija:

Krug 99: BiH može pokrenuti spor zbog Trgovske gore

– Učesnici sesije su govorili o nepovoljnjim uslovima za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada uz granicu s BiH i pravnim alatima za odbranu interesa

SARAJEVO (AA) – Utvrđeno je nekoliko problema u vezi Trgovske gore i otklanjanja nuklearnog otpada u Hrvatskoj na granici s Bosnom i Hercegovinom, ali postoje i alati koji proizilaze iz međunarodnih konvencija u vezi s rješavanjem tog pitanja, rečeno je na konferenciji za medije uoči online sesije Kruga 99 održane u nedjelju, javlja Anadolu Agency (AA).

O temi “Trgovska gora i otklanjanje opasnosti nuklearnog otpada na granici BiH” govorili su Zvjezdan Karadžin, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i Emir Dizdarević, zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH.

Karadžin je rekao kako su se profesori s njegovog fakulteta u ovu problematiku uključili 2016. godine kada je Hrvatska uradila stratešku procjenu, studiju za nacionalni program provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada iskorištenih izvora, istrošenih nuklearnih goriva za razdoblje 2025.-2060.

Osvrnuo se i na izabranu lokaciju Čerkezovac, na području tzv. Trgovske gore, u neposrednoj blizini BiH.

“Odmah kao odgovor na inicijativu, oformljen je tzv. Regionalni forum za okolinsku saradnju i sigurnost i Radna grupa ovog foruma je sastavila stručno mišljenje. Ono što je dobro vezano za taj forum, bio je sastavljen od stručnjaka, aktivista iz oba entiteta i Hrvatske”, rekao je Karadžin.

Karadžin je rekao kako je obuhvaćen krug od pet kilometara za koji se gledalo kakav će biti utjecaj, a u tom krugu nije uvrštena BiH te se utjecaj nije razmatrao.

“Ono što predstavlja najveći problem je činjenica da su, pored toga što se to nalazi blizu BiH, geološke formacije na kojem se treba izgraditi ova deponija u nekadašnjoj kasarni Čerkezovac, apsolutno nepovoljne”, rekao je Karadžin.

Drugi veliki problem, pojašnjava on, jeste što je rečeno da to područje nije trusno područje što je jedan od nekoliko glavnih preduslova da bi se mogla graditi jedna takva deponija po evropskim standardima. On je podsjetio na razorni zemljotres u Banjaluci, na 70 kilometara od Trgovske gore.

“Nakon izrade strateške studije rekli su da to nije trusno područje. Tri mjeseca nakon toga je bio zemljotres s epicentrom vrlo blizu mjesta Dvor, gdje je Trgovska gora i kasarna Čerkezovac, koji je bio petog ili šestog stepena Merkalijeve skale”, rekao je Karadžin.

Istakao je i kako se područje nalazi prema Centru za deminiranje, a u okolini tog područja se nalazi najmanje devet minskih polja koja nisu razminirana.

“Kasarna je postavljena u vrlo gustoj šumi i ono što je veliki problem, kako obezbijediti brzu reakciju u slučaju požara, koji su vrlo česti u Hrvatskoj iz raznih razloga”, rekao je Karadžin.

Kao jednu od najvećih prepreka gradnji deponije navodi činjenicu da se ekonomski razvoj regije nizvodno bazira na turizmu i proizvodnji zdrave hrane. Karadžin se osvrnuo i na psihološki aspekt kojem je stanovništvo izloženo na tom području.

Podsjetio je i na Espo konvenciju, odnosno Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica te mogućnosti pokretanja spora radi odbrane prava na čist okoliš.

Dizdarević je pitanje Trgovske gore posmatrao iz političkog, pravnog ugla i sa segmenta multidisciplinarnog tima.

On je kazao da je odabir ove lokacije u Saboru Hrvatske prošle godine bila politička odluka.

Dizdarević je kazao je formiran pravni tim koji treba biti transparentan prema javnosti i institucijama predstaviti alat za rješenje problema.

“To su svakako međunarodne konvencije koje je BiH ratifikovala, a radi se Aarhuskoj konvenciji, gdje naša javnost ima pravo pristupa svim informacijama, Espo konvenciji i Protokolu na Espo konvenciju, tzv. Kijevskom sporazumu koji se odnosi na negativne prekogranične uticaje”, rekao je Dizdarević.

Pojasnio je kako BiH traži svoja prava, tako i susjedne zemlje za bh. Termoenergetske objekte i objekte koji mogu ugroziti njihovu državu traže svoja prava.

Osvrnuo se i na Evropsku direktivu, jedan od alata koji moraju poštivati sve članice EU-a, a radi se o direktivi radioaktivnog otpada 2011/70.

About The Author