Kome smeta Esad Duraković / Sidran: Šteta koju je ef. Cerić nanio BiH je nepopravljiva
26. 06. 2019. u 18:44:00Radiosarajevo.ba
Više bosanskohercegovačkih intelektualaca reagiralo je danas na, kako ističu, otvorene napade predsjednika Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK) i bivšeg reisu-l- uleme Islamske zajednice u BiH (1993.-2012.), dr. Mustafe Cerića, na akademika Esada Durakovića, jednog od najvećih živućih bošnjačkih intelektualaca.
Piše: Faruk Vele
Etniciranje institucija
U tekstu na portalima u bošnjačkoj dijaspori Cerić je akademiku Durakoviću nalijepio više različitih (dis)kvalifikacija, pa čak, posredno, da je bilmez!? Ako nisi nacionalno osviješten, poručio je Cerić Durakoviću, uz ostalo, nemoj drugima zamračivati nacionalnu svijest.
“Je li ikad iko čuo i jednu rečenicu u korist bosanske državnosti od ANUBiH? Nije, a što bi ako Bošnjaci/Bosanci pristaju da im u svemu srpska ili hrvatska nacionalna, politička, državna i kulturna pamet bude mjera, jer nemaju svoju vlastitu nacionalnu, političku, državnu i kulturnu mjeru – standard, po kojem bi se mjerile nacionalne, političke, državne i kulturne vrijednosti u Bošnjaka, vrijednosti koje su pravo i obaveza svakog Bošnjaka/Bosanca i Bošnjakinje/Bosanke ma gdje bili. A kako će imati pored ovakih akademika i intelektualaca, kao što je Esad Duraković, kojem smeta ‘Bošnjačka gimnazija’ i BANU – onako iz navike, iz pakosti, iz džahilluka, iz bilmezluka, iz potrebe da se bude ono što nisi, odnosno da se ne bude ono što jesi”, napisao je vrlo oštro Cerić.
Povod za reakciju, što je posebno problematično sa stanovišta onih koji su digli svoj glas, bilo je jedno interno pismo kojeg je akademik Duraković uputio Vijeću kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), a u povodu ‘Inicijative o uspostavi javnih ustanova za bosanski jezik i bošnjačku književnost u matičnoj državi Bošnjaka – Bosni i Hercegovini’.
Ef. Cerić se susreo sa Ramzanom Kadirovim i poklonio mu Cvijet Srebrenice
“Smatram da ova inicijativa (i eventualni rezultat koji bi potom uslijedio) nije ispravna sa stanovišta državotvornosti.Naime, u samome tekstu stoji kako su drugi narodi u BiH (Srbi i Hrvati) već osnovali takve institucije za svoje maternje jezike, što znači da Bošnjaci prihvaćaju logiku i strategiju ‘etniciranja’ ključnih institucija u BiH, a to je strategija koja vodi ka fragmentaciji BiH po nacionalnim kriterijima. Po tome načelu, tom logikom, osnovana je i tzv. Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, što smatram pogrešnim činom jer Bošnjaci bi morali jačati državne i državotvorne institucije. Stvaranje etničkih institucija u vlastitoj državi je pogrešno jer je to – u samoj biti – pristajanje uz strategiju agresijskih politikakoje idu upravo ka fragmentaciji zemlje po toj osnovi. Slično je bilo i sa osnivanjem tzv. Bošnjačke gimnazije usred Sarajeva u kome su, zapravo, sve gimnazije i bošnjačke”, naveo je Duraković u pismu kojeg je sam Cerić objavio kao inkriminirajuće. Za, kako kaže, ibret!
Akademik Duraković je Inicijativu nazvao kontraproduktivanom i dezintegrativnom sa stanovišta interesa države BiH, iako “vjeruje da su namjere dobre”.
“Mi živimo u specifičnom političkom kontekstu i okruženju u kome afirmiranje nacionalnog posvuda i po svaku cijenu (po logici i simetriji: ‘oni to rade, pa ćemo i mi tako uraditi’!) djeluje dezintegrativno u domenu državotvornosti. Upravo to je očigledan primjer kako i dobre namjere mogu imati loše, negativne efekte, ako se ne vodi računa o specifičnostima konteksta”, naveo je Duraković.
Abdulah Sidran, ugledni bh. književnik i scenarista, koji se nedavno susreo i sa francuskim predsjednikom Emamnuelom Macronom, danas je oštro osudio napade na akademika Durakovića.
“Krupno je etičko pitanje da li išta o našoj užasavajućoj stvarnosti imaju pravo govoriti oni koji su bitno odgovorni za njenu proizvodnju, nastanak i održavanje. Šteta koju je efendija M. Cerić nanio državi BiH obavljajući dužnost vjerskog vođe jednog od njenih naroda – neizmjerna je i nepopravljiva“, kazao je Sidran za Radiosarajevo.ba, te dodao:
“Neuka i zločesta tvrdnja ‘Bošnjaci su muslimani’ – izišla iz njegovih usta – iz Bošnjaka je otjerala desetine, možda i stotine hiljada umnih i časnih ljudi, tako da je najveću podjelu i rasulo među Bošnjacima prouzročio baš taj koji danas obmanjuje narod da brine o njegovom jedinstvu. Takvi bi se u znak pokajanja morali odmaknuti od svih javnih poslova. I bez njih će u našem javnom prostoru ostat dovoljno licemjera i samozvanih vođa koji apsolutno ne znaju i ne razumiju istoriju i probleme prostora u kojem žive.”
Krug 99 je napade na akademika Duraković nazvao“sramnom i kratkovidom klerikalnom egzekucijom akademika Esada Durakovića i bosanske paradigme”.
Ideologija međa
Predsjednik Kruga 99, Adil Kulenović, kaže za Radiosarajevo.ba da Duraković “nije sveta krava” da mu se ne bi moglo prigovoriti na stavove, ali jeste najbolji izraz “one bosanske duhovnosti koja želi da se razvoj bosanskog državništva nastavi i dalje, a “ne da se zaustavi u klerikalnim ideologijama i ideologijama međa”.
“Bilo je više prilika, povoda u kojima je bilo potrebno bivšem reisu Ceriću dogovoriti na njegove različite opaske. Na sirovo i grubo davanje sebi za pravo da izdaje certifikate ljudima u BiH, intelektualcima, profesorima, društvenim, javnim ličnostima i političarima, o njihovom bošnjaštvu, vjerskoj ispravnosti. Da li su nacionalni podobni, ili su udbaši itd. Različite kvalifikacije ili diskvalifikacije su izazivale različite komentare i negodovanja. Razlog zašto se dugo vremena o tome nije govorilo bilo je jedno prešutno uvažavanje institucije Islamske zajednice, a samim tim i poštovanja onog što je simbol te časne institucije, a to je funkcija reisu-l-uleme”, smatra Kulenović.
Dodao je kako je Cerić i u ratu pravio konstrukcije o ideološkoj podobnosti ljudi.
“Tipa, da Bošnjak može biti samo onaj ko je musliman”, podsjeća Kulenović, smatrajući da je to poimanje ostavilo dosta posljedica u bh. društvu.
Bosna je bosanska
Po Kulenoviću, drugi podjednako važan argument jeste argument koji ima svoj korijen u viđenju kakvu mi to BiH hoćemo.
“Na jednoj strani imamo afirmaciju bh. državnosti i afirmaciju bosanskohercegovačkog političkog naroda ili bosanskog političkog narodna, koji iza sebe podrazumijeva i koncept demokratske i sekularne države. Nasuprot tome imamo, u osnovi, i drugi koncept, koji je vezan uz ovo blago da kažem sanjanje ‘drugog entiteta’. Dakle, pored postojećeg etniteta RS i trećeg, koji se odavno ističe, sada se nameće i pitanje ‘drugog entiteta’. Tu je bitna razlika između onog što zastupa prof. Druaković i brojni drugi intelektualci. On BiH vidi, prije svega, na onom konceptu koji predstavlja njeno bosansko historijsko biće sa svim raznolikostima, a to je da je BiH, prije svega, bosanska. Koncept dr. Cerića podrazumijeva dovođenje do krajnjih granica etnički koncept, u formiranju posebnih instituta, institucija itd., dakle, svega što bi se odnosilo samo na Bošnjake. Otud i BANU.”
Nadalje, upozorava da je sličan bio koncept velikosrpske i velikohrvatske političke misli.
“Tada su tražili način da se Bosna i kao teritorija i kao država razgrade. Dakle, nasjedati na te vrste provokacija je ne samo politička naivnost već duboko neprijateljstvo prema samoj BiH. Dr. Cerić u silnoj ambiciji da bude politički dominantan faktor pokušava da instrumentalizira svoju nekadašnju poziciju reisa u jednu klerikalnu politiku koja je za svaku osudu“, zaključio je Kulenović.
Pokušali smo dobiti i reakciju prof. dr. Nedžada Mulabegovića, predsjednika VKBI- a, ali je on najavio da će se naknadno oglasiti. Akademik Duraković zasad se nije oglašavao.
Ko je akademik Esad Duraković?
Podsjetimo, akademik Esad Duraković je član Akademije nauka i umjetnosti BiH te tri arapske akademije nauka (Damask, Kairo, Amman). Završio je studij orijentalistike u Beogradu, doktorirao u Sarajevu, gdje je predavao na Filozofskom fakultetu, a stručno se usavršavao u Kairu.
Objavio je niz knjiga iz područja književnosti i orijentalistike, preveo je Kur'an Časni na bosanski jezik, a naročito je hvaljen i nagrađivan njegov prijevod monumentalne 1001 noći.
Sredinom decembra 2018. godine dobi je sam u Dohi, u Qataru, nagradu za životno djelo, to jeste ‘Nagradu ‘al-Šejh Hamed’ za prevodilaštvo i međunarodno razumijevanje’, ili: ‘Sheikh Hamad Award for Translation and International Understanding’.
Prije ove nagrade, UNESCO mu je dodijelio (2003.) priznanje za doprinos arapskoj kulturi – ‘La Prix Sharjah pour la culture Arabe 2003“’.
