Ključni izazovi i politički procesi u BiH u 2018. godini

Danas, četvrtak, 4.1.18.godine održana je godišnja press konferencija Kruga 99 na kojoj je rečeno:

Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99:

Tražimo da se prihvati politička odgovornost za posljedice UZP-a i međunarodnog oružanog sukoba

Godina 2018. biće godina teških izazova za Bosnu i Hercegovinu. Da li će ključni politički procesi ići ka daljem urušavanju Države i društva, očuvanja postojećeg stanja u rezultatu predstojećih izbora, ili pak ka otvaranju perspektive za obnovu demokracije, antifašizma naspram etnokracije i populizma? To će ovisiti koliko od lokalnih aktera politike, uključujući i odgovornost građana, toliko i realpolitike internacionalnih institucija i faktora koji imaju odgovornost za ovakvu BiH.

Godina 2018. biće godina konstantnih blokada institucija Države u ključnim oblastima koje se u osnovi i najavljenom trendu već mogu konstatovati: od zakonodavne, izvršne i sudske vlasti do sistema sigurnosti, oružanih snaga, obrazovanja, internacionalnog i regionalnog subjektiviteta BiH, te procesa euroatlanskih integracija.

Unutrašnje blokade Države i društva samo su politički izraz ostvarivanja ratnih ciljeva koji su konstatovani presudama Haškog tribunala kao udruženi zločinački poduhvat i internacionalni oružani sukob protiv BiH. Pored krivične odgovornosti pojedinaca, Haški tribunal je eo ipso konstatovao i političku odgovornost uključenih zemalja, ali i odgovornost internacionalne zajednice prema Povelji UN za stanje u BIH.

Tražimo da se prihvati politička odgovornost za posljedice UZP-a i međunarodnog oružanog sukoba i da se pod tako konstatovanom prisilom nametnuto antievropsko, nedemokratsko i nefunkcionalno državno uređenje BiH izmijeni!

Blokade društvenom i državnom napretku BiH moraju biti zaustavljene! Ne može opstati silom nametnuto nefunkcionalno državno uređenje kao posljedica UZP-a i IOS-a. Novi demokratski ustav zasnovan na standardima civiliziranih zemalja mora otkloniti posljedice Internacionalnog oružanog sukoba i udruženog zločinačkog poduhvata, kako bi BiH izišla iz stanja razarajućih blokada institucija i fragmentaciji društva. To bi morala biti tema i na majskom Samitu šefova država zapadnog Balkana u Sofiji.

Prof. dr. Lada Sadiković:

Venecijanska komisija trebalo bi da sačini nacrt novog Ustava BiH, na način, na koji je to uradila za druge države

Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (EK) inkorporirana je u Ustav Bosne i Hercegovine (BiH). Odredba Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma omogućava direktnu primjenu EK u BiH i ima prioritet nad svakim drugim pravom. Ovo je bila idealna prilika, da država BiH iskoristi ovu veliku šansu i startuje na način, koji bi joj omogućio da ispravi sve moguće nedosljednosti sadašnjeg Ustava BiH.

Međutim, BiH je propustila tu šansu, i krenula u izbore koji su bili suprotni svim evropskim vrijednostima i demokratskim standardima.

BiH je, također, propustila i drugu šansu, kad je Parlamentarna skupština BiH, u julu mjesecu 2002. godine, jednoglasno usvojila EK.

Obzirom da je Evropska unija (EU) bila „specijalni pregovarač“ Dejtonskog mirovnog sporazuma, a od BiH traži, da samostalno izvrši neophodne promjene, bez promjena u samom DMS, u nedogled se odgađa donošenje savremenog demokratskog Ustava i svaka realna mogućnost integracije BiH u EU.

Usklađivanje Ustava države BIH nije izvršeno ni do današnjeg dana.

U tom smislu, mišljenja smo, da bi Venecijanska komisija, sa drugim odgovarajućim institucijama Vijeća Evrope, pod hitno trebalo da sačini nacrt novog Ustava BiH, na način, na koji je to uradila za druge brojne socijalističke države, kao što su Albanija, Makedonija, Moldavija, Ukrajina i slično.

dr Slaven Kovačević:

O IZMJENAMA IZBORNOG ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE

Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 još je u aprilu 2017. godine održala posebnu sesiju na temu izmjena izbornog zakonodavstva, te u okviru posebnog stručnog tima formulirala svoje prijedloge za izmjene sadašnjeg Izbornog zakona BiH, koji su u cjelosti zasnovani na implementaciji presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasborga u 4 (četiri) predmeta: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku. Svoj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, Krug 99 uputio je na adresu svih zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH i Domu naroda, svim političkim strankama koje imaju svoje zastupnike u oba doma državnog parlamenta, kao i Interresornoj komisiji koja se bavi izbornim zakonodavstvom (vidjeti: https://krug99.ba/prijedlozi-kruga-99-za-izmjene-i-dopune-izbornog-zakona-bosne-i-hercegovine/). Nažalost, odjek je bio jako mali, odnosno skoro nikakav.

Bez obzira, kroz više medijskih istupa, nastojali smo ukazati šta je sve potrebno da se Izborni zakon BiH uskladi sa Odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu »Božo Ljubić« i što je još važnije sa sve četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourg-a, Posebno ističemo presudu Europskog suda u predmetu »Zornić« u kojem se nedvojbeno traži izmjena Ustava BiH i izbornog zakonodavstva koja će dati pravo svim građanima BiH da se kandidiraju za sve raspoložive pozicije u vlasti. To smatramo izuzetno važnim u svjetlu današnjih događanja oko pokušaja izmjena izbornog zakonodavstva, koje nije moguće bez prvobitne izmjene Ustava BiH jer bi time bile zanemarene 4 (četiri) presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga.

Kako smo ušli u izbornu godinu, znajući da se izborno zakonodavstvo u uređenim zemljama ne mijenja u toj godini, sada moramo iskazati našu bojazan da će političke elite, kao i u ranijim slučajevima, učiniti sve da izborni zakonodavstvo Bosne i Hercegovine prilagode sebi i svojim interesima, a ne prema interesima građana Bosne i Hercegovine, kojima je taj zakon primarno i namijenjen.

Zato koristimo i ovu priliku da pozovemo institucije vlasti da dobro razmisle o izmjenama izbornog zakonodavstva i to u korist demokratskih principa, uz poštivanje sve četiri presude Europskog suda za ljudska prava, i to učine u korist svih građana, jer je to jedini pravila put koji ovu zemlju približava euro-atlantskim integracijama.

Strajo Krsmanović:

POSTHAŠKI NAPREDAK U PROŠLOST

Krug 99 se intenzivno bavio, a činiće to i u buduće, stanjem društvenih odnosa nakon presuda u Hagu. Ocjena da je Haški tribunal koliko toliko zadovoljio pravdu, te definisao karakter rata u BiH stoji, ali naša očekivnja da nam pomogne u procesu pomirenja i opšte obnove društva nakon konflikta nisu se ispunila.

Zato je to tako, odgovor ne treba tražiti u Hagu, već u nama!

Snage koje su ovdje instalirale politiku devedesetih, dakle politiku mržnje, podjela i sukoba, još su na sceni. Istrajavaju na toj politici, koja je devedesetih možda i imala ideološke razloge, ali danas, ona je na djelu iz čistih interesnih motiva. Oni koji upravljaju društvenim procesima u BiH danas, svjesni su da im politika sukoba i podjela omogućava opstanak na vlasti, nerijetko veliko bogatstvo stečeno kriminalnim radnjama, pa čak i ostanak na slobodi, jer bi pomirenje i promjena političke paradigme ka vladavini građana, njima otvorila put silaska sa vlasti, pa možda i zatvor!

Zbog toga oni sprječavaju da haške presude koristimo kao sredstvo pomirenja, afirmišu ratne zločince (čak i osuđene) kao nacionalne heroje, sprječavaju ustavne reforme, blokiraju euro-atlantski put BiH, sve zbog ličnih interesa!

Ipak, neke krunske ocjene koje je Haški tribunal u svojim presudama konstatovao, kao što su „međunarodni oružani sukob“ i „udruženi zločinački poduhvat“ trasiraju buduće političke paradigme koje se neće moći prikriti nikakvim političkim mahinacijama i na temeljima kojih će istorija definisati pravi karakter rata koji je ovdje vođen, a Krug 99 će i dalje istrajavati da se na temeljima tih konstatacija grade novi društveni odnosi koji će Bosnu u Hercegovinu vratiti na put društava evropskog civilizacijskog kruga.

Prof. dr. Hazim Bašić:

Perspektive razvoja odnosa između Bosne i Hercegovine i susjednih država

U ovoj i godinama koje slijede težišno pitanje odnosa između Bosne i Hercegovine i susjednih država biće nastavak rješavanja izazova vezanih za međudržavne granice. S tim u vezi, BiH treba, kao i slučaju određivanja granica s Crnom Gorom, prioritetno poštovati stavove internacionalne arbitražne (Badinterove) komisije. Potrebno je insistirati i kod susjednih država koje su također prihvatile ove arbitražne stavove da iste poštuju.

Nastavak usaglašavanja međudržavnih granica s R Srbijom treba biti u pravcu imenovanja stručnih grupa sa zadatkom da razviju protokol o vraćanja Bosni i Hercegovni po jedne polovine dviju hidroelektrana na rijeci Drini: HE Zvornik i HE Bajina Bašta. Sličan način korištenja prirodnih resursa ustanovljen u vezi upravljanja HE Đerdap između Srbije i Rumunije, od koje pak Srbija ne traži dio teritorije zbog navodnog održavanja instalacija.

Međudržavni odnosi s R Hrvatskom treba da se razvijaju kroz intenziviranje dogovora s hrvatskom vladom i evropskom komisijom oko osiguravanja pristupa BiH otvorenom moru, a u skladu s primjenom Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora.

Pored navedenog, potrebno je upozoriti visoke državne funkcionere Srbije da konačno prestanu slati poruke tipa ”Na Balkanu još ništa nije završeno”, što je nedavno ponovo uradio ministar Dačić izjavom da je ”ovo samo intermeco između nekih novih sukoba” jer, navodno, ”problemi na Balkanu još nisu riješeni”. Arhitektura Balkana je završena, a sva tzv. ”nacionalna pitanja” su također odavno riješena.

dr.sc. Marijo Pejić:

Civilizacijska vrijednost zajedničkog života s drugim narodima u zajedničkoj domovini Bosni i Hercegovini

Perspektive razvoja Bosne i Hercegovine u 2018. godini podrazumijevaju, prije svega, zajedničko djelovanje bosanskohercegovačkih intelektualaca, temeljeno na znanstveno-istraživačkom pristupu, s ciljem jačanja bosanskohercegovačkog duha i domoljublja, kao unutarnje poticajne snage za stvaranje proeuropskih snaga, koji BiH prihvaćaju kao svoju domovinu, državu i zavičaj. Domoljublje, kao civilizacijska vrijednost, nije pitanje niti „lijeve“ niti „desne“ političke opcije, već opstanka države, odnosno Domovine.

U BiH se, nažalost, organizacija i funkcioniranje države temelje isključivo na principu tri konstitutivna naroda (etnički princip). Vezanje identiteta ustavnih naroda isključivo za vjeru i narodnost, a ne za državu (naciju) i njenu tradiciju, dokazuje ,zapravo, da je kod nas reduciran smisao države na egzistenciju religija i naroda.

Za BiH kao državu neprihvatljiva je ideja federalizacije na principima etnoteritorijalizacije, ali je isto tako iritantno i nametanje pogrešnog shvaćanja građanskog principa uređenja države, koje negira specifičnosti, kulturu, jezik, identitet i tradiciju ustavnih naroda i nacionalnih manjina u BiH, kao bitnih pretpostavki egzistencije države BiH i društva u cjelini. Bitno je educirati javnost da građanski koncept i koncept ustavnih (konstitutivnih) naroda Bosne i Hercegovine nisu u kontradikciji u kontekstu uređenja moderne države, koja bi trebala postati članicom Europske Unije. Svako državno uređenje koje isključuje građanski koncept i koncept ustavnih naroda, kao njegov integralni dio, predstavlja opasnost za opstanak BiH. Jedina realna politička opcija u suvremenom društvenom poretku i Europskoj Uniji, koja je također koncipirana na građanskom modelu, jest ona koja u sebi sadrži sve elemente građanskog prava, pa tako i prava ustavnih (konstitutivnih) naroda i nacionalnih manjina. Ne treba zaboraviti da čak ni u razdoblju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ta dva pojma nisu bila u suprotnosti.

Što se tiče političkih programa unutar hrvatskog narodnog korpusa u BiH, u 2018. godini je nužan politički zaokret, odnosno nova politička vizija i inicijativa da se identitet Hrvata u BiH, u cjelini duhovnog i materijalnog, sačuva u suvremenom bosanskohercegovačkom društvu kao integralni dio bosanskohercegovačkog identiteta. Neophodan je politički koncept koji harmonizira osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu u BiH i osjećaje pripadnosti i privrženosti multinacionalnoj, multikulturalnoj i multikonfesionalnoj domovini Bosni i Hercegovini, u kojoj taj narod stoljećima živi zajedno s pripadnicima drugih etnija i konfesija. Ti osjećaji, kao i civilizacijska vrijednost zajedničkog života s drugim narodima u zajedničkoj domovini Bosni i Hercegovini, na razini iskrene (nepolitizirane) emocije oduvijek su prirođeni prosječnom građaninu hrvatske narodnosti u Bosni i Hercegovini.

Adil Kulenović:

Podaci o aktivnostima Kruga 99 u 2017. godini:

Naziv aktivnosti	Opis provedene aktivnosti	Postignuti rezultati/ ostvareni ciljevi
Kultura dijaloga i angažman	36 dijaloških sesija	84 uvodničara, oko 570 učesnika u dijalogu
Think-tank konferencija	Naučni skup-Gdje ćemo biti 2025.?	Veliki naučni skup sa međunarodnim učešćem
Masovni skup	Narodno okupljanje na Bobovcu	Oko 1000 učesnika, preko 150 aktera događaja
Akademija	Povodom godišnjice rođenja i smrti Alije Isakovića	Događaj koji je potakao brojne manifestacije u BiH tim povodom
Omaži	Povodom smrti Predraga Matvejevića, sjećanje na Izeta Sarajlića	oko 200 učesnika

Upućivane su i konkretne inicijative prema institucijama sistema.

Problem koji nas prati jeste, pored nedostajućih finansijskih sredstava za okupljanje intelektualaca iz cijele BiH, regije i svijeta, i nastojanje da se u javnosti djelovanje Kruga 99 hoće često predstaviti samo kroz ono što kažu uvodničari, odnosno kao „javna tribina“, a ne kao angažirane sesije intelektualaca jedne samonikle NVO koja će u ovoj godini obilježiti 25 godina svog kontinuiranog rada.I koja uporno baštini i brani građanske vrijednosti zajedničkog života svih ljudi BiH.