Klasičnim izrazima fašizma bio bi zauvijek zatvoren put BiH u EU
hands pointing on the same spot with an layered european union flag - agreement Elections to the European Parliament concept
KRUGA 99 POVODOM „NACIONALNOSTI“ APELANTA PRED ESLJP
Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 zaprepaštena je informacijom da resorni ministar pravde Davor Bunoza, traži od Centralne izborne komisije informaciju o „nacionalnosti“ apelanta pred Evropskim sudom za ljudska prava dr Slavena Kovačevića. Osim što resorni ministar pravde Bunoza ne primjenjuje materijalno pravo na odgovarajući način, smatrajući da podzakonski akti imaju veću snagu od zakona, posebno je indikativno da on poseže za neustavnim terminom „nacionalnosti“ i da pri tome to vidi kao neki argument kojim bi se suprotstavio apelaciji dr Kovačevića, koji je tražio zaštitu aktivnog biračkog prava u izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Bosne i Hercegovine.
Ustav Bosne i Hercegovine prepoznaje konstituentne narode, što su zapravo etničke zajednice, odnosno ustav ne prepoznaje „nacionalnost“ kao pravni ili društveni termin, koji se može upotrebljavati u pravnom sistemu naše zemlje. U okvirima internacionalnog prava, kao članica Ujedinjenih nacija, država Bosna i Hercegovina jer država njenih građana. Valjda je Bunozina etnička matrica takva da on kao ministar pravde smatra da Bošnjaci trebaju i moraju glasati samo za Bošnjake, Hrvati za Hrvate i Srbi za Srbe, iako je to u potpunosti suprotno sa odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima. Takav način izbora ne postoji nigdje u Evropi, a time niti u jednoj zemlji članici Vijeća Evrope pod čijom je nadležnosti Evropski sud za ljudska prava i najzad takav sistem izbora ne postoji u zemljama članicama Evropske unije.
Sa svoje strane Krug 99 smatra kako je primjena svakog zakona, a time i Zakona o zaštiti ličnih podataka veće pravne snage od bilo kojeg općeg akta, tako da je Centralna izborna komisija potpuno ispravno postupila, a ovaj istup ministra pravde ne može se drugačije smatrati nego kao politički pritisak na jednu nepolitičku i nezavisnu instituciju kakva je Centralna izborna komisija. Potpuno je jasno da Zakon o zaštiti ličnih podataka štiti prava pojedinaca, nosilaca ličnih podataka, a ne prava institucija da tim podacima pristupaju.
Svima je potpuno jasno, osim resornom ministru pravde, da se bilo čija etnička pripadnost ne može povezivati sa aktivnim biračkim pravom, te da svaki građanin ove zemlje, bez obzira na etničku pripadnost treba i mora imati jednako aktivno biračko pravo u izborima za Predsjedništvo, Zastupnički dom i Dom naroda Bosne i Hercegovine. Time se štiti demokratija i vladavina prava, a putem njih i individualna ljudska prava. Ako resorni ministar prave Bunoza, misli da etnička pripadnost treba da se koristi za utvrđivanje statusa glasača prilikom konzumiranja aktivnog biračkog prava, onda bi to bio klasičan izraz fašizma i time bi zauvijek bio zatvoren put Bosni i Hercegovini prema članstvu u Evropskoj uniji. Sa svoje strane, Krug 99 snažno podržava napore našeg člana, dr Slavena Kovačevića da putem njegove apelacije i pobjede pred Evropskim sudom za ljudska prava, učinimo značajan iskorak ka vraćanju demokracije u Bosnu i Hercegovinu, koju su nam iz ruku oteli etno-nacionalisti i njihovi sateliti. Samo na taj način možemo ići prema članstvu u Evropskoj uniji, a dodaćemo i NATO savezu, ili ćemo u suprotnom ostati zarobljeni u rasnim zakonima i srednje-vjekovnoj percepciji organizacije društva.
Posebno želimo podsjetiti Bunozu i njemu slične da Zakon o zaštiti ličnih podataka sadrži i kaznene odredbe, kao što je 100.000KM za pravno lice i 5.000KM za ovlaštenu osobu u pravnom licu, te bi svaki pristup, upotreba i javno objavljivanje ličnih podataka bilo kojeg građanina ove zemlje, bez njegove ili njene izričite saglasnosti bilo podložno tim kaznenim odredbama. Podsjećamo Bunozu i to da Centralna izborna komisija već ima niz zabrana u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, tako da nije moguće pristupiti ličnim podacima apelanta Kovačevića bez njegove izričite saglasnosti. Sve drugo, biće podložno kaznenim odredbama pomenutog zakona.
U ovom pitanju, veliku odgovornost ima i internacionalna zajednica, koja treba jasno da kaže da li je Bosni i Hercegovini dozvoljena demokratija ili joj je zabranjena, odnosno ako je zabranjena da građani ove zemlje znaju da od euro-atlantskih integracija nema ništa.
