Ned, 28.06.2020. 13:49 

SARAJEVO, 28. juna (FENA) –  Pozicija demokratije u BiH je slaba. Funkcioniranje parlamenata je problematično, a povjerenje građana u političare, političke strane, izbore i javne institucije je nisko. Na žalost, suočeni smo s nedostatkom ozbiljne debate o politikama između građana i političara, a interne stranačke demokratije su nedovoljno razvijene. Ovo se odnosi i na teme kao što su prepreke za učešće žena i mladih u politici, finansijsku odgovornost i unutarstranački način donošenja odluka. Dodatno tome, politički system BiH boluje od patronata, konkflikta interesa i korupcije, za koje rijetko ko odgovara, rekla je danas  u uvodnom izlaganju na sesiji  Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH.

Govoreći, kako je rekla, se fokusoma na perspektive OSCE-a  u kontekstu teme, Kavalec je istakla da OSCE pozdravlja nedavno usvajanje budžeta od strane Predsjedništva BiH i nada se da će ga Parlamentarna skupština BiH uskoro i potvrditi. Ovo će omogućiti da se osiguraju sredstva potrebna za održavanje lokalnih izbora u novembru 2020. godine.

Napomenula je da su prije usvajanja budžeta, postojale indicije od strane nekolicine političkih lidera, po kojima finansiranje izbora neće biti omogućeno dok se “nelegalne i nelegitimne” strukture, kako ih oni nazivaju, unutar Centralne izborne komisije (CIK) ne razmotre ponovo.

– Mi poštujemo i shvatamo da je proces imenovanja novih članova CIK-a uzdrmao odnose unutar koalicije. No, što se tiče sastava CIK-a, ovo pitanje je predmet sudske ocjene, te ako ne i dok god sud ne odluči drugačije, svi imenovani članovi CIK-a su punopravni članovi Komisije. Naravno, političke stranke imaju pravo da izraze svoja mišljenja o radu javnih institucija. Imaju pravo da predlože svoje preferirane kandidate za visoko-rangirane pozicije, te imaju pravo da ulože žalbe na aktivnosti drugih političkih stranaka unutar institucija. No, takođe bi trebalo da postoji jasna granica – funkcioniranje i nezavisna pririoda institucija – posebno institucije koja je od tolike važnosti kao što je to CIK – moraju biti bezuslovno garantovane, bezuslovno – rekla je Kavalec.

U tom kontekstu, naglasila je da bilo koja javna institucija mora imati i nuditi više od samo lidera – a to su sopstvene procedure, osoblje, zakone i principe kojima se vode, te institucionalnu memoriju i vrijednosti koje će vraćati na pravi put eventualne radikalne devijacije njenog vodstva.

Ova tema, kako je rekla, ne bi trebalo da zasjeni ostale, prijeko potrebne, reforme izbornog sistema u BiH. Misija OSCE-a stoji na raspolaganju da radi sa političkim strankama i parlamentima u BiH, te CIK-om, na implementaciji preporuka OSCE-ove kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), kroz izmjene podzakonskih akata.

Ukazala je da sistemski nedostaci u zakonodavstvu, podzakonskim aktima i postojećim praksama, identificirani od strane ODIHR-a u njihovim finalnim izvještajima nakon općih izbora iz 2010., 2014. i 2018. godine, izborne rezultate stavljaju u rizik neregularnosti i manipulacije prije, tokom i nakon glasanja.

– Ove stavke ne moraju nužno dovesti u pitanje cjelokupnu vjerodostojnost izbora, ali ponavljajuće neregularnosti mogu uticati na ishod takmičenja u kojima je margina pobjede neznatna. Dodatno tome, bez dopiranja do srži neregularnosti, mi, ustvari, ne znamo da li su one i do koje mjere uticale na izbore. Povjerenje građana u demokratske institucije, u suštini, ovisi o stvarnom i percipranom integritetu izbornih procesa. Bez toga, dugoročna stabilnost demokratskih institucija u BiH ne može biti zagarantovana- rekla je Kavalec, dodajući kako je to posebno bitno za BiH, jer ako građani i dalje nastave putem nezainteresiranosti, politički proces će sve više biti u opasnosti od patronata i nepotizma, nastavljajući time začarani krug.

Ocijenila je da su političke stranke su već uradile puno posla u ovom smislu, ali je potrebno napraviti još mnoga poboljšanja, uključujući provedbu prethodnih preporuka ODIHR-a, kao i GRECO preporuka Vijeća Evrope, koji se tiču finansiranja političkih stranaka.

To je, kako kaže, moguće uz predano političko vodstvo. Nedavni dogovor o izborima u Mostaru je dokaz da je ovo izvodljivo.

-A što se tiče Mostara, nadamo se da će Parlamentarna skupština BiH u potpunosti uzeti u razmatranje izmjene legislative u najskorijem mogućem roku. Ostaje od ključne važnosti da se obezbijedi konačno razrješenje pitanja izbora u Mostaru, koje će garantovati da građani Mostara mogu glasati na predstojećim lokalnim izborima – rekla je na kraju izlaganja ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH.

Demokratija i izbori u BiH

Sesija Kruga 99 – Sarajevo, 28. juni 2020. godine, 10:00 sati

Obraćanje ambasadorice Kathleen Kavalec, šefice Misije OSCE-a u BiH

• Dobro jutro. Izuzetno mi je zadovoljstvo danas razgovarati o ovako važnoj temi: demokratiji i izbornom procesu u BiH, sa ovako renomiranom grupom pojedinaca.
• Gledajući u cjelosti, pozicija demokratije u BiH je slaba. Funkcioniranje parlamenata je problematično, a povjerenje građana u političare, političke strane, izbore i javne institucije je nisko.
• Na žalost, suočeni smo s nedostatkom ozbiljne debate o politikama između građana i političara, a interne stranačke demokratije su nedovoljno razvijene. Ovo se odnosi i na teme kao što su prepreke za učešće žena i mladih u politici, finansijsku odgovornost i unutar-stranački način donošenja odluka. Dodatno tome, politički system BiH boluje od patronata, konkflikta interesa i korupcije, za koje rijetko ko odgovara.

• Dozvolite da se osvrnem na današnju temu – izbore – te da se fokusiram na perspektive OSCE-a u ovom smislu.

• U proteklim mjesecima smo vidjeli da se izbori stavljaju pod upitnik, javno ili indirektno.

• Mi, naravno, pozdravljamo nedavno usvajanje budžeta od strane Predsjedništva BiH i nadamo se da će ga Parlamentarna skupština BiH uskoro i potvrditi. Ovo će omogućiti da se osiguraju sredstva potrebna za održavanje lokalnih izbora u novembru 2020. godine.

• Ipak, prije usvajanja budžeta, postojale su indicije od strane nekolicine političkih lidera, po kojima finansiranje izbora neće biti omogućeno dok se “nelegalne i nelegitimne” strukture, kako ih oni nazivaju, unutar Centralne izborne komisije (CIK) ne razmotre ponovo.

• Mi poštujemo i shvatamo da je proces imenovanja novih članova CIK-a uzdrmao odnose unutar koalicije. No, što se tiče sastava CIK-a, ovo pitanje je predmet sudske ocjene, te ako ne i dok god sud ne odluči drugačije, svi imenovani članovi CIK-a su punopravni članovi Komisije.

• Naravno, političke stranke imaju pravo da izraze svoja mišljenja o radu javnih institucija. Imaju pravo da predlože svoje preferirane kandidate za visoko-rangirane pozicije, te imaju pravo da ulože žalbe na aktivnosti drugih političkih stranaka unutar institucija.

• No, takođe bi trebalo da postoji jasna granica – funkcioniranje i nezavisna pririoda institucija – posebno institucije koja je od tolike važnosti kao što je to CIK – moraju biti bezuslovno garantovane, bezuslovno.

• U ovom kontekstu, naglasila bih da bilo koja javna institucija mora imati i nuditi više od samo lidera – a to su sopstvene procedure, osoblje, zakone i principe kojima se vode, te institucionalnu memoriju i vrijednosti koje će vraćati na pravi put eventualne radikalne devijacije njenog vodstva.

• Ova tema, naravno, ne bi trebalo da zasjeni ostale, prijeko potrebne, reforme izbornog sistema u BiH. Misija OSCE-a stoji na raspolaganju da radi sa politčkim strankama i parlamentima u BiH, te CIK-om, na implementaciji preporuka OSCE-ove kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), kroz izmjene podzakonskih akata.

• Sistemski nedostaci u zakonodavstvu, podzakonskim aktima i postojećim praksama, identificirani od strane ODIHR-a u njihovim finalnim izvještajima nakon općih izbora iz 2010., 2014. i 2018. godine, izborne rezultate stavljaju u rizik neregularnosti i manipulacije prije, tokom i nakon glasanja.

• Ove stavke ne moraju nužno dovesti u pitanje cjelokupnu vjerodostojnost izbora, ali ponavljajuće neregularnosti mogu uticati na ishod takmičenja u kojima je margina pobjede neznatna. Dodatno tome, bez dopiranja do srži neregularnosti, mi, ustvari, ne znamo da li su one i do koje mjere uticale na izbore.  

• Povjerenje građana u demokratske institucije, u suštini, ovisi o stvarnom i percipranom integritetu izbornih procesa. Bez toga, dugoročna stabilnost demokratskih institucija u BiH ne može biti zagarantovana.

• Ovo je posebno bitno za BiH, jer ako građani i dalje nastave putem nezainteresiranosti, politički proces će sve više biti u opasnosti od patronata i nepotizma, nastavljajući time začarani krug.

• Stranke su već uradile puno posla u ovom smislu, ali je potrebno napraviti još mnoga poboljšanja, uključujući provedbu prethodnih preporuka ODIHR-a, kao i GRECO preporuka Vijeća Evrope, koji se tiču finansiranja političkih stranaka.

• Ovo je moguće uz predano političko vodstvo. Nedavni dogovor o izborima u Mostaru je dokaz da je ovo izvodljivo.

• A što se tiče Mostara, nadamo se da će Parlamentarna skupština BiH u potpunosti uzeti u razmatranje izmjene legislative u najskorijem mogućem roku. Ostaje od ključne važnosti da se obezbijedi konačno razrješenje pitanja izbora u Mostaru, koje će garantovati da građani Mostara mogu glasati na prestojećim lokalnim izborima.

Hvala vam.