Prijedlog HNS-a tiče se ideje da Bosna i Hercegovina ima uređenje sadržano u ideji konsocijacijske demokracije, koju je Evropa napustila prije stotinjak godina, a neke evropske zemlje i prije par stoljeća, istakao je Kovačević u intervjuu za Vijesti.ba.

VIJESTI.BA: Po vašem mišljenju koji su osnovni nedostaci postojećeg izbornog zakonodavstva?

KOVAČEVIĆ: Izborni zakon Bosne i Hercegovine sadrži dva različita dijela čije elemente treba zasebno razmatrati: politički dio i proceduralno-tehnički dio. Oba ova dijela sadrže nedostatke, koje treba u što skorijoj budućnosti otkloniti. Ono što ih oba veže odnosi se na činjenicu da Ustav Bosne i Hercegovine, a samim tim i Izborni zakon Bosne i Hercegovine nisu u skladu sa evropskim pravnim nasljeđem, poznatim pod terminom »acquis communautaire« čije ugrađivanje u domaće zakonodavstvo predstavlja temeljni uvjet unutar evro-atlantskih integracija. Kao prvo građani su diskriminirani jer nemaju pravo na cijeloj teritoriji države da jednako biraju i da budu birani, što nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, tako da taj dio Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ima vidan problem. Drugi, proceduralno-tehnički dio odnosi se na imenovanje biračkih odbora i općinskih izbornih komisija, gdje se u pravilu imenuju iste osobe na istim biračkim mjestima, što kod građana otvara brojna pitanja i stvara sumnju u regularnost izbornih rezultata. Kako drugačije pojasniti da je u Kantonu Sarajevo, tokom izbora za Skupštinu Kantona, na Općim izborima 2014. godine bilo oko 15.000 nevažećih listića. Preneseno u mandate, to bi bilo najmanje 3 (tri) mandata više za nekog od učesnika izbora, dok je ovako kroz nevažeće listiće izvršen utjecaj na demokratsku volju građana. Da li to znaći da su građani Kantona Sarajevo toliko nepismeni da ne znaju obaviti glasanje, u šta iskreno sumnjam ili se radi o sinhroniziranoj aktivnosti namještanja izbornih rezultata. Pozivam vaše čitatelje da zaključe sami. Isto se odnosi na ažuriranje biračkih spiskova, za koje više ne treba reći da imaju vidan problem, što pokazuje sljedeći primjer. U Općini Centar registrirano je 61.000 birača, dok je po rezultatima popisa iz 2013. godine broj stanovnika utvrđen na oko 55.000, od čega je oko 45.000 punoljetnih sa pravom glasa. Ova razlika od 16.000 birača više nego što bi zapravo trebalo biti, jasan je pokazatelj još jedne nepravilnosti.

VIJESTI.BA: Asocijacija nezavisnih intelektualaca smatra da je izuzetno važno, kao prvi korak ka izmjenama Izbornog zkona uskladiti odredbe Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kao i odlukama Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u predmetima Sejdić-Finci, Pilav, Šlaku i Zornić. Kako komentirate da to da je došlo do potpunog obrata, odnosno da oni koji su insistirali na sprovođenju ovih presuda u kontekstu izmjene Izbornog zakona to sada stavljanju po strani?

KOVAČEVIĆ: Ako govorimo o domaćim akterima, onda se radi o vidnim političkim interesima koji su prikazani na način da se želi uspostaviti izborno zakonodavstvo putem kojeg će se dugoročno obezbjeđivati izbor predstavnika jedne političke stranke, koju očito evropska načela i evropska pravna stečevina trenutno ne interesira, što je apsolutno pogrešno. Ako govorimo o predstavnicima međunarodne zajednice, onda se radi o nedostatku konzistentnosti, jer bi oni trebali da zaštite evropsku pravnu stečevinu i insistiraju na njenom ugrađivanju u domaće zakonodavstvo. To je njihov primarni posao. Dodajmo tome i treći element, koji dolazi iz susjednih zemalja, članica Evropske unije, čiji visoki zvaničnici, kao što su predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ili premijer Andrej Plenković, javno ističu nešto što krši evropska načela, što oni zapravo ne bi smjeli. U slučaju da oni to budu koristili prilikom otvaranja pregovora Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, u smislu poglavlja 23. i 24. mislim da će tada oni koji budu izvan principa evropske pravne stečevine, imati jasan problem i tako nešto neće smjeti koristiti za zadovoljenje lokalnih političkih interesa.

VIJESTI.BA: Brojne su ocjene da je postojeći izborni zakon diksriminatoran, da diskriminiše i etničke grupe i građane u cijelosti. Ukoliko bi došlo do izmjena izbornog zakona po prijedlozima HNS-a da li bi oni išli u korist etniciteta na a na uštrb građana?

KOVAČEVIĆ: Svakako bi išlo na štetu građana, jer bi im bilo uskraćeno pravo utvrđeno Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Prijedlog HNS-a tiče se ideje da Bosna i Hercegovina ima uređenje sadržano u ideji konsocijacijske demokracije, koju je Evropa napustila prije stotinjak godina, a neke evropske zemlje i prije par stoljeća. Ako time HNS misli Bosnu i Hercegovinu vraćati u srednjevjekovno stanje, to je jako pogrešno i neprovodivo, posebno jer se kosi sa nizom evropskih konvencija, od kojih smo naveli onu koja je izuzetno povrijeđena stavovima iz HNS-a. Konsocijacijska demokracija kaže (po Arendu Lijphartu) da se radi o »vlasti kartela elita strukturiranu tako da demokratiju s fragmentiranom kulturom pretvara u stabilnu demokratiju« što je u našoj zemlji neprovodivo i jako pogrešno, jer na putu evro-atlantskih integracija smo obavezani da provodimo liberalnu demokratiju i ništo drugo. Svaki građanin naše zemlje mora imati pravo da bira koga hoće, bez ikakvih zabrana i da bude biran, odnosno kandidat na izborima, bez ikakvih virtuelnih izbornih jedinica ili različito obojenih glasačkih kutija, što bi samo po sebi govorilo da se radi o izrazitoj diskriminaciji.

VIJESTI.BA: Mogu li prijedlozi koji su definirani od strane Kruga 99 dobiti podršku u parlamentu BiH?

KOVAČEVIĆ: Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 uputila je svoje prijedloge i sugestije na 4 (četiri) adrese: Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, svim zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, svim zastupnicima u Domu naroda i svim Klubovima parlamentarnih stranaka koji učestvuju u radu navedenih zakonodavnih organa. Ideja da Izborni zakon Bosne i Hercegovine treba mijenjati u hitnoj proceduri bez amandmanske faze ukazuje da se radi o namjeri da se nešto provuče »ispod stola« što svakako nije dobro. Smatramo kako treba otvoriti redovnu proceduru, utvrditi nacrt, dati prostor za javnu raspravu jer se radi o propisu koji se tiče svih građana naše zemlje i oni moraju imati pravo iskazivanja svoga mišljenja. Ako do toga dođe, jedino na šta se možemo osloniti je na moral i dovoljno znanje zastupnika u Parlamentarnoj skupštini i Domu naroda, koji bi ove prijedloge shvatili ozbiljno i iskoristili ih za njihovo plasiranje u parlamentarnu proceduru. Naši prijedlozi nisu na štetu bilo koga, oni su u skladu sa najvišim evropskim standardima, tako da se iskreno nadamo da postoji većina zastupnika koji će ove prijedloge i sugestije Kruga 99 shvatiti na taj način.

VIJESTI.BA: Šta učiniti u cilju depolitizacije biračkih spiskova i regularnosti samog brojanja glasova. Javna je tajna da je u BiH važnije ko broji glasove nego ko glasa?

KOVAČEVIĆ: To je tehničko i veoma jednostavno pitanje. Prvo se mora ažurirati birački spisak koji mora biti u skladu sa stvarnim stanjem, a ne sa nečijim željama. Što se tiče biračkih spiskova, smatramo da birački odbori ne trebaju vršiti brojanje glasova,  niti se to treba raditi na biračkim mjestima, jer su tu stvara prostor za namještanje izbornih rezultata. Brojanje glasova treba se vršiti elektronskim putem u Glavnom centru za prebrojavanje, uz prijedlog da se u većim gradovima otvore Pomoćni centri za brojanje, također elektronskim putem, kako bi se izbjegla mogućnost da se na biračkim mjestima poništavaju glasački listići ili dopisuju pojedinačni glasovi, čime se direktno zadire u izbornu volju građana. U Glavnom biračkom centru za brojanje, kao i na eventualno formiranim Pomoćnim centrima za brojanje, učesnici izbora mogu imati svoje posmatrače koji bi imali zadatak da nadgledaju brojanje glasačkih listića ali da nikako ne mogu imati bilo kakav dodir s njima. Dosadašnja praksa brojanja glasova po biračkim mjestima i od strane biračkih odbora, koji imaju sastav na prijedlog političkih stranaka, ostavlja ogroman prostor za sumnju u regularnost izbora. Ponavljam, to je tehničko pitanje i oko toga bi trebalo veoma lako doći do saglasnosti onih koji donose izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)

Intelektualci ponudili prijedloge za izmjene Izbornog zakona

Asocijacija nezavisnih intelektualaca “Krug 99” ponudila je prijedloge za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje su, kako su naveli, uputili u zvaničnu proceduru.

Izvor: N1

“Dajući doprinos u proceduri izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 održala je posebnu sesiju na kojoj je razmotren postojeći zakon u ovoj oblasti. Posebna pažnja posvećena je tome da naša zemlja ima obavezu da svoj Ustav i sve zakone usklađuje sa evropskom pravnom stečevinom (»acquis communataire«) čiji je sastavni dio niz evropskih dokumenata i odluka evropskih sudova u različitim predmetima.

U tom pogledu, jasno je kako Ustav Bosne i Hercegovine, kao Anex 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma nije usklađen sa Evropskom konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i temeljnim slobodama, koja kao pravni akt ima prednost u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine i sve zakone, pa tako i u odnosu na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, i direktno je primjenjiva u Bosni i Hercegovini (član 2.2 Aneksa 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini).

Krug 99 smatra da je izuzetno važno, kao prvi korak, uskladiti odredbe Ustava Bosne i Hercegovine sa pomenutom konvencijom o ljudskim pravima, kao i odlukama Evropskog suda za ljudska prava iz Strassbourga u predmetima Sejdić-Finci, Pilav, Šlaku i Zornić. Međutim, bez obzira da li postoji ili ne postoji politička volja za promjenama Ustava Bosne i Hercegovine, Asocijacija nezavisnih intelektualaca je razmotrila važeći Izborni zakon Bosne i Hercegovine, te o tome zauzela sljedeće stavove:

1. Ustav Bosne i Hercegovine nije usklađen sa evropskom pravnom stečevinom i zahtijeva ozbiljnu ustavnu reformu, kako bi Bosna i Hercegovina imala mogućnost da napreduje u okviru euro-atlantskih integracija.

2. Izborni zakon Bosne i Hercegovine je nedemokratski i diskriminatoran jer nemaju svi građani pravo da budu birani i da biraju sve građane Bosne i Hercegovine, nije u skladu sa Odlukama Evropskog suda u Strassbourgu u predmetima: Sejdić-Finci, Pilav, Šlaku i Zornić, u okviru svojih procedura izaziva sumnju kod građana u regularnost izbora, dio izbornih procedura uopće se ne provodi, što također stvara sumnje kod građana, spiskovi birača ne odgovaraju stvarnom stanju, birački odbori su u najvećoj mjeri ispolitizirani i nisu nepristrasni, provođenje procedure brojanja glasova nije dovoljno uređeno, što ostavlja brojna pitanja otvorenim, u pojedinim odredbama Izborni zakon Bosne i Hercegovine poziva se na opća akta jedinica lokalne samouprave koja time dobijaju snagu i kvalitet zakona, što otvara nepremostiva politička pitanja.

Iz tih razloga, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 uočila je niz nedostataka važećeg Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji su manjim dijelom političke, a većim dijelom tehničke ili proceduralne prirode, te zbog toga predlaže Interresornoj radnoj grupi za izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao i Parlamentu Bosne i Hercegovine i Domu naroda, odnosno političkim strankama koje imaju svoje predstavnike u državnim zakonodavnim organima, da se u toku rasprave o izmjenama ovog zakona uzmu u razmatranje naši prijedlozi i sugestije”, navodi se u saopštenju Kruga 99.