Građanska država je moguća postdejtonska faza BiH
Agencija Anadolija:
Krug 99: Dejtonski sporazum svjedoči o neuspjehu međunarodne zajednice
– Neuspjeh je u postizanju pravednog mira u Dejtonu, te neuspjeh da se u proteklih 25 godina podrži izgradnja države BiH. Dok RS nekažnjeno maše negiranjem genocida, osporava Ustavni sud i prijeti otcjepljenjem, neuspjeh međunarodne zajednice sprečava mogućnost konstruktivne budućnosti za narednu generaciju, dodao je Pettigrew
SARAJEVO (AA) – Na Redovnoj sesiji ANI “Krug 99” o temi “Nakon 25 godina, vrijeme je za postdejtonsku građansku BiH”, poručeno je da je došlo vrijeme za promjene i da slijede bolji dani, javlja Anadolu Agency (AA).
Poručeno je i da je ključna stvar da mi danas živimo u zarobljenom društvu, i da su akteri rata nastavili svoju politiku u miru, da realizuju ciljeve koje nisu mogli ostvariti ratnim sredstvima.
Prof.dr. David Pettigrew, Southern Connecticut State University, rekao je da kada se razmišlja o nasljeđu Dejtonskog sporazuma, pažnji ne smije promaći da je u periodu 1992-1995. godine BiH bila žrtva međunarodne agresije i Srbije i Hrvatske.
“Optužnicama i presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju identificirani su državljani Srbije i Hrvatske kao pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata, odgovorni za orkestriranje te agresije”, pojasnio je Pettigrew.
Dotakao se i sastanka u Dejtonu kojem su prisustvovali predstavnici bosanskih Srba, koji tada još uvijek nisu bili optuženi.
“Između ostalih, to su bili Momčilo Krajišnik i Zdravko Tolimir. Kasnije su optuženi i osuđeni za ratne zločine. Dakle, problematičan sastav pregovaračkog tima je morao nagovijestiti ozbiljna ograničenja ovog izuzetno manjkavog mirovnog sporazuma. Ne treba nas iznenađivati da u godinama nakon Dejtonskog sporazuma i Hrvatska i Srbija pokušavaju podrivati BiH kao suverenu državu”, izjavio je Pettigrew.
Smatra da svaka od njih je ohrabrivala separatističke, secesionističke inicijative u BiH.
“Postoji i unutrašnji izvor destabilizacije – RS. Utemeljitelji RS-a su zvanično proglasili geografsko područje RS-a, pa su nastojali osigurati da to područje bude etnički homogeno. Haški tribunal je utvrdio da je postojao zajednički plan za trajno uklanjanje bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata s područja na koja su bosanski Srbi polagali pravo”, podsjetio je Pettigrew.
Poručio je da “Dejtonski sporazum svjedoči o neuspjehu međunarodne zajednice da prepozna i zaustavi genocid koji se razvijao od 1992. do 1995. godine”.
“Neuspjeh je u postizanju pravednog mira u Dejtonu, te neuspjeh da se u proteklih 25 godina podrži izgradnja države BiH. Dok RS nekažnjeno maše negiranjem genocida, osporava Ustavni sud i prijeti otcepljenjem, neuspjeh međunarodne zajednice sprečava mogućnost konstruktivne budućnosti za narednu generaciju”, dodao je Pettigrew.
Među uvodničarima je bio i akademik Mirko Pejanović, potpredsjednik ANUBiH, prof.dr. Lada Sadiković, prodekan FKKSS i arbitar za Brčko Distrikt BiH, i prof.dr. Salih Fočo, Filozofski fakultet Sarajevo.
“Raniji ishod Dejtonskog mirovnog sporazuma je integracija države BiH u EU i NATO savez. Ove zadnje decenije govore o tome da je BiH dobro ‘zaglibila’ u zastoju naspram integracija u EU, taj zastoj valja otklanjati. Da bi se on otklanjao, mi možemo govoriti da provođenje Dejtonskog sporazuma u narednoj deceniji znači istovremeno i ubrzanje integracija u EU”, pojasnio je Pejanović.
Prof.dr. Lada Sadiković podsjetila je da je opći okvirni sporazum za mir u BiH potpisan nakon rata 1992-1995. godina. Smatra da je dejtonski tvorac već tada je bio svjestan da ratom i genocidom razorena i podijeljena BiH neće biti u stanju da samostalno funkcioniše, bez revizije svog Ustava, Aneksa IV Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“25 godina poslije, došlo je vrijeme za promjene, slijede nam bolji dani. To su riječi ambasadora SAD-a jučer upućenih na skupu povodom 25 godina Dejtona. Konačno je došao pravi trenutak da se aktivira visoki predstavnik putem redovnih ovlaštenja Aneksa 10 uz kontinuiranu podršku kako SAD-a, EU i NATO-a tako i Venecijanske komisije. Na taj način bi se BiH osposobila da samostalno izvršava svoje obaveze”, kazala je Sadiković.
O duhu Dejtonskog sporazuma govorio je i prof.dr. Salih Fočo.
“Ključna je stvar da možemo konstatovati da mi danas živimo u zarobljenom društvu. Akteri rata nastavili su svoju politiku u miru, da realizuju ciljeve koje nisu mogli ostvariti ratnim sredstvima”, poručio je Fočo.
Ned, 13.12.2020. 12:35
Pejanović: Krajnji ishod Dejtonskog sporazuma treba biti integracija u EU i NATO
SARAJEVO, 13. decembra (FENA) – Krajnji ishod Dejtonskog mirovnog sporazuma treba biti integracija države Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO savez, međutim BiH je u zadnjoj deceniji dobro zaglibila u zastoju prema integraciji – izjavio je danas na redovnoj sesija Kruga 99 u online formatu jedan od uvodničara teme “Nakon 25 godina, vrijeme je za postdejtonsku građansku BiH”, akademik Mirko Pejanović.
Pejanović je istaknuo kako je Dejtonski mirovni sporazum bio geoplitički okvir kroz saglasnost vodećih svjetskih sila, pod liderstvom SAD, da se u BiH zaustavi rat i započne izgradnja mira i da se odvija proces izgradnje institucija države BiH i njene demokratske konsolidacije.
– To je proces koji je najbitniji za građane BiH i za naše živote – kazao je Pajanović.
Da bi se trenutni zastoj prevazišao, smatra Pejanović, provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u narednoj deceniji istovremeno znači i daljnju integraciju u EU.
– To podrazumijeva da EU, koja ima ovlaštenje za provođenje sporazuma, i cijela međunarodna zajednica promjene pristup prema BiH, kako bi se ubrzala integracija. Taj pristup pdrazumijeva izradu jedinstvene reformske agende koju bi podupirali i podržavali SAD, EU i demokratske snage BiH. Ta reformska agenda također podrazumijeva uvođenje novih mjera, a jedna od njih je povrat Bonskih ovlaštenja i ovlaštenja koja će sankcionisati one nosice javnih funkcija koji destruiraju ne samo Dejtonski mirovni sporazum, već državu BH i vraćaju nas u doba fašizma iz Drugog svjetskog rata – kazao je Pejanović.
Navodi da više od 75 posto građana BiH želi da njihova zemlja bude članica EU.
– Mi imamo bazični konsenzus za ubrzane integracije i ujedinjavanje svih domaćih snaga da BiH postane pravna, evropska država i u tom kontekstu sve se više zagovara široka koalicija demokratskih multietničkih snaga za evropsku državu BiH. Ta široka koalicija se zove “narodni savez”. On je već dobio klicu na posljednjim lokalnim izborima u urbanim centrima i on će se vjerovatno proširiti na cijelu BiH. Ulaskom BiH u EU do 2030. godine prestaju opasnosti od svih podjela i od svih novi geoplitičkih utjecaja – kazao je Pejanović.
(FENA) E.F.
Komšić: Građanska država je moguća postdejtonska faza BiH
SARAJEVO, 13. decembra (FENA) – Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić govorio je o 25. godišnjici potpisivanja Općeg okvirnog Sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i postdejtonskoj fazi u izgradnji BiH, koja se sve češće pominje u međunarodnim diplomatskim ali i domaćim političkim krugovima.
Govoreći o samom značaju Dejtonskog sporazuma, Komšić ističe da je Dejton samo djelomično ispunio integrirajuću ulogu, ali da su mir i državni okvir očuvani kao prvorazredni prioriteti, saopćeno je iz Ureda člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Komšić ističe da je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma zaustavljena agresija susjednih država na BiH, koja je utvrđena u više presuda međunarodnih sudova, a na koncu zaustavljeno je i činjenje genocida u BiH.
– Kada se ostavi po strani to koliko je taj Sporazum bio pravedan, ipak sa ove vremenske distance može se reći da je dejtonski mehanizam jednim dijelom dao doprinos u integraciji države, naročito u prvoj fazi, odnosno prvoj deceniji dejtonskog ustavnog poretka, kada se uz jače prisustvo saveznika BiH iz međunarodne zajednice, uspjelo rehabilitirati državne institucije, gdje bih naročito istakao reformu sigurnosnog i odbranbenog sektora u BiH. Sa te strane Dejton jeste, ponavljan jednim dijelom, ispunio svoju integrirajuću ulogu, i samim time onemogućio pokušaje eventualnog separatizma i proizvođenja nasilja. Mir je očuvan a postoji i stabilan državni okvir, što i jeste bio prioritet u prvorazrednog značaja – kazao je Komšić.
Komentirajući sve izraženije ocjene koje dolaze od strane međunarodnih zvaničnika o Dejtonu koji nije vječna kategorija, Komšić naglašava važnost presuda Evropskog suda za ljudska prava.
– Mišljenja sam da su presude Evropskog suda za ljudska prava u više slučajeva, svima jasno dale doznanja zašto Dejton nije i ne može biti vječna kategorija. Naprosto u svim tim presudama utvrđena je ustavna diskriminacija, pri čemu je evidentno da trenutni ustavno-pravni poredak ne garantira jednakopravnost svih građana, a jednakopravnost svih građana temelj je modernog i civiliziranog svijeta. U više presuda Evropskog suda za ljudska prava jasno je utvrđeno da postojeći etničko – konstitutivni model nije u skladu sa evropskom pravnom stečevinom i evropskom praksom, te da ga se kroz provođenje tih presuda i kroz uvođenje jednakopravnosti svih građana mora prevazići. Stoga, kada govorimo o nekoj novoj fazi u izgradnji Bosne i Hercegovine kao države jednakopravnih građana i naroda, jednostavno ne možemo govoriti o bilo čemu drugom nego o uređenju Bosne i Hercegovine kao građanske države. Postdejtonska faza normalne i stabilne BiH može biti samo njena građanska faza- naglašava Komšić.
Komšić dodaje kako je uvjeren da bi građansko uređenje BiH značilo i stabilnije institucije države.
– Postojeće uređenje koje više naginje etničkom konceptu jeste plodno tlo za sve moguće blokade državih institucija, što se naročito vidi u oblasti pravosuđa. Nemoguće je uspostaviti vladavinu prava u jednoj državi ako se vodeći ljudi u pravosuđu biraju po etničkom ili još gore etničko-partijskom principu. Dok se takav princip ne potisne, ostati ćemo žrtve korupcije i svih mogućih oblika nepotizma – naveo je.
Govoreći o tome koliko je uređenje BiH na građanskom principu realno i moguće, Komšić ističe da se prije svega na unutarnjem planu o tome mora uspostaviti konsenzus.
– U teoriji sve je na našoj strani, počev od relevantnih presuda međunarodnih sudova, međutim, ako mi u Bosni i Hercegovini od toga koncepta odustanemo, praveći trule kompromise sa etničkim konceptom, primjera radi u oblasti izbornog zakonodavstva, onda nam i najidealnije međunarodne okolnosti neće biti od koristi. Moramo prije svega odrediti ono što je minimalni konsenzus među nama koji smo za državu Bosnu i Hercegovinu, a minimalni konsenzus, po mom mišljenju jeste zalaganje za jednaku a ne nejednaku vrijednost glasa građana, na što pozivaju oni koji se protive provođenju presuda Evropskog suda pa u konačnici i građanskoj državi. Građanska država nije san, ona je mogućnost, ukoliko oko nje budemo imali tu vrstu konsenzusa. U tome slučaju manje će biti važno šta na to kažu iz Beograda ili Zagreba, a više šta kažu iz Brisela i Vašingtona, koji jesu za građanski koncept, ali se prije svega mi sami za njega moramo izboriti – zaključio je Komšić.
