Etnonacionalizam je protiv demokratske nacionalne države BiH

Ned, 15.12.2019. 12:44

Krug 99: BiH još uvijek nedostaju civilizacijske tekovine

SARAJEVO, 15. decembra (FENA) – Bosna i Hercegovina teško se može slobodno razvijati ukoliko joj se neprestano nameće politika posebnog slučaja za koju ne vrijede demokratski standardi ljudskih prava i građanskih sloboda, istaknuto je na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99.

Tema današnje sesije bila je “Etnonacionalizam protiv demokratske nacionalne države BiH”, a uvodničari su bili profesor Taner Aličehić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Senadin Lavić i profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Hazim Bašić.

Profesor Aličehić ocijenio je da BiH još uvijek nedostaju civilizacijske tekovine, a razlog za to vidi u činjenici da je rat u BiH zaustavljen nepravednim mirom i ponajviše diskriminatorskim Ustavom koji je u suprotnosti sa civilizacijskim tekovinama na kojima se liberalno demokratski svijet zasniva.

– Prava pojedinca i prava čovjeka su iznad svega, a danas se ponovo pojavljuju mračne sile koje žele onemogućiti ta prava kroz pojam konstitutivnih naroda što je veliko zlo na ovom prostoru – ističe profesor.

Stoga, smatra da je borba za demokratsku BiH i nacionalnu svijest zapravo borba za civilizacijski iskorak, a bila bi to i odbrana protiv mračnih sila koje su utemeljene u mržnji.

Profesor Lavić mišljenja je da je epoha poricanja BiH, bosanstva te bosanskog identiteta ostala do danas, a još uvijek nije naučno rasvijetljena, dok je s druge strane politička matrica koja je vladala onemogućava bilo kakvo pojavljivanje bosanske nacionalne države.

– Pojam bosanske nacionalne države je toliko zamućen i mistificiran da je zbunjujući za većinu ljudi zbog čega nismo u stanju ni razumjeti ga. Pod nacijom se podrazumijevaju svi građani države BiH bez obzira na bilo koje njihovo opredjeljenje – naglašava Lavić.

Profesor Bašić je napomenuo da koncept konstitutivnih naroda koji je nametnut BiH nije donio napredak BiH kao demokratskog društva i države budući da je u Ustavu BiH uvedena sistemska diskriminacija po etničkom i teritorijalnom osnovu.

On podvlači da se građani BiH nalaze pred izborom da li će se odlučiti za konstitutivnost ili Evropsku uniju jer oboje, tvrdi Bašić, ne može budući da moderni demokratski stavovi koji vrijede u zemlja EU ne poznaju koncept konstitutivnosti.

S obzirom na to da će za političke elite biti veliki izazov promijeniti odredbe Ustava, Bašić je izrazio nadu da Evropska unija neće zbog BiH uraditi devaluaciju svojih dosegnutih demokratskih vrijednosti, odnosno primiti BiH u članstvo bez istih demokratskih standarda kakvi vrijede u EU.

Kako je predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović zaključio, daljnja izgradnja države moguća je afirmacijom nacionalne demokratske države te države kao političke zajednice građana i suverene nacije.

Uvodničari današnje sesije smatraju da bi se BiH trebala okrenuti samoj sebi te raditi na jačanju unutrašnjeg povjerenja između građana kao i da je potrebno iz svakodnevne političke retorike izbaciti etničke odrednice koje sada dominiraju.

Agencija Anadolija:

Krug 99: Prava pojedinca i prava čovjeka su iznad svega

– Bašić je istakao da koncept konstitutivnih naroda u BiH, nametnut Dejtonskim mirovnim sporazumom, nije donio napredak BiH kao demokratskom društvu i državi

SARAJEVO (AA) – Mora se graditi i snažno afirmisati državno i društveno dostojanstvo građana i političkog naroda Bosne i Hercegovine. Zemlja ne može ostvariti pravo na svoj slobodan razvoj i nesmetan razvitak ako joj se iznova nameće “luđačka košulja” posebnog slučaja za koju ne vrijede demokratski standardi ljudskih prava i građanskih sloboda, zaključak je redovne sesije Kruga 99 održanoj u nedjelju u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

O temi “Etnonacionalizam protiv demokratske nacionalne države BiH”, govorili su prof. dr. Taner Aličehić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Lausanni, prof. dr. Senadin Lavić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i prof. dr. Hazim Bašić s Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

Aličehić je istakao da se ova tema uveliko tiče budućnosti bosanske države, prava pojedinca i ostalih civilizacijskih tekovina koje u BiH, kako je rekao, još uvijek nedostaju.

“Nedostaju nam, jer je nakon užasa koje je stanovništvo BiH pretrpjelo u prethodnoj agresiji, a rat zaustavljen nepravednim mirom, diskriminatornim Ustavom koji je u suprotnosti sa svim civilizacijskim tekovinama. Prava pojedinca i prava čovjeka su iznad svega, ali mi svi svjedočimo da u BiH još uvijek one iste mračne sile koje su se u Drugom svjetskom ratu i u proteklom ratu borile protiv bosanske državnosti žele i dalje da onemoguće prava pojedinca kroz pojam konstitutivnih naroda koji je jedno veliko zlo na ovim prostorima”, rekao je Aličehić.

Naglasio je da borba za građansku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu predstavlja civilizacijski iskorak koji zahtjeva posvećenost.

“Naša borba za građansku Bosnu, za demokratsku Bosnu, za bosanski idenditet i za bosansku nacionalnu svijest je borba za civilizacijski iskorak protiv mračnih sila koje su utemeljene na mržnji”, kazao je Aličehić.

Lavić je poručio da je potrebno mnogo više raspravljati o iskustvu 20. stoljeća kao epohi poricanja bosanskog identiteta i bosanske države.

“Ono što je frustrirajuće zanimljivo je da nismo posjedovali nijedan efikasan zananstveni narativ kojim bi se dezavuirala i raskrinkala ta epoha, njena stuktura i njezin sadržaj. Tako da je epoha poricanja Bosne, bosanstva i bosanskog identiteta ostala na djelu i do današnjih dana, a da je nismo znanstveno rasvijetlili. Dakle, tek sada unutar naših akademskih zajednica dolazi do iskustva te epohe poricanja bosanskog identiteta”, rekao je Lavić te dodao da se tek sada mnogo više vode diskusije o tome šta je to bosanski identitet danas.

Bašić je istakao da koncept konstitutivnih naroda u BiH, nametnut Dejtonskim mirovnim sporazumom, nije donio napredak BiH kao demokratskom društvu i državi.

“Poznato je da u samom Ustavu BiH uvedena sistemska diskriminacija. Ona se odnosi na diskriminaciju po etničkom osnovu i po teritorijalnom osnovu. Ova diskriminacija je prepoznata i od strane Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura koji je kroz nekoliko presuda ukazano na ove manjkavosti Ustava koje, u slučaju da BiH želi biti moderna demokratska država, valja otkloniti. Drugim riječima, političke elite i građani BiH nalaze se pred jednostavnim izborom, ili konstitutivnost ili Evropska unija, oboje ne može nikako. Dakle, moderni demokratski standardi kakvi vrijede u zemljama Evropske unije ne poznaju koncept konstitutivnosti”, zaključio je Bašić.