Dženan Đonlagić: Građanska BiH je dogovorena u Daytonu
Buduće uređenje Bosne i Hercegovine će biti građanska država. Upostava takvog državnog uređenja predstavlja upravo krajnji cilj Daytonskog mirovnog sporazuma.
Treba da se temelji se na principima građanskog društva, zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda svakog građanina, jednake vrijednosti glasa bez diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti i mjesta prebivališta, antifašističke tekovine, sekularizma, socijalno pravednog i ekonomsko progresivog multietničkog društva.
Bosna i Hercegovina treba promjenu političke paradigme u kojoj se danas sve određuje na osnovu etničkog ekskluziviteta. Politički pad nacionalizma i etnocentrizma i pobjeda koncepta građanskog principa je potreba i obaveza koja proizilazi iz Anexa III (svi Anexi su istovremeno i sastavni dio Ustava BiH, te imaju istu pravnu snagu kao i sam Ustav) Daytonskog mirovnog sporazuma, a koji se referiše na izbore u Bosni i Hercegovini.
Anex III obavezuje primjenu dokumenata OSCE-a, uključujući kopenhagenski dokument. To formalno i praktično znači da država ima obavezu da poštuje pravo građana da se kandiduju za svaku političku ili javnu funkciju, individualno ili kao predstavnici političkih stranaka.
Drugim riječima, Ustav BiH i Izborni zakon BiH treba da se uredi na način da se građanski princip integriše u nove odredbe i da pojedinac, građanin, državljanin Bosne i Hercegovine bude u središtu ustavne zaštite sa svim svojim pravima, pojedinačnim i kolektivnim. Svi građani moraju imati jednaku vrijednost glasa i da su svi jednaki pred ustavom i zakonima.
Nema nikakve dileme da u Daytonskom mirovnom sporazumu, etnička i kolektivna prava nisu predviđena da budu trajna kategorija, nego su postavljena samo sa jednim ciljem da se u tom trenutku uspostavi mir i prekine rat koji je bio rezultat međunarodne vojne agresije, a što je kasnije potvrđeno i kroz nekoliko sudskih presuda Suda u Hagu.
Daytonski mirovni sporazum i Daytonski ustav s aspekta međunarodnog prava i ne mogu predstavljati trajnu pravnu kategoriju, jer su rezultat međunarodnog/međudržavnog oružnog sukoba, a prema Rezoluciji Generalne skupštine UN-a od 14.12.1974. godine ”nikakvo stjecanje područja ili posebne prednosti koje proizilaze iz agresije nisu i neće se priznati kao zakonite” (član 5., stav 3 Rezolucije).
Svi politički zahtjevi izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koji se temelje na etničkom principu su u suprotnosti sa Daytonskim mirovnim sporazumom i općenito međunarodnim pravom.
Tzv. legitimno predstavljanje ne postoji nigdje u Ustavu BiH, a u suprotnosti je i sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima koja je obavezujuća za sve članice Vijeća Evrope. Prema tome, svi koji pristaju na razgovor na temu tzv. legitimnog predstavljanja i bilo kakvo medijsko eksploatisanje ovog nametnutog koncepta, rade protiv Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Daytonski mirovni sporazum, s druge strane, zahtijeva od zakonodavne vlasti, Parlamentarne skupštine BiH, građanski princip uređenja Bosne i Hercegovine. Evropska konvencija je nadređena Daytonskom ustavu i kao “pravo višeg ranga“ ona mora predstavljati osnovu za provođenje ustavne i reforme izbornog zakonodavstva.
Za novi politički, ekonomski i socijalni napredak, te jačanje vladavine prava, neophodan je koncept u čijem središtu će biti građanin, čovjek kome se poštivaju sva njegova individualna i kolektivna prava koja će biti zagarantovana Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama.
Sve presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura treba implementirati kroz buduće izmjene Ustava BiH i izbornog zakonodavstva.
Koncept građanske države je odgovor na stanje u Bosni i Hercegovini kojeg danas karakterizira pokušaj cementiranja uređenja na dominantno etničkom modelu koje je u konačnici razultat ratnog stanja za koje je Sud u Hagu utvrdio da je predstavljao međunarodni oružani sukob.
Građanin treba biti u središtu novog Ustava BiH. Njegova individualna građanska prava ne isključuju i njegova kolektivna prava. Naprotiv, sadržana su u pravu svakog pojedinca.
Ipak, zadnju riječ će imati građani Bosne i Hercegovine. Vjerujem da je većina u Bosni i Hercegovini za građansku državu. Sve političke snage imaju ustavnu obavezu raditi na implemantaciji takvog uređenja, s obzirom da je članom 4 Daytonskog mirovnog sporazuma predviđeno da strane pozdravljaju i prihvataju izborni program za BiH kao što je izloženo u Ankesu 3 i činit će sve da taj program poštuju i promoviraju njegovo ispunjenje.
Prof. dr. Dženan Đonlagić, Generalni sekretar DF i član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva u Parlamentarnoj skuštini BiH
Izlaganje na sesiji Kruga 99 o temi “Građansko uređenje obezbjeđuje mir i prosperitet u BiH”,
6. februar 2022. godine
