Dossier: Predsjedavajući Predsjedništva BiH, HNS i dr. Slaven Kovačević na raskrižju moderne države i tavorenja

15.08.2019 / 10:31 Politika – Željko Komšić, Vijesti.ba

Prihvatanjem Mišljenja EK HDZ odbacio konstitutivnost, a SDP i NS još čekaju

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je da je HDZ BiH prihvatanjem Mišljenja Evropske komisije konačno, svjesno ili nesvjesno odbacio antievropski, civilizacijski i povijesno zaostali koncept takozvane konstitutivnosti naroda.

– U ovom trenutku manje je bitno da li su u HDZ-u svjesni ili ne toga da su prihvatanjem Mišljenja EK, pa i deklarativnim, zauvijek nanijeli konačan poraz etničkim osnovama vlastite politike. U svijetu činjenica HDZ-ovo i deklarativno pristajanje na Mišljenje EK u pogledu izbornog zakonodavsta, znači samo jedno. Odbacivanje zaostalog sovjetskog principa konstitutivnosti naroda, jer se Mišljenje EK naslanja na relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava.

– Upravo u jednoj od tih presuda, konkretno u slučaju Zornić, Evropski sud za ljudska prava, nalaže odbacivanje konstitutivnosti i navodi da se na taj princip u izbornom zakonodavstu moralo pristati uslijed činjenja genocida i etičkog čišćenja, te da je kako Sud nalaže, došlo vrijeme da se taj princip u izbornom zakonodavstvu BiH odbaci.

– Iz toga je i više nego jasno da je Mišljenje EK, koje se bazira na presudama EU suda, zapečatilo sudbinu HDZ-ovih zahtjeva za jačanjem etničkog izbornog modela.

– Takoreći, bajkama je došao kraj, i istinske evropske vrijednosti su HDZ-u u političkom smislu došle glave, jer ako se Mišljenje EK bude dosljedno provodilo, eventualna promjena izbornog zakonodavsta, po preporuci Evropske komisije, može ići samo u pravcu jačanja građanskog a nikako etničko – konstitutivnog principa, principa segregacije i dodatnog jačanja diskriminacije. Prema tome, što se preporuke Evropske komisije budu više provodile, to će mogućnost djelovanja etničkih politika, pa i HDZ-ove, biti manja. Riječima velikog pisca; ni s kim evropske vrijednosti nisu napravile takvu šalu kao sa HDZ-om BiH.

– U skladu sa ingerencijama koje posjedujem kao član Predsjedništva BiH, učiniti ću sve da se preporuke iz Mišljenja Evropske komisije u BiH provode što brže, a što se brže i dosljednije budu provodile, HDZ BiH će na taj proces gledati istim onim očima kojima je prije dvije decenije gledao na Hansa Košnika.

– Neće proteći nijedan moj susret sa zvaničnicima EU i predstavnicima EU u BiH a da se neću zalagati za ubrzanje toga procesa, koji neminovno u konačnici mora dovesti do odbacivanja konstitutivnosti i uvođenja jednakopravnost i jednake vrijednosti glasa svih građana. Uvjeren sam da će i EU konačno decidnije da se u BiH založi za građanski koncept na uštrb etničko – konstitutivnog. Uostalom, čemu onda same preporuke i mjere iz Mišljenja.

– Sve to, razlog je više za probosanske građanske stranke, a naročito za stranke lijevo od centra (NS i SDP) da i one konačno, uviđajući novonastalu realnost koju je proizvelo Mišljenje EK, naprave radikalan raskid sa politikom mirenja između etničkog i građanskog koncepta, jer tu u budućnosti ne može i neće biti kompromisa.

– Stranka na čijem sam čelu davno se opredijelila isključivo za građanski koncept, pa joj je i samo Mišljenje EK u tom odabiru dalo za pravo da postupa upravo tako. Od SDP-a i NS-a očekujem da, ako se već smatraju građanskim strankama, u svojoj političkoj agendi također odbace princip tzv. konstitutivnosti naroda, kada ga je već, prihvatanjem Mišljenja EK, na svoju nevolju odbacio i HDZ, jer se na ovom pitanju od strane SDP-a i NS-a ne može dvosmisleno ponašati kao što se ponašalo, primjera radi, na pitanju ANP-a.

– Za građansku BiH može biti samo onaj ko se zalaže za građanski koncept, a ne koncept mirenja nepomirljivog, etničkog i građanskog.

– Kao jedan od članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine u obavezi sam da poštujem Ustav Bosne i Hercegovine, i moje zalaganje za ustavnost u tome smislu je neupitno.

– Međutim, pošto su pred nama procesi koji vidno moraju dovesti do značajnijih ustavnih promjena, što se vrlo jasno da isčitati iz preporuka i mjera Evropske komisije, na meni je isto tako odgovornost da na dobronamjeran način skrenem pažnju na gore navedena pitanja, jer ona prevazilaze trenutne političke pozicije i odnose među nama, kako bi u interesu ove države spremnije dočekali izazove pred kojima će se ideja borbe za građansku državu Bosnu i Hercegovinu sigurno naći.

– Unaprijed odbacujem eventualnu malicioznost samoprozvanih stručnjaka koji će ovaj moj poziv na jačanje narativa o građanskoj državi, na demokratskim osnovama, označiti kao populizam, jer se radi o ljudima koji neće da u politici gledaju dalje od danas i šire od jednog procesa formiranja vlasti.

– S obzirom da se i DF i SDP i NS zalažu za građansku državu Bosnu i Hercegovinu, zbog te ideje, dobro bi bilo, ulazili mi nekad u budućnosti, pojedinačno kao stranke u saradnju ili ne, da nivou svakodnevnog političkog narativa ispostavljamo u ovom trenutku ovaj potpuno legitiman i od strane EU legitimiran zahtjev, koji nije ničije lično ili stranačko vlasništvo nego prvomartovsko političko naslijeđe ideje građanske Bosne i Hercegovine.

(Vijesti.ba)

16.08.2019 / 15:55 Politika – Reakcija

HNS tvrdi da Komšić negira Ustav i BiH

Hrvatski narodni sabor (HNS) tvrdi da je Željko Komšić u svojoj je izjavi od 15. kolovoza 2019. godine na grub i potpuno izravan način napao same temelje ustavnog poretka BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma.

Višekratno je eksplicitno izjavio kako ne priznaje i odbacuje načelo konstitutivnosti naroda te pozvao i druge političke subjekte u BiH da se pridruže njegovoj neustavnoj i antidaytonskoj političkoj agendi, navode iz HNS-a i dodaju:

– Željka Komšića, kao i sve zainteresirane javnosti u BiH i svijetu podsjećamo na činjenicu da je Ustavni sud BiH, u postupku koji je 1998. godine pokrenuo Alija Izetbegović, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, 1. srpnja 2000. godine donio Odluku U 5/98-III. U Članku 63. spomenute odluke Ustavnog suda BiH se navodi:

„… mora se zaključiti da donositelji Daytonskog ustava ne bi označili Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode, sa istaknutim kontrastom u odnosu na ustavnu kategoriju nacionalne manjine, da su željeli da ih ostave u takvom manjinskom položaju u odgovarajućim entitetima kao što su činjenično bili u vrijeme zaključivanja Daytonskog sporazuma, kao što se može vidjeti niže. Da su donositelji Ustava priznali ovu činjenicu, oni ne bi uveli označenja Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda uz pretpostavku u pozadini o njihovoj kolektivnoj jednakosti, ili bi potpuno izostavili sintagmu “konstitutivni narodi” s obzirom da se odredbe o etničkom sastavu institucija BiH odnose izravno na Bošnjake, Hrvate i Srbe, te u ovim odredbama nije potrebno dodatno označavanje ovih kao “konstitutivnih” naroda. Ova oznaka u Preambuli, stoga, mora biti shvaćena kao jedno natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članku III/3. (b) Ustava BiH.

Posljednji stavak Preambule Ustava BiH, također treba podsjetiti, a na koju se Ustavni sud BiH poziva u navedenoj odluci, glasi:
Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.
Konstitutivnost i jednakopravnost konstitutivnih naroda je, dakle, i po slovu Ustava BiH i po njegovom tumačenju od za to najmjerodavnije institucije, Ustavnog suda BiH, ne samo neporeciva ustavna kategorija nego i natkrovljujuće ili temeljno načelo cijeloga Ustava BiH, a time i Daytonskoga sporazuma jer je Ustav BiH najvažniji dio toga sporazuma.
Stoga, bez imalo pravne i političke dvojbe, Komšićeve izjave treba okarakterizirati kao izravan udar na ustavno-pravni poredak, negiranje Ustava BiH i ne poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Hrvatski narodni sabor u BiH će poduzeti sve raspoložive legitimne pravne i političke aktivnosti kako bi ovo antidržavno, antiustavno i antidaytonsko djelovanje bilo sankcionirano i onemogućeno. Također, pozivamo i sve ostale mjerodavne pravne i političke subjekte u BiH i međunarodnoj zajednici da osude i sankcioniraju navedeni pokušaj negiranja i rušenja ustavno-pravnog poretka BiH.

Svoje opasne antiustavne postupke Komšić pokušava opravdati vlastitim (pogrešnim) tumačenjem Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, u kojem se na bilo koji način ne poistovjećuje osiguranje prava kandidiranja na izborima s ukidanjem temeljnog načela Ustava BiH i Daytonskog sporazuma, načela konstitutivnosti naroda. Dokument sadrži na nekoliko mjesta kritike mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, za koji se navodi da otežava i usporava proces donošenja odluka, ali nigdje ne poziva na ukidanje načela konstitutivnosti.

Spomenute izjave Željka Komšića samo su još jedan u nizu dokaza kako je njegovo već treće uzurpiranje pozicije hrvatskog člana Predsjedništva BiH dio osmišljene unitarističko-šovinističke političke agende. Jedan od glavnih ciljeva te agende je potpuno ustavno, pravno i političko dekonstitutiranje Hrvata, najprije na razini Federacije BiH, a onda i na razini države.
Mi u Hrvatskom narodnom saboru BiH svjesni smo toga već duže vrijeme. Stoga, kao krovno političko tijelo Hrvata u BiH, čija je osnovna svrha zaštita i artikulacija prava koje su Ustav BiH i Daytonski sporazum priznali i potvrdili Hrvatima kao jednom od tri konstitutivna naroda u BiH, najoštrije osuđujemo i odbacujemo navedene antiustavne i antidaytonske izjave Željka Komšića te još jednom poručujemo svima koji podržavaju, zagovaraju i provode unitarističko-šovinističku agendu da će HNS BiH upotrijebiti sva legitimna pravna i politička sredstva kako bi zaštitio ustavno-pravni poredak i hrvatsku konstitutivnost u BiH, navodi se u reakciji.

16.08.2019 / 18:00 Politika – Odgovor HNS-u

Dr. Kovačević: HDZ želi BiH u dejtonskom zarobljeništvu

Očito je kako je kandidacijski status Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji predmetom nepoznavanja onogo što jeste europska pravna stečevina, a što je bilo temelj za sačinjavanje Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europsku uniju.

Isto tako očito je da određene etničke politike, utjelolvljene u određenim političkim strankama i njima bliskim nevladinim organizacijama (HNS), nastoje dozirano interpretirati Mišljenje Europske komisije koristeći pokoji dio različitih rečenica koji bi im eventualno odgovarali.

Zato je radi ispravnosti potrebno istaći dva citata iz Mišljenja Europske komisije koji su u potpunoj suprotnosti sa recentnim stavovima HNS-a i njihovom doziranom interepretacijom. U političkim kriterijima, koji su sastavni dio Kopenhaških kriterija, u dijelu koji govori da fenomen konstitutivnosti pretpostavlja postojanje diskriminacije kaže se sljedeće:

“Ustav sadrži odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima. To su odredbe koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja šefa države i izvršnih i zakonodavnih tijela, budući da su određena izborna prava rezervisana za građane koji pripadaju „konstitutivnim narodima“ – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stoga su potrebne značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa presudom Europskog suda za ljudska prava (ECtHR) u predmetu Sejdić-Finci.

Sastav pojedinih upravnih tijela i donošenje njihovih odluka zasniva se na kriterijima nacionalne pripadnosti, što dovodi u pitanje provođenje acquis-a EU.”

Ovo jasno govori da kandidacijski status i članstvo u Europskoj uniji zahtijeva da Bosna i Hercegovina učini značajne reforme, koje se vidno nalaze u potrebi izmjena Ustava BiH, kako bi se u našu zemlju uveli europski standardi. To očito etničke politike HDZ-a, HNS-a, pa i drugih političkih stranaka koje govore o etničkim reprezentacijama pri formiranju vlasti, definitivno ne znaju ili ne žele da znaju. Svaka dozirana interpretacija Mišljenja Europske komisije, šteti potencijalnom kandidacijskom statusu BiH za članstvo u EU, pa iz tih razloga potrebno je najširu javnost još jednom upoznati sa jasnim stavovima Europske komisije koji se tiču toga da sadašnji Ustav BiH ne ispunjava europske standarde.

Bez korjenitih reformi, počev od Ustava BiH i drugih propisa koje Europska komisija vidi kao neusklađene sa europskim standardima, nema ni kandidacijskog statusa a poglavito niti članstva BiH u Europsku uniju. Pogledajmo još jedan manji citat iz Mišljenja Europske komisije, ili mjera/preporuka broj 1 koja kaže sljedeće:

“1. Osigurati da se izbori provode u skladu s europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru.”

I ovdje vidimo potrebu usklađivanja izbornog zakonodavstva sa europskim standardima ili još preciznije svako delegiranje, kandidiranje i izbor temeljen na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta nije u skladu sa europskim standardima i mora biti promijenjeno.

Ako razmotrimo Lisabonski ugovor na kojem je utemeljena sadašnja Europska unija onda je sasvim jasno da se njime štite individualna građanska prava što svaka zemlja aspirant ka članstvu u Europsku uniju mora obezbijediti, odnosno zaštita kolektivnih prava u Europskoj uniji davno je napušten politički koncept.

Na kraju, bilo bi jako korisno da sve političke stranke u BiH dosegnu konsenzus o neophodnoj promjeni Ustava BiH, njegovom usklađivanju sa europskim standardima i europkom pravnom stečevinom i na taj način započnu stvarni put ka kandidacijskom statusu u EU jer bez toga svaka druga priča je besmislena kao što su primjeri političkih sistema iz Belgije, Švicarske, također besmisleni i neprovodivi u Bosni i Hercegovini.

Dakle, stvar je jednostavnog izbora: Prihvatiti i provesti preporuke i reforme iz Mišljenja europske komisije kako bismo dobili kandidacijski status ili će ova zemlja ostati zaključana u Daytonskoj matrici i kao takva nikada neće postati članica Europske unije.

Piše: dr. Slaven Kovačević, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.