Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine ni Predsjedništvo BiH nemaju izborni legitimitet svih građana

piše: prof.dr. Enver Halilović

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine ni Predsjedništvo BiH nemaju izborni legitimitet svih građana ni cijele teritorije države BiH

Uvod

Biračko pravo se smatra jednim od osnovnih subjektivnih individualnih prava u grupi političkih sloboda i prava, s jedne, i javna funkcija građana, s druge strane. Ono konstituira i izražava odnos države i pojedinca kao političkog subjekta i obrnuto. Kroz prizmu biračkog prava sagledava se suština političke reprezentacije građana kao i predstavljanja legitimiteta i demokratije uopće.

Biračko pravo je danas jedna vrsta prirodnog prava. Pripada svakom pojedincu. Ono je jedinstvena vrsta zaštite lične slobode individue, građanina, ali i indikator izbornog legitimiteta vlasti na direktnim izborima. Bez biračkog prava, pojedinac je rob vlasti, a ne slobodan građanin. Svaki pojedinac, samim tim što je član suverenog naroda mora imati biračko pravo. Biračko pravo je veza između pojedinaca kao načina postojanja naroda i izabranih političkih dužnosnika, vlasti, države. Biračko pravo je osnov odgovornost vlasti prema biračima, ali i pokazatelj statusa pojedinca i naroda u njoj.

Bosna i Hercegovina nema opšte i jednako pravo glasa, već cenzurirano/ograničeno pravo glasa. Historijski oblici cenzuriranog/ograničenog prava glasa bili su: spolni cenzus, rasni cenzus, etnički i vjerski cenzus, imovinski cenzus, obrazovni cenzus itd. Nijedna država Evrope, osim BiH, nema više nijedan od navedenih oblika cenzuriranog/ograničenog biračkog prava. Za razliku od svih njih, Bosna i Hercegovina ima direktno etnički i indirektno vjerski cenzurirano/ograničeno biračko pravo, što je dokazao Evropski sud za ljudska prava u šest presuda protiv Bosne i Hercegovine (Sejdić-Finci, Ilijaz Polav, Svetozar Pudarić, Azra Zornić, Slaven Kovačević). Neposredna posljedica etničkog i vjerskog biračkog cenzusa u izboru Predsjedništva Bosne i Hercegovine je njegova nelegitimnost i nelegitimnost njegovih članova na cijeloj teritoriji i od svih građana BiH u njihovom predstavljanju i zastupanju.

Antičko roblje, građani Bosne, demokratski svijet danas

Značajno mjesto u postojanju države kao umne ljudske tvorevine zauzima i ima biračko pravo, posebno za njen demokratski ili nedemokratski status. U današnjoj Evropi je neprikosnoveno opće i jednako biračko pravo. To je njen pravni i politički standard, fundamentalni građanski osnov i demokratsko načelo. Demokratska i legitimna vlast uspostavlja se putem građanskih općih izbora.

Opće biračko pravo znači da svi državljani, osim onih kojima je izrečena sudska zabrana prava glasa, imaju pravo birati i biti birani, bez obzira na njihova posebna obilježja, spol, rasu, vjeru, etničku pripadnost, društveno porijeklo, status, imovinu, obrazovanje, pogled na svijet itd. Opće biračko pravo u Evropi je dobilo status građanstva i postalo općeprihvatljivo i općevažeće ukidanjem cenzusnog biračkog prava.

Cenzusno biračko pravo je pravno i politički ograničavajuće aktivno i pasivno biračko pravo ljudima kolektiviteta, građanima, po nekom kriteriju, spolu, etničkoj pripadnosti, vjeri, porijeklu, imovinskom statusu, obrazovanju itd. Opće biračko pravo postala je politička praksa svijeta demokratskim razvojem Zapada.

1. U antičko doba robovi nisu imali pravo glasa, nisu mogli glasati, niti su mogli biti izglasani, izabrani. Smatrani su životinjama koje govore, rođeni su da služe kao što su njihovi gospodari rođeni da gospodare. Smatralo se da je prirodni rob lišen viših funkcija duše čije posjedovanje je pretpostavka mogućnosti da vrši bilo kakve poslove koji rezultiraju višim dobrom, dobrom za većinu ili sve sve ljude u složenoj zajednici kakva je država-polis. “Prirodni rob nije odrastao čovjek, iako može imati tijelo odraslog”. Društveno pravedno je ono što je “prirodno” pravilno, a prirodno pravilno, u pogledu roba, je da bude i društveni rob. Pod Pravednošću se podrazumijevalo neizjednačavanje nejednakog, na bilo koji način, u bilo čemu, a posebno ne u državnim poslovima. Prirodno nejednaki su prirodni robovi i prirodni gospodari. Oni ni u čemu ne mogu biti jednaki, pa ni u pogledu prava glasa. U antičko doba, pravednost kao političko dobro znači jednakost za jednake, odnosno nejednakost za nejednake.

Antičko cenzusko/ograničeno biračko pravo glasa, nastavljeno je u srednjem vijeku, ali s novim oblicima i sadržajima političkog cenzusa. U njemu je ukinuto robovsko cunzusko biračko pravo, ali su uvedena nova ograničenja izbornog biračkog prava uslovljena imovinom, porijeklom, spolom, obrazovanjem, pismenošću itd. Da bi imao biračko pravo, građanin je morao biti u kategoriji koja plaća određen iznos poreza. Pored cenzusa imućnosti, biračko pravo je zavisilo i o nečijem nivou obrazovanja, spolu, zanimanju itd.

2. U BiH ustavno-pravno vlada etničko-vjerski politički cenzus biračkog prava. Historijski posmatrano, on je ostatak nedemokratske prošlosti Zapada, svjedok demokratske zaostalosti BiH, izvor ustavno-pravne nejednakosti i diskriminacije njenih građana, pojedinaca, uzrok permanentne političke nestabilnosti, zarobljenosti države i društva, negativnog političkog eksepcoinalizma, prepoznatljivosti i ekskluziviteta zapadne države (BiH) u Evropi. Etničko-vjerski politički cenzus biračkog prava u BiH čini od nje državu slučaj u Evropi. Zbog njega Bosna nema opće biračko pravo.

3. Historijskim razvojem demokratije politički cenzusi biračkog prava su postupno ukidani proširenjem biračkih prava na šire društvene slojeve dok se nije došlo do općeg jenakog biračkog prava za sve građane. Postupno historijsko proširenje biračkog prava značilo je uvođenje novih društvenih slojeva građana u politički život. Građani izuzeti iz biračkog prava su ekskomunicirani iz javnog političkog života. Historijski razvoj demokratije odvijao se kao proširenje društvene strukture biračkog prava, proširenje kategorija stanovništva u javni politički život koji se tiće svih ljudi.

a) U suvremenim demokratskim sistemima opće biračko pravo se zakonski ograničava samo formalnim državljanstvom, prebivalištem, dobnom granicom, duševnim zdravljem i građanskom čašću pojedinca, te upisom u birački popis kao dokument koji je pravno-tehnička pretpostavka korištenja biračkoga prava.

b) Pasivno biračko pravo je nerijetko dodatno zakonski uslovljeno višom dobnom granicom za izbor na značajne političke položaje, npr. za predsjednika države, ili zbog nespojivosti pristupa na neke položaje povezane s obavljanjem vojnih, policijskih, sudačkih ili nekih drugih javnih poslova. To su poznata načela nekompatibilnosti i neelidgibilnosti.

c) Jednako biračko pravo podrazumijeva da svi građani imaju jednako pravo glasa, jedan čovjek, jedan glas, i da svaki glas ima jednaku vrijednost, jedan glas, jedna vrijednost. Nastalo je nakon ukidanja pluralnoga prava, koje je historijski bilo vezano uz cenzusno biračko pravo, a izražavalo se u glasovnom diferenciranju biračkoga tijela tako što su nekim njegovim dijelovima davana dodatna prava glasa.

d) Direktno biračko pravo znači da birači direktno biraju svoje predstavnike te isključuje posrednike, izbornike, i posredničke gremije, izbornička tijela, između birača i njihovih predstavnika.

Izborni građanski i teritorijalni nelegitimitet članova Predsjedništva BiH, odnosno Predsjedništvo BiH

1. Tužba Slaven Kovačević protiv BiH je protiv etničko-vjerskog cenzusnog/ograničenog biračkog prava građana BiH prilikom izbora dva organa vlasti države BiH: Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Predmet ovog osvrta je izbor i popuna Predsjedništva BiH.

Izbor članova Predsjedništva BiH vrši se neposredno prostom metodom popune. Predsjedništvo BiH je obavezno etnički tročlano, Bošnjak, Srbin, Hrvat. Biraju ga dvije izborne jedinice, FBiH i Rs. Šta to znači, teorijski i praktično politički?

A) Članovi Predsjedništva BiH biraju se na zasebnim listama za Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku srpsku. Dva člana Predsjedništva, jedan Bošnjak i jedan Hrvat, se biraju iz Federacije BiH i jedan član, Srbin, bira se iz Republike srpske. Birači iz spiska birača u Federaciji BiH mogu birati jednog, Bošnjaka ili Hrvata, ne mogu oba; svi birači sa spiska birača u Republici srpskoj, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, mogu glasati za jednog Srbina člana Predsjedništva BiH; iz Republike srpske ne može biti biran član Predsjedništva BiH Hrvat ili Bošnjak, kao što ni iz Federacije BiH ne može biti biran Srbin. Za člana Predsjedništva BiH ne mogu biti birani građani BiH koji se etnički ne izjašnjavaju kao Bošnjak, Srbin, Hrvat. Za članove Predsjedništva BiH, izabrani su oni kandidati, kako iz FBiH tako i iz Rs, koji dobiju najviši broj glasova iz svojih izbornih jedinica, bez obzira na to prelazi li ili ne dobijeni broj glasova 50% od broja izišlih na izbor. Sta znači, teorijski i praktično, na dejtonskom ustavu zasnovan, izbor i popuna članova Predsjedništva BiH?

B) Prema aktuelnom, postdejtonskom izbornom zakonu, BiH nema ni aktivno ni pasivno opće jednako, već etnićki ograničeno biračko pravo. Za nju ne važi Evropska povelja o ljudskim pravima. Ona je, u tom pogledu, u srednjovjekovno doba cenzusnog biračkog prava, a ne u savremenom zapadnoevropskom dobu, što su dokazale i potvrdile sve dosadašnje presude Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Svetozar Pudarić, Ilijaz Pilav, Azra Zornić, Slaven Kovačević).

C) Po važećem, dejtonskom, biračkom pravu, izbor i popuna Predsjedništva BiH, Predsjedništvo kao i njegovi članovi pojedinačno, nemaju izborni legitimitet svih građana BiH, a time nemaju ni legitimitet političkog predstavljanja i zastupanja svih građana BiH. Članove Predsjedništva BiH iz FBiH ne glasaju građani s prostora Rs, kao i obrnuto. To znači, članovi Predsjedništva BiH, iz jednog entiteta nemaju izborni legitimitet građana drugog entiteta. S druge strane, članove Predsjedništva BiH ne bira jedna izborna teritorijalna jedinicu, država, već dvije izborne teritorijalne jedinice, FBiH i Rs. To znači, članovi Predsjedništva BiH, a time i Predsjedništvo BiH, nemaju teritorijalni legitimitet cijele države.

D) Članovi Predsjedništva BiH sa teritorije FBiH su oktroirani građanima Rs i obrnuto, član Predsjedništva BiH iz Rs oktroiran je građanima FBiH. Izbor članova Predsjedništva koji se biraju u FBiH ne zavisi od izbora građana Rs, niti obrnuto. Građani Rs moraju prihvatiti kao članove Predsjedništva izabrane na izboru u FBiH, kao i obrnuto, građani iz FBiH moraju prihvatiti člana Predsjedništva izabran na izborima u Rs. Na osnovu izbornog legitimiteta građana jednog entiteta pripisuje im se i pridodaje izborni legitimitet drugog entiteta.

E) Ne postoji nikakva, direktna niti indirektna, izborna, međubiračka veza između člana Predsjedništva BiH iz Republike srpske i birača građana Federacije BiH, i obrnuto. Članovi Predsjedništva BiH nemaju jedno, jedinstveno izborno tijelo. Međutim, oni nakon izbora i preuzimanja dužnosti, u svom svakodnevnom radu, odlučuju jedinstveno. Njihove odluke važe za cijeli prostor BiH, za FBiH i Rs i za sve građane BiH, jer su članovi jedinstvenog državnog organa vlasti.

F) Etničko-entitetska cenzusno izborna diskriminacija, nemogućnost, građana BiH da glasaju sve (svoje) članove Predsjedništva BiH uslovljava: (a) izbornu nelegitimnost Predsjedništva BiH da predstavlja i zastupa cijelu teritoriju i sve građane države BiH; (b) izbornu nelegitimnost članova Predsjedništva BiH, pojedinačno, da predstavljaju i zastupaju sve građane i cijelu teritoriju države BiH. Drugačije kazano, entitetsko-etničko cenzusno izborno biračko pravo u Bosni i Hercegovinidovodi u pitanje legitimitet i političko predstavljanje svih građana i cijele teritorije države BiH kako članova Predsjedništva BiH pojedinačno tako i Predsjedništvo BiH kao cjelinu, kao Jedno.

Budući da je Predsjedništvo BiH, ne samo najviši državni politički organ čije odluke važe na teritoriji cijele države, koje reprezentiraju i odnose se na sve građane BiH i cijelu BiH, uslov njegove reprezentativnosti i predstavljanja je da njegove članove biraju svi građani BiH kao jedne izborne jedinice.

Šta rješava implementacija Presude ESLJP Slaven Kovačević protiv BiH?

Slaven Kovačević, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao građanin BiH, sa prebivalištem u FBiH, zahtijeva da on i svi ostali građani BiH imaju zakonsku izbornu mogućnost da glasaju za sve članove Predsjedništva BiH, da člana Predsjedništva BiH iz Rs biraju i glasači iz FBiH i da glasači iz Rs biraju i članove Predsjedništva BiH iz FBiH.

Imlementacijom prvostepene presude Evropskog suda za ljudska prava Slaven Kovačević protiv BiH ne mijenja se samo izborni legitimitet članova Predsjedništva BiH pojedinačno, već se bitno mijenja karakter odnosa Predsjedništva BiH, kao i njegovih članova pojedinačno, kako u pogledu legitimnog zastupanja i predstavljanja građana BiH i obrnuto, tako i u (njihovom) predstavljanju i zastupanju teritorijalnog jedinstva i suvereniteta države BiH.

Presuda Evropskog suda predviđa da svi građani države BiH, koji imaju pravo glasa, glasaju za sve članove Predsjedništva BiH. Tako, na taj način, svi članovi Predsjedništva BiH postaju izabrani predstavnici svih građana BiH, svi ponaosob stiču izbornu legitimnost svih građana BiH s biračkim pravom na cijeloj državnoj teritoriji BiH, i svako od njih predstavlja i zastupa cijelu teritoriju države BiH.

Slaven Kovačević i Evropski sud u Strasbourgu u prvostepenoj presudi izražavaju savremeno, jedino moguće, demokratsko političko stanovište: (a) Predsjedništvo BiH je izborno i politički Jedan jedinstven organ vlasti cijele BiH; (b) sve članove Predsjedništva BiH biraju svi građani države BiH s pravom glasa; (c) svaki član Predsjedništva BiH predstavlja sve građane u BiH i cijelu državnu teritoriju BiH; (d) svi građani sa cijelog prostora BiH prenose svoj suverenitet na svakog člana Predsjedništva i Predsjedništvo u cjelini; (e) članovi Predsjedništva BiH i Predsjedništvo BiH su odgovorni svim građanima na cijelom prostoru države; (f) država je Jedno i svi građani, cio narod, je politički Jedno, bez obzira na međusobne kolektivističke i druge razlike; (g) svaki građanin je potpuno suveren i jednakopravan, u svakom smislu, na svakoj stopi državne teritorije; (h) na osnovu općeg i jednakog izbornog biračkog prava, svaki građanin ima jednaka ustavna politička prava i obaveze u svemu, kako u izgradnji tako i u odbrani BiH.

U svim državama na svijetu gdje se predsjednik direktno bira na izborima svi građani glasaju. Takav je slučaj i u okruženju, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Hrvatska. Izborni legitimitet svakog člana Predsjedništva BiH je nužan uslov/uvjet odlučivanja Predsjedništva o bilo kojem pitanju iz njegove nadležnosti, jer se njegove odluke odnose i tiču svih građana i cijele teritorije države Bosne i Hercegovine.

Na samom kraju, žalosno je konstatirati da bosansko društvo i država nisu još, u XXI-om stoljeću, ostvarili dostignuća i ciljeve Francuske revolucije (1789.), njenu Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, ukidanje etničko-vjerskog izbornog cenzusa, uspostavu građanske jednakosti i ravnopravnosti, eliminaciju srednjovjekovnih političkih podjela među građanima države.