BISERKO: ODNOS SRBIJE PREMA BiH JE KONSTANTA

– Riječ je o odavno utvrđenom državnom projektu u koji su ugrađene sve elite: i one na vlasti i one u opoziciji i većina društva. U tom smislu, nevažno je da li je u Srbiji na vlasti Slobodan Milošević, Boris Tadić, Vojislav Koštunica ili Aleksandar Vučić; važno je da se radi na pokušaju ostvarenja onog državnog projekta koji je svojevremeno najbolje definisao Dobrica Ćosić, rekavši da je Republika Srpska jedini pravi ratni plen koji je Srbija dobila iz ratova devedesetih. Posljednjih nešto duže od pola vijeka, ta strategija “otvorenih pitanja” u regionu deijlom je bazirana na historijskom stradanju Srba u logoru Jasenovac i na ulozi žrtve koju srpska politička i intelektualna elita svjesno projektuje kao tačku mobiliziranja protiv ostalih jugoslovenskih naroda – kazala je Biserko.

Po njenim riječima, u skladu sa na taj način definisanim “ratnim plijenom” kako je dio Bosne i Hercegovine nazvao Dobrica Ćosić, ali i sa ostalim takozvanim otvorenim pitanjima, Beograd je uvijek dosljedno usmjeravao svoju državnu politiku.

– I od toga neće tako lako odustati. Uostalom, zar svaka vlada nakon 5. oktobra 2000. nije pokušavala da na svoj način i mirnim putem završi projekt koji je režim Slobodana Miloševića probao da riješi ratom? U tom smislu, demokratska vlast samo je zamijenila metod; projekt i krajnji cilj ostali su nepromijenjeni. Drugim riječima, za razliku od Miloševića koji je Bosnu i Hercegovinu pokušao da podijeli ratom, genocidom, etničkim čišćenjem, ovi koji su došli nakon njega tu istu politiku nastojali su da provedu diplomatskim sredstvima – kazala je Biserko.

Radili su to, navela je, tako što su se, čekajući pogodan momenat, trudile da ratom “osvojene teritorije” legitimišu na miran način.

– Cijela struktura o kojoj govorim i dalje duboko vjeruje da je BiH privremeno rješenje i zato igraju na Milorada Dodika, koga jednoga dana planiraju da upotrebe kao izvođača prljavih poslova. Iako su od ratova prošle gotovo dvije decenije, beogradski nacionalistički krugovi za sada su jedino pustili Hrvatsku – rekla je Biserko, dodajući da je kao i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i dalje “legitimna meta srpskih nacionalista”.

Zato bi bilo veoma važno, naglašava, da Crna Gora do kraja 2015. zaista bude pozvana u članstvo u NATO. Kao što bi bilo dobro da međunarodna zajednica, kada je riječ o BiH, “ne napravi grešku kao mnogo puta do sada”.

– Međunarodna zajednica po pravilu sebi dozvoli da je u prvih godinu ili dvije svaka nova vlast u Beogradu zavara svojim deklarativnim odnosom distance prema vlasti u Banjoj Luci, pa joj nerijetko promiče naknadno međusobno zbližavanje koje se po pravilu veoma loše završi. Krajnji cilj tog zbližavanja je, kažem, izdvajanje RS-a iz BiH. Zato je pitanje Bosne i Hercegovine test ne smo EU nego i OSCE-a i ostalih međunarodnih institucija i organizacija. Tim prije što će, htjela – ne htjela, Evropa na kraju morati da se vrati na BiH, budući da će na taj način dati odgovor na ključno pitanje: kakva društva želi u EU – zaključila je Biserko u intervjuu za magazin “Dani”.

(Fena) ff