Biserko: Evropska unija mora da definiše mapu puta za Bosnu i Hercegovinu
Ned, 09.05.2021. 12:39
Krug 99 : Gdje nas je doveo etnonacionalizam i kako dalje?
SARAJEVO, 9. maja (FENA) – Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ Adil Kulenović na današnjoj sesiji o temi “Gdje nas je doveo etnonacionalizam i kako dalje?” kazao je da je apel objavljen prije nekoliko dana regionalnog civilnog društva EU, SAD, NATO vladama pod naslovom “Neuspješna konsolidacija balkanskih zemalja – suočite se s tim!”, na najbolji način dijagnosticira turbulencije u regionu, ali i definiše očekivane mjere i postupke kako bi mir i demokratski razvoj bili realno mogući.
– I ne samo na Balkanu, već i Evropi takođe. Tim prije što su posljednji etnonacionalistički udari prema zemljama Balkana došli iz okrilja dijela članica EU. A tiču se itekako Bosne i Hercegovine kojoj je i sada namijenjena sudbina monete za potkusurivanje velikodržavnih aspiracija i ambicija.
Petina potpisnika Apela jesu članovi Kruga 99 i to govori o našem odnosu prema svim idejama izrečenim u tekstu – naveo je Kulenović.
Uvodničarka Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, jedna od autorica ideje i teksta apela je kazala da se Balkan sada nalazi u fazi kada je neophodan jedan pozitivan pristup budućnosti i u očekivanju nekog značajnijeg angažmana Amerike i Evrope.
– Mislim da treba da idemo u susret tome s novim prijedlozima i novim inicijativama da budemo što aktivniji jer nije moguće da se stvari urede samo izvana nego mora da ima značajnu podršku iznutra u svakoj od ovih zemalja. Naravno da bi sve ovo bilo moguće neophodno je ipak napraviti jasan uvid u tok gdje smo mi danas -kazala je Biserko.
Dodala je da proces etnonacionalizacije društva postaje dominantan u svim jugoslovenskim društvima. To znači da se društvo u cjelini tretira kao vlasništvo dominantne etnonacije, a suprotno očekivanjima da će post jugoslovenska društva stremiti demokratizaciji. Ona su većinski prihvatila autoritarizam novih političkih elita.
– Nakon što je Balkan postao poprište geostrateških nadmetanja određeni krugovi ponovo priželjkuju rekompoziciju Balkna. Tome u prilog govore i brojni non paperi koji sve učestalije cirkulišu – navela je Biserko.
Naravno Srbija je značajan faktor stabilnosti ili nestabilnosti regiona i zato je njena fiksacija na nacionalnu državu koja će ujediniti sve Srbe još uvijek aktuelna i glavna je prepreka konsolidacije regiona ali i same Srbije.
Sve dok je tako njen odnos prema Evropi i najbliže okruženju ostat će problematičan – istakla je Biserko.
Kazala je kako je neophodno, u očekivanju da Amerika i Evropska unija krenu u završavanje nezavršenog na Balkanu, da se sve građanske snage, partije i pokreti ujedine na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, da se nametnu socijalna odnosno klasna pitanja.
– Dominacija etnonacionalističkih prioriteta sakriva suštinu problema Bosne i Hercegovine i potrebne su nove koalicije koje će legitimisati građane. Potreban je novi društveni ugovor – navodi uvodničarka Sonja Biserko.
Zaključuje da zato Evropska unija mora da definiše mapu puta za Bosnu i Hercegovinu. Evropska unija mora izdvojiti Bosnu i Hercegovinu s obzirom na kontinuirano miješanje susjednih zemalja.
– U tom smislu Bosna i Hercegovina treba što prije da dobije status pridruženog člana ili nekakav specijalni aranžman sa Evropskom unijom. To je moralna obaveza prema Bosni i Hercegovini jer je i međunarodna zajednica odgovorna za njenu ljudsku i materijalnu devastaciju tokom četiri godine rata, jer nije bila spremna da ga blagovremeno zaustavi – kazala je osnivačica je i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.
Agencija Anadolija
Krug 99: BiH treba što prije da dobije status pridruženog člana ili neki specijalni aranžman sa EU
– Tema redovne sesije Kruga 99 bila je: Gdje nas je doveo etnonacionalizam i kako dalje?
SARAJEVO (AA) – Bosna i Hercegovina treba što prije da dobije status pridruženog člana ili neki specijalni aranžman sa Evropskom unijom, to je moralna obaveza prema Bosni jer je i međunarodna zajednica odgovorna za njenu ljusku i materijalnu devastaciju tokom četiri godine rata jer nije bila spremna da ga blagovremeno zaustavi, smatra Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, javlja Anadolu Agency (AA).
Ona je uvodničar na današnjoj redovnoj sesiji ”Kruga 99” u online formatu na temu: Gdje nas je doveo etnonacionalizam i kako dalje?
Povodom 9. maja Dana Evrope, prisjetila se ideje o stvaranju Evropske unije navodeći:
“Važno da pođemo od evropskog projekta koji je doneo mir, stabilnost i prosperitet. Mislim da se Balkan sada nalazi kada je neophodan takav jedan pozitivan pristup budućnosti. U očekivanju nekog značajnijeg angažmana Amerike i Evrope mislim da treba da idemo u susret tome sa novim predlozima, inicijativama i da budemo što aktivniji. Nije moguće da se stvari urede samo izvana nego mora da ima značajnu podršku iznutra”.
Biserko je ocijenila da poslije tri decenije od raspada Jugoslavije još nije došlo do stabilnosti i napretka Zapadnog Balkana.
“Balkan je još uvek talac nerešenih regionalnih pitanja, prevashodno rekla bih bosanskog i kosovskog, a globalizacija odnosa u regionu je krajnje neizvesna”, istakla je ona.
Dodala je da “zemlje poput BiH i Kosova imaju problem da se konsoliduju kao države zbog politike Srbije koja još stoji na stanovištu nezavršenog rata”.
Prema njenim riječima Srbija je značajan faktor stabilnosti ili nestabilnosti regiona, ali i glavna prepreka konsolidaciji regiona, jer drži region kao taoca svojih aspiracija sada predstavljenih kao “srpski svijet” posebno u odnosu prema BiH i Crnoj Gori.
“U očekivanju da Amerika i EU krenu u završavanje nezavršenih poslova na Balkanu neophodno je da sve građanske snage, akcije i pokreti ujedine na čitavoj teritoriji BiH da se nametnu socijalna pitanja”, istakla je Biserko i dodala da je BiH nakon Dejtona ostala zarobljena u modelu koji je zaustavio rat, ali blokiranje njen prirodni razvoj i rast.
Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99 rekao je:
“Za nas u Krugu 99 je jasno da ključni odgovor na pitanje ‘kako dalje’ jeste borba za pravo BiH na vlastiti razvoj u zajednici demokratski država zapada, u standardima liberalne demokracije, građanskog društva i državnog uređenja. I borbi protiv tremana BiH kao Corpusa separatuma, kao posebnog slučaja, mimo standarda demokratskog svijeta, koji nam je u prošlosti donosio toliko blokada i kočnica, pa i društvenog i državnog razaranja. Izgradnja društva i državnog uređenja bez terora i dominacije većine nad manjinom, niti manjine nad većinom. Stvaranje internacionalne saradnje i razumijevanja, regionalne i evropske, jesu siguran oslonac i pouzdan put”.
