Bašić: HNS zagovara političke koncepte koji se nalaze u koliziji s principima liberalne demokratije
Prof. dr. Hazim Bašić
Sesija Kruga 99: Odgovor Kruga 99 na deklaraciju HNS
Sarajevo, 16.02.2025.
Najnovija Deklaracija Hrvatskog narodnog sabora (HNS) sadrži i zagovara političke koncepte koji se nalaze u koliziji s principima liberalne demokratije.
- Temeljni principi. U preambuli Ustava BiH stoji: ‘Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralističkog društva.’ Ovdje fokus treba staviti na pojam demokratski organi vlasti.
Suprotno od preambule državnog Ustava, u preambuli Deklaracije HNS stoji: ‘Vođeni legitimnom političkom i demokratskom izbornom voljom hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH na svim administrativno-političkim razinama u BiH’. U demokratskim sistemima ne postoji izborna (politička) volja bilo koje etničke skupine. Na izbore izlaze građani, a rezultati izbora predstavljaju političku volju građana.
U preambula Deklaracije također stoji: ‘Pozivajući se na Washingtonski i Daytonski mirovni sporazum, koji su uspostavili okvir za mir i institucionalno funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao zemlje triju jednakopravnih konstitutivnih naroda i osiguranju pune zaštite kolektivnih i individualnih ljudskih prava.’
Pojam ‘jednakopravni narodi’ nije ustavna kategorija, niti je demokratski standard. U pitanju je napušteni sovjetski koncept koji ne postoji u demokratskim državama. Ako su zadovoljena sva individualna, pojedinačna ljudska prava, prava svakog građanina, automatski su zadovoljena i kolektivna prava.
- Ko su nosioci suvereniteta? U Deklaraciji NHS-a se navodi: ‘BiH je domovina i hrvatskog naroda, koji je zajedno s Bošnjacima i Srbima i svim drugim građanima nositelj suvereniteta BiH’. U savremenim demokratskim društvima nositelji suvereniteta nisu etničke skupine, nego svaki građanin pojedinačno.
Neustavna je i konstatacija ‘… jačanju institucije HNS-a BiH kao krovnoga predstavničkog tijela hrvatskoga konstitutivnog naroda u BiH’. Naime, ne postoji krovno političko tijelo bilo koje etničke skupine. HNS kao nevladina organizacija nikad nije bio kandidat na izborima, pa tako ne može biti ni političko predstavničko tijelo hrvatskog naroda!
Pojam politički pluralizam se pogrešno predstavlja u rečenici: ‘HNS se nastavlja zalagati za provedbu demokracije kroz politički pluralizam koji je utemeljen na jednakopravnom sudjelovanju i odlučivanju svih konstitutivnih naroda’. Politički pluralizam nema veze s konstitutivnim narodima. Pod tim pojmom se podrazumijeva višestranačje, a ne multietničnost.
Svakodnevna politička retorika oba HDZ-a iskazana je u kompaktnoj rečenici ‘… konstitutivnosti kao natkrovljujućeg načela Ustava BiH, kao i opća načela federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i konsocijacijske demokracije’, koja zaslužuje posebno detaljnu analizu. Ove političke ideje je na Saboru HNS-a posebno naglasila i Ž. Zovko.
Naime, nije jasno za kakav federalizam se HNS zalaže. Regionalizacija cijele države temeljena na geografsko-ekonomskim načelima je dobrodošla. Država je već isuviše decentzralizirana, u tolikoj mjeri da to zapravo predstavlja smetnju njenim evropskim integracijama.
- Konsocijacijska demokratija. Ovaj model društvenog uređenja ne predstavlja demokratski standard i kao takav nije nigdje implementiran. Konsocijacijska demokratija je suprotstavljena i misiji i presudama ESLJP, koji potencira zaštitu individualnih građanskih i političkih prava.
Osnovna teza za uspostavljanje konsocijacijske demokratije je postojanje duboko podijeljenog društva (što nije slučaj sa BiH, koja se nastoji kreirati kao država s podijeljenim društvom), kako bi se kroz interakciju lidera tih segmentiranih društvenih zajednica došlo do dovoljno stabilne demokratije. Ova, navodna demokratija je, zapravo, svojevrsni konflikt-menadžment.
Konsocijacijska demokratija bazira se na četiri principa:
- Velika koalicija, kojauključuje predstavnike segmentirane ili podijeljene zajednice koja može biti podijeljena po različitim kriterijima, npr. jezičke zajednice u Belgiji, kantoni ili političke stranke u Švajcarskoj i sl.
- Obostrani ili uzajamni veto, svaka zajednica koja je manja od one druge, veće zajednice jednostavno će težiti da izjednači svoj politički potencijal s tom većom zajednicom, koristeći alate uzajamnog veta, za sva pitanja koja će proglasiti njenim interesom. Kada odluke ulaze u prostor vitalnog interesa određene manjine iz segmentiranog društva, radi zaštite same velike koalicije, manjinama se daje mogućnost veta. Međutim, učestalo pokretanje veta, može dovesti do „tiranije manjine“ nad većinom. U BiH se veto često ne koristi za pitanja zaštite manjina!
- Proporcionalnost u političkom predstavljanju podrazumijeva proporcionalnu zastupljenost ili distribuciju mjesta u javnoj upravi i alociranje budžetskih sredstava. Utjecaj pojedine grupe je u proporciji sa njihovom brojčanom snagom.
- Visok stepen autonomije za različite segmente društva, ali ne i teritorijalne autonomije.
Ovdje nije riječ o konceptu koji nudi jednakost za svakog čovjeka, već se, naprotiv, koristi nejednakost kao ulazni podatak. Nejednakosti se čak forsiraju, a one dovode do tenzija. Pored toga, u Deklaraciji se selektivno uzimaju konsocijacijski principi, tako se umjesto pojma proporcionalnost, zagovara suprotan koncept – paritet.
- Izborni zakon i ustavne reforme. ‘… ustavne i izborne reforme usmjerene na zaštitu političkih i građanskih prava pripadnika triju konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i svih drugih građana, dosljedno provodeći odluku Ustavnog suda BiH br. U-23/14 (predmet: Ljubić) i presude ESLJP’.
Presuda u slučaju Ljubić je provedena prema izjavama bivšeg v.p. V. Incka, kao i prema stavu bivšeg sudije Ustavnog suda BiH J. Marka. U politički život se uvodi najnovija fraza: ‘Građanskih prava triju konstitutivnih naroda’!? Ustavne i izborne reforme bazirane na ovom konceptu, dakle, ne bi promijenile ništa, što znači da od evropskog puta nema ništa.
- Nacija ili narod? ‘… osnaživanje prisutnosti hrvatskoga nacionalnog identiteta u BiH.
Integracijski trendovi u BiH i stapanja hrvatskoga nacionalnog identiteta u umjetne, nametnute ili druge identitetepredstavljaju jednu od opasnosti kojima će HNS BiH sustavno pružati otpor.’ Sve nacije su umjetna, a ne prirodna tvorevina! Ustavno domoljublje na koje poziva HNS treba da bude i prihvatanje bosansko-hercegovačke nacije. Deklaracija dominantno zagovara politike identiteta, naspram politika liberalne demokratije i evropskog puta BiH.
About The Author
