Bašić: Bosna i Hercegovina ima dovoljno jake unutrašnje snage koje su spremne da čuvaju njenu cjelovitost i nezavisnost

Prof. dr. Hazim Bašić

Sarajevo, 04.01.2022.

Tema: Godišnja pres konferencija Kruga 99;

Društveni i geopolitički kontekst. Demokratski razvoj države Bosne i Hercegovine danas je značajno otežan. Akumulirana politička kriza rezultat je očigledno nefunkcionalnog ustavno-pravnog uređenja, koje nije kompatibilno s uređenjima drugih država i evropskim demokratskim standardima. Ovakav ustavni aranžman iskoristili su domaći nacionalisti koji su instrumentalizirani od strane susjednih zemalja za destrukciju vlastite države. Podršku u nastojanju da razbiju svoju domovinu dobijaju i od evropskih desničara, uz sveprisutni maligni uticaj Rusije. Secesionističke politike urušavaju društveni konsenzus o budućnosti BiH kao građanske države ravnopravne članice EU. Ideolozi antibosanskog projekta su napravili i terminološku prilagodbu koja odgovara današnjem stanju pužuće secesije njenog entiteta RS. Naime, od prvobitno korištenog termina ‘referendum o secesiji‘, koji je zvučao destabilizirajuće, prešlo se na pojam ‘mirno razdruživanje’, da bi se u konačnici uvela nova sintagma: ‘nezavisna RS u okviru Bosne i Hercegovine’. Terminološko ublažavanje stvarnih namjera je prepoznato i neće umanjiti jačinu odgovora državotvornih snaga.
Državne nadležnosti. Proces vraćanja nadležnosti treba usmjeriti u smislu vraćanja onih nadležnosti državi Bosni i Hercegovini koje su joj ratom otete. Entiteti kao admistrativne jedinice unutar države ne mogu derogirati državne institucije i zaustaviti provođenje državne volje na cijelom državnom teritoriju. Trenutne državne nadležnosti i institucije su u skladu sa Ustavom i daytonskim mirovnim sporazumom. Potrebno ih je proširiti kako bi država mogla napredovati na svom evropskom putu. Nastojanje bilo koje administrativne jedinice kao što je entitet da preuzme državne nadležnosti je krivično djelo i čin pobune. U tom smislu, situacija je usporediva s onom iz 1992. godine.
Izlazak iz političke krize. Prva instanca koja je pozvana da reaguje na trenutnu krizu jesu pravosudne institucije, Sud i Tužilaštvo BiH. Država Bosna i Hercegovina posjeduje sve institucionalne kapacitete da sama odbrani svoj vanjski i unutrašnji državno-pravni suverenitet. U slučaju inertnosti pravosudnih institucija, u skladu s daytonskim mirovnim ugovorom i svojim propisanim obavezama, antiustavno djelovanje treba da zaustavi Visoki predstavnik. Čak i u situaciji izostanka reakcija pravosuđa i internacionalne zajednice, provođenje ratnih ciljeva iz devedesetih godina neće biti dozvoljeno. Bosna i Hercegovina ima dovoljno jake unutrašnje snage koje su spremne da čuvaju njene cjelovitost i nezavisnost, kao i prijateljske države koje joj na tom putu pomažu.