Apel Društva za ugrožene narode: Spriječiti novi rat u Bosni i Hercegovini!

Göttingen, 13. mart 2025.

Apel državama članicama EU, NATO-a i Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC)

Spriječiti novi rat u Bosni i Hercegovini!

Uvesti sankcije protiv vlade Republike Srpske, dodatno ojačati vojnu misiju EU u Bosni i Hercegovini i podržati državne institucije Bosne i Hercegovine (BiH) u borbi protiv prijetnji ustavnom poretku!

Poštovane dame i gospodo,

Društvo za ugrožene narode godinama upozorava na pogoršanje sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini. Ojačan podrškom iz Moskve, Budimpešte i Beograda i izostankom konkretne i koordinirane reakcije Vijeća za provedbu mira, Milorad Dodik čini odlučujući korak u provodjenju separatističke politike i podrivanju države Bosne i Hercegovine – predlaže izmjenu ustava Republike Srpske, ponovo uspostavlja entitetsku vojsku, insistira na pravu na odcjepljenje i ujedinjenje sa drugim državama te planira podjelu distrikta Brčko. Po uzoru na vladu Kremlja, novi bi ustav trebao sadržavati i tzv. „zakon o agentima“, prema kojemu će rad nevladinih organizacija moći biti strogo nadgledan, pa čak u bilo kojem trenutku i obustavljen zbog „neprijateljskog stava prema državi“.

U roku od nekoliko nedjelja taj bi novi ustav mogao biti usvojen u Parlamentu Republike Srpske, budući da Dodikova stranka, SNSD, ima većinu. Time Milorad Dodik otvara put za odcjepljenje od Bosne i Hercegovine, pridruživanje Srbiji i učvršćivanje svoje autoritarne vladavine.

Eskalacija državne krize počela je 26. februara, kada je Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika i kršenja ustava. Iako se presuda odnosi isključivo na njega i njegove postupke, Dodik je to predstavio kao napad na srpski narod i Republiku Srpsku i denuncirao sve neistomišljenike i opoziciju kao neprijatelje i izdajnike srpskog naroda.

Samo nekoliko dana kasnije, 5. marta 2025., Dodik je proglasio punovažnim zakone usvojene u Parlamentu Republike Srpske, koji onemogućavaju aktivnosti državne policije i pravosudnih institucija u entitetu. Ti su zakoni odmah privremeno suspendovani od strane Ustavnog suda države BiH, ali vlada Republike Srpske to ne priznaje. Tužilaštvo vodi istragu protiv Dodika i njegovih saradnika zbog kršenja ustava, a nakon nekoliko sudskih poziva, na koje se Dodik nije odazvao, izdalo je nalog za hapšenje. Za hapšenje je zadužena pravosudna policija, koja sarađuje s državnom policijom, ali je policija Republike Srpske već najavila da će spriječiti hapšenje, po potrebi i silom.

Takva se situacija smatra mogućim uzrokom rata. Naime, oružani sukob između policije Republike Srpske i državne policije Bosne i Hercegovine mogao bi dovesti do masovnog naoružavanja u Republici Srpskoj. Te se mogućnosti posebno boje povratnici Bošnjaci, među kojima je mnogo preživjelih iz Srebrenice. Dio njih je već napustio svoje kuće i trenutno se nalazi kod rodbine u Federaciji BiH. I Memorijalni centar podigut za žrtve genocida u Srebrenici privremeno je obustavio rad. Sve to podsjetilo je rodbinu i svjedoke genocidnih zločina i zločina protiv čovječnosti na početak rata 1992. godine, zbog čega su vrlo zabrinuti.

Države članice Vijeća za provedbu mira i EU moraju odmah djelovati. Moraju spriječiti novi rat i u tom cilju dodatno ojačati misiju EU u Bosni i Hercegovini. Oko 400 novih vojnika EU, koji su ovih dana pridodani, povećava broj vojnika EU prisutnih u Bosni i Hercegovini na 1.500, što nije dovoljno da se mir zaista osigura.

EU i NATO moraju odmah poduzeti konkretne mjere kako bi onemogućili separatističku politiku Milorada Dodika. Za to je, po našem mišljenju, neophodno da se bez odlaganja uvedu djelotvorne političke i ekonomske sankcije protiv Dodika i vlade Republike Srpske. Njemačka, kao jedan od najvećih ekonomskih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, mora preuzeti vodeću ulogu u ovom procesu i odmah obustaviti sve svoje investicije u Republici Srpskoj. EU mora uvesti zabranu ulaska protiv Dodika i njegovih saradnika i zamrznuti njihovu imovinu u zemljama EU. SAD su takve sankcije protiv Dodika uvele 2017. godine. U narednim godinama proširili su ih na veći broj ljudi iz njegovog okruženja, uključujući i članove njegove porodice. Od 2022. godine takvoj se politici pridružila i Velika Britanija. Taj primjer morale bi što prije slijediti i zemlje EU.

Državnim institucijama poput policije i pravosuđa Bosne i Hercegovine mora se pružiti široka finansijska i vojna podrška kako bi se efikasno i djelotvorno suprotstavili prijetnji ustavnom poretku države Bosne i Hercegovine.

U tom smislu EU mora koordinirati i svoje akcije protiv napada predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, na Bosnu i Hercegovinu. Tek nakon što se srušio krov željezničke stanice u Novom Sadu, pri čemu je početkom novembra 2024., poginulo 15 ljudi, vlada Vučićeve Srpske napredne stranke u Srbiji našla se pod velikim pritiskom. Ona pokušava skrenuti pažnju sa svog neuspjeha nakon višemjesečnih masovnih studentskih i građanskih protesta protiv korupcije i neodgovornosti, te svoju državnu krizu preusmjeriti na Bosnu i Hercegovinu. U tom procesu akcije vlade Republike Srpske i njene separatističke težnje već su godinama blisko koordinirane i vođene od strane Vučićeve vlade.

Podjela Bosne i Hercegovine i izbijanje novog rata imale bi ozbiljne i nepredvidive posljedice za cijelu Evropu. Cijela bi regija bila destabilizovana. U svim njenim zemljama mogli bismo očekivati naoružane sukobe – od Kosova preko Srbije i Crne Gore do Makedonije.

Takav razvoj i otvaranje nove fronte u Evropi donijeli bi Putinovom režimu ogromne prednosti. Ponovo bi u toj regiji ginuli ljudi i ponovo bi stotine hiljada izbjeglica stajale pred vratima EU.

S poštovanjem,

Za Upravni odbor Društva za ugrožene narode (Society for Threatened Peoples/Gesellschaft für bedrohte Völker)