Ambasador NR Kine u BiH Dong Chunfenga, Akcent: Rekonstuisana pruga Sarajevo-Beograd biće dopuna za kopneno-morsku ekspresnu liniju između Kine i Evrope!

Ambasador NR Kine u BiH Dong Chunfenga

Akcent: Rekonstuisana pruga Sarajevo-Beograd biće dopuna za kopneno-morsku ekspresnu liniju između Kine i Evrope!

Uvodno izlaganje Nj. E. Ambasadora NR Kine u BiH na temu:

Ekonomske inicijative Kine u regiji centralne i istočne Evrope i u Bosni i Hercegovini

Januar 2014. g.

Iznimno sam počastovan da gostujem na sesiji Kruga 99, na poziv gospodina Kulenovića. Razmijenićemo mišljenja o saradnji između Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope, sa akcentom na inicijativu Kine za saradnju sa ovim zemljama u proteklih nekoliko godina, naročito na uticaj i značaj ovog mehanizma saradnje za BiH.

Sada se globalna ekonomija teško oporavlja. Ekonomije glavnih sila se neravnomjerno razvijaju. Mnoge zemlje se suočavaju sa pritiskom ekonomskog pada, a neke rastuće ekonomije sa devalvacijom valute. Za to se trebamo spremati. To se ne tiče samo ekonomske stabilnosti i rasta i trajnog povećanja životnog standarda naroda, nego i mira i stabilnosti zemalja, područja i svijeta. Treba da unaprijedimo saradnju između područja, sa više ekonomskih nadopunjavanja, te da sarađujemo u procesu unapređenja ekonomske globalizacije. Kina i 16 zemalja centralne i istočne Evrope su složne u saradnji i mogu iskoristiti prednost međusobnog nadopunjavanja.

Prvo, zemlje centralne i istočne Evrope imaju čvrst ekonomski temelj i bogate su prirodnim resursima i imaju dobro obrazovan narod. Kinesko tržište sa stanovništvom od milijardu i 350 miliona ima veliku potražnju, dovoljan kapital, i savršen sistem, naročito u oblasti proizvodnje opreme. Dvije strane mogu u potpunosti ostvariti međusobno nadopunjavanje.

Drugo, zemlje centralne i istočne Evrope su sve rastuće zemlje, a Kina je najveća zemlja u razvoju. Centralna i istočna Evropa je region koncentriran rastućim zemljama, pa iz toga proističe međusobno nadopunjavanje. Ako se dvije strane sretnu na pola puta, to će biti jaka pokretačka snaga i oduprijeće se pritisku ekonomske represije, te podsticati ekonomski razvoj i industrijsku nadogradnju.

Na kraju, u zemljama centralne i istočne Evrope postoji veliki prostor za ekonomski razvoj, a oblast izgradnje infrastrukture i proizvodnje ima naročito jaku potražnju. Kina ima dovoljnu produktivnost u proizvodnji. Ako Kina želi ekonomsku nadogradnju, treba da se pretvori iz svjetske fabrike koja proizvodi robe široke potrošnje u bazu koja nudi svijetu naprednu opremu i veliko tržište koje prima kvalitetnu robu iz svih zemalja. To su integrirajuće tačke u procesu razvoja Kine i zemalja centralne i istočne Evrope. Mogu reći da motiv za saradnju zemalja centralne i istočne Evrope proistične iz potražnje za saradnjom koja je nastala u procesu razvoja ovih zemalja i iz velike šanse koju one nude za međusobni razvoj.

U tom kontekstu, mehanizam saradnje između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope je došao u pravom trenutku i dobro funkcioniše već tri godine. 2012. godine, prvi samit državnih lidera Kine održan je u Varšavi, u Poljskoj. Kineska strana je iznijela dvanaest mjera za saradnju između dvije strane, a to su:

Prvo – uspostavljanje Sekretarijata za saradnju između dvije strane.

Drugo – uspostavljanje kreditne linije od 10 milijardi dolara, dio čega je povlašteni kredit koji je namijenjen za projekte saradnje u oblastima izgradnje infrastrukture, visoke i nove tehnologije, zelene ekonomije…

Treće – uspostavljanje Investicionog fonda za saradnju između Kine i ovih zemalja, čiji je cilj inicijalna javna ponuda od 500 miliona dolara.

Četvrto – Kina će u zemlje centralne i istočne Evrope poslati delegacije za podsticanje ekonomije i poduzet će praktične mjere da unaprijedi trgovinsku saradnju dvije strane i nastojati da ta trgovinska razmjena do 2017. godine dostigne 100 milijardi dolara.

Peto – prema realnim uvjetima i potražnji iz zemalja centralne i istočne Evrope, Kina će podstaći kineska preduzeća da u narednih pet godina sa svakom zemljom centralne i istočne Evrope grade po jednu ekonomsko-tehnološku zonu i biće spremna da podstakne više kineskih preduzeća da uzmu učešće u izgradnji ekonomsko-tehnoloških zona u ovim zemljama.

Šesto – kineska strana je spremna da sa šesnaest zemalja razgovara o mogućnosti razmjene valuta, o računanju u međusobnim valutama prilikom prekogranične trgovine, o finansijskoj saradnji, npr. međusobno uspostavljanje banaka, te o pojačanju garancije i usluga za praktičnu saradnju.

Sedmo – uspostavljanje komisije za konsultacije stručnjaka za izgradnju saobraćajne mreže između Kine i 16 zemalja.

Osmo – inicijativa da u 2013. u Kini bude održan Forum za kulturnu saradnju između Kine i 16 zemalja, u čijem okviru se povremeno održava susret stručnjaka na višem nivou, održavanje kulturnih festivala u međusobnim zemljama, kao i tematske aktivnosti.

Deveto – u idućih pet godina 16 zemalja je ponuđeno 5 hiljada stipendija.

Deseto – inicijativa da se formira savez za poticaj turizma između Kine i 16 zemalja.

Jedanaesto – uspostavljanje fonda za istraživanje odnosa između Kine i 16 zemalja.

Dvanaesto – kineska strana planira da 2013. godine održi prvi forum mladih političara iz Kine i 16 zemalja.

Neke mjere su do sada dobro realizovane i dalje će napredovati. Skoro 50 posto kreditne linije od 10 milijardi dolara već je iskorišteno. Prva tranša investicijskog fonda za saradnju između Kine i 16 zemalja ostvaruje dobre efekte. Očekuje se da će 60 posto od ukupnog iznosa biti iskorišteno u prvom tromjesečju 2015. godine. Kineska strana podržava raspravu o novom modelu finansijske saradnje i prikladno rješenje problema finansiranja. Kina je već sa Mađarskom i Albanijom potpisala sporazum o razmjeni valuta. Očekuje se da će u 2014. godini, trgovinska razmjena između Kine i 16 zemalja doseći 60 milijardi dolara, a stopa rasta premašiti 10 %, daleko više nego prosječna stopa rasta globalne trgovine. Poslije susreta u Varšavi, uspješno su održani susreti u Bukureštu i Beogradu, 2013. i 2014. godine. Susreti su učestaliji, a relevantne strane su sve aktivnije u saradnji. 80 % mjera određenih u Smjernicama iz Bukurešta je već realizovano. U toku beogradskog susreta, kineska strana je najavila uspostavu još jednog investicijskog fonda sa iznosom od tri milijarde dolara i aktiviranje druge tranše investicijskog fonda za saradnju između Kine i 16 zemalja u iznosu od milijarde dolara. Premijer Li Keqiang je predložio da izgradnja infrastrukture bude vodeći sektor za saradnju, kapacitetna saradnja da bude centralni zadatak, a finansijska saradnja oslonac za saradnju, i poručio da će kineska strana uvažiti interese i probleme svih strana i unapređivati saradnju kako bi se konstantno ostvarivao napredak. U protekle tri godine, mehanizam za saradnju između Kine i 16 zemalja je sve savršeniji, rezultati su sve bogatiji, a relevantne zemlje sve aktivnije. Saradnja u oblastima trgovine i investicija pokazuje izvanredne rezultate i ostvaruje nove pomake. Pored mehanizma susreta državnih lidera, mehanizam lokalnih lidera Kine i 16 zemalja je privukao veliku pažnju. 16 lokalnih jedinica iz Kine, uključujući Peking i Guangdong, koordinira sa lokalnim jedinicama iz 16 zemalja. BDP ovih 16 lokalnih jedinica čini dvije trećine ukupnog BDP-a cijele države i iznosi 6 hiljada milijardi dolara. Konfenrencija lokalnih lidera do sada je održana dva puta. Ona je postala novi motor za saradnju između Kine i 16 zemalja.

Kineska strana aktivno se priprema za saradnju sa 16 zemalja, daje inicijative i trudi se da mehanizam čini velikim i jakim. Dobila je aktivan odziv iz 16 zemalja. Jedna od inicijativa kineske strane je izgradnja morske i kopnene ekspresne linije između Kine i Evrope. Imajući u vidu da 16 zemalja centralne i istočne Evrope treba više efektivnih investicija, da bi izašle iz ekonomske krize i oduprijele se njenim uticajima, one moraju pojačati snadbijevanje javnim proizvodima kako bi mogle povećati životni standard. Neke zemlje centralne i istočne Evrope imaju prirodno dobre luke, pruge i autoputeve. Ako se oni povežu, to će biti velika saobraćajna korist. Naprimjer, od neke luke i kopnene magistralne saobraćajne linije možemo stvoriti morsko-kopnenu ekspresnu liniju između Kine i Evrope, čime će se uveliko skratiti udaljenost saobraćaja između Kine i Evrope i smanjiti troškovi za međunarodnu logistiku. Na trećem samitu Kine i 16 zemalja u Beogradu, Kina, Mađarska i Srbija su zaključile sporazum koji predviđa izgradnju pruge između Beograda i Budimpešte i dogovorile da ulože napore da za 2 godine bude izgrađena jedna modernizirana ekspresna pruga koja zadovoljava standarde Evropske unije i zahtjeve svih strana. Spomenute 3 države sa Makedonijom su potpisale sporazum o olakšicama carinjenja. Nakon toga, planirano je da se izvrši rekonstrukcija pruge od Beograda do Skoplja i Pireja. Budući prevoz robe između Kine i centralne Evrope preko ove linije će biti kraći nego preko druge linije, od Kine do neke luke u zapadnoj Evropi, za 8 do 10 dana. Uveliko će podstaći olakšavanje saobraćajne logistike i uštediti troškove logistike, te pojačati međusobno povezivanje između Kine i Evrope.

Saradnja između Kine i 16 zemalja je saradnja između rastućih zemalja. Kada dvije strane idu naprijed, rame uz rame, to nije korisno samo za njih, već za Evropu i svijet. U svijetu postoji razlika između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju; u Kini, pa i Evropi, postoji razlika između istoka i zapada. Prosječni BDP po glavi stanovnika u zemljama centralne i istočne Evrope je samo 40 posto onog u razvijenim zemljama zapadne Evrope. Ove nejednakosti u nivou razvoja znače da su zemlje centralne i istočne Evrope relativno u zastoju. Međutim, razlika je potencijal. Mehanizam 16+1 može pomoći da se ona smanji. Saradnja između nas je u korist uravnoteženog razvoja između istoka i zapada Evrope i uspostavljanja ujedinjenog tržišta. S druge strane, 16+1 funkcioniše u okviru zakona Evropske unije. Naprimjer, pruge kao i druge infrastrukture koje ćemo zajedno izgraditi, će zadovoljiti standarde Evropske unije. To je u korist procesa evrointegracija. U proteklih 40 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Evropske unije, bilateralni odnosi se stabilno odvijaju. Razmjena i saradnja u svim oblastima se konstantno produbljuju. Uspostavljani su strateški partnerski odnosi između dvije strane. Zaključen je strateški plan za odnose između Kine i Evrope do 2020. godine. U toku njegove posjete EU, predsjednik Xi Jinping je iznio ideje o partnerskim odnosima, koje karakterišu mir, rast, reforma i civilizacija i koje su dobile visoku ocjenu od Evropske unije. Istovremeno, one su pokazale pravac za saradnju 16 +1. Mogu reći da je saradnja 16 + 1 korisno dopunjavanje za opšte odnose između Kine i Evrope.

BiH smatra pristupanje Evropskoj uniji svojim prioritetom i Kina se raduje što će BiH biti dio EU. Spremna je da smanji razliku između BiH i zemalja Evropske unije, kako bi BiH zadovoljila uslove za učlanjenje. Međutim, zbog svoje političke situacije, BiH je, u poređenju sa drugim zemljama centralne i istočne Evrope, manje upoznata sa potencijalnim koristima koje će saradnja 16 + 1 donijeti, zbog čega nije tako aktivna i reaguje sporije od drugih zemalja. Nadamo se da će nova vlada BiH iskoristiti platformu za saradnju 16 + 1 i pojačati saradnju sa Kinom. BiH je bogata prirodnim resursima i ima čvrst temelj u energetskom sektoru. Bila je važna baza za tešku industriju u doba bivše Jugoslavije. Od 90tih godina prošlog vijeka, neke energetske i saobraćajne infrastrukture su postale stare i istrošene. Potrebna je nova investicija i napredna tehnologija da se izvrši njihova rekonstrukcija i modernizacija. Kina je u proteklih nekoliko godina doživjela brz razvoj i akumulirala mnogo kapitala i iskustva u tehnologiji i opremi. Postoji veliki potencijal u oblasti energije i infrastrukture i moguće je ostvariti međusobno nadopunjavanje, za uzajamnu korist.

16 + 1 je platforma i most koji zajedno grade Kina i zemlje centralne i istočne Evrope. Ovo je dragocjena prilika za BiH da ostvari veći razvoj. Shvatio sam iz lokalnih medija da bh. narod i zvaničnici polažu nadu da će nova vlast povećati životni standard naroda, razvijati ekonomije i povećati zapošljavanje. Mislimo da bh. vlast treba zgrabiti priliku koju nudi 16 + 1, pojačati ekonomsko-investicione odnose sa Kinom i pogurati realizaciju više projekata. Trenutno sve više jakih kineskih preduzeća dolazi u BiH da istražuje tržište i ostvaruje saradnju. Kineski investitori su sve zainteresovaniji za energetski sektor i saobraćajnu infrastrukturu. Nadamo se da će BiH izgraditi i usavršiti relevantne zakone i propise, stvoriti dobre uslove i ambijent za privlačenje stranih investicija, povećati promociju preferencijske politike za privlačenje stranih investicija, te pojačati komunikaciju i razmjenu sa kineskim ulagačima, kako bi ih upoznala sa bh. politikama, propisima, strukturom vlasti, potrebama tržišta i specifičnostima proizvoda. S druge strane, nadamo se da će BiH postepeno pojačavati snadbijevanje repromaterijala i kvalitetnu radnu snagu i ponuditi vizne olakšice za kineske radnike koji dolaze da rade u BIH.

Kina i BiH trenutno uživaju dobre ekonomsko-trgovinske odnose, naročito u oblasti velikih projekata. Pod okvirom 16 + 1, Kina i BiH su saglasne da trebaju jačati saradnju u oblastima energetske infrastrukture, prosvjete i šumarstva. BiH pozdravlja investicije iz Kine. Prvi projekat u saradnji između dvije zemlje – Termoelektrana u Stanarima je počeo sa izgradnjom 2013. godine. To je ujedno i prvi projekat finansiran iz kreditne linije od 10 milijardi dolara među zemljama centralne i istočne Evrope i dobro je primljen kod lokalne vlade i naroda. Očekuje se da počne sa radom početkom 2016. godine. Ona će pomoći BiH da poveća kapacitet proizvodnje struje i izvozi električnu energiju. 2014. godine, kineska preduzeća su dobila konačnu ponudu za izgradnju termoelektrane u Tuzli (kapaciteta 450 megavata) i Zenici (390 megavata). Blok 7 Termoelektrane u Tuzli je najveći projekat posljednih godina u BiH. Mogu reći da je energetska saradnja najbolji dio praktične saradnje između naše dvije zemlje i postala je uzor za kapacitetnu saradnju između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope. S druge strane, saobraćajna infrastukurna saradnja između dvije strane je također suočena sa važnom šansom. BiH ima povoljan geografski položaj. Kopneno-morska ekspresna linija je istočno od BiH, a dobre luke u Hrvatskoj su zapadno od nje; stoga ona igra važnu ulogu kao saobraćajni čvor koji spaja i povezuje region. Trenutno kineska preduzeća pregovaraju sa Vladom Republike Srpske o izgradnji autoputa od Glamoča do Mliništa i od Brčkog do Bijeljine. Nedavno je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Bevanda prisustvovao Trećem samitu državnih lidera i predstavio projekat rekonstrukcije pruge od Sarajeva do Beograda i izrazio očekivanje da će kineska preduzeća uzeti učešće u njemu. Vjerujemo da će ova pruga koja spaja dva glavna grada biti dopuna za kopneno-morsku ekspresnu liniju između Kine i Evrope, da će ubrzati prevoz roba iz BiH, uštediti troškove logistike, kao i da će donijeti BiH novu priliku za razvoj i dati doprinos ekonomskoj integraciji zapadnog Balkana.

Pored ekonomske oblasti, imamo dobru perspektivu u ljudskoj i kulturnoj razmjeni. Univerzitet u Istočnom Sarajevu je otvorio Katedru za kineski jezik, a prvi Konfučijanski institut u BiH će biti uspostavljen početkom ove godine. Godišnja kvota stipendista iz BiH u Kinu iz godine u godinu se povećava, i sve više kineskih turista posjećuje BiH. Forum think tankova na visokom nivou između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope održan je do sada dva puta; prvi u Pekingu, drugi u Bledu u Sloveniji. BiH svake godine upućuje predstavnika da uzme učešće u njemu. Krug 99 je najuticajnija organizacija think tanka. Pozdravljamo da i vi uzmete učešće u ovom Forumu, date prijedloge za saradnju i dragocjenu intelektualnu podršku. Mislim da sve ovo proističe iz podizanja nivoa saradnje između Kine i centralne i istočne Evrope. Saradnja između Kine i BiH će biti sve sadržajnija i format će biti sve fleksibilniji.

Trećeg aprila ove godine, bilateralni odnosi između Kine i BiH obilježit će dvadesetu godišnjicu, povodom čega će biti organizovana manifestacija. Spremni smo da ovom prilikom podižemo odnose između dvije države na viši nivo i svi vi prisutni ćete biti svjedoci ovog važnog trenutka. “Ako zima dolazi, može li proljeće biti daleko?” Vjerujemo da će saradnja između Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope, kao i odnosi između naše dvije zemlje dočekati jedno prekrasno proljeće.