Agencija Anadolija:

– Govoreći kao uvodničar na redovnoj sesiji Kruga 99 na temu “Ratovi, nasilje i ideologije: Balkan od 19-tog stoljeća do danas” prof. dr. Siniša Malešević, University College, Dublin, član Kraljevske irske akademije, ANUBiH i Evropske akademije nauka – Academia Europaea rekao je da su dugotrajno organizirano nasilje, veliki ratovi i veliki ideološki projekti uglavnom fenomen 20. stoljeća

SARAJEVO (AA) – Balkan je od ‘90-tih godina postao sinonim za intenzivno nasilje i nacionalizam, rekao je prof. dr. Siniša Malešević, University College, Dublin, član Kraljevske irske akademije, ANUBiH i Evropske akademije nauka – Academia Europaea, javlja Anadolu Agency (AA).

Govoreći kao uvodničar na redovnoj sesiji Kruga 99 na temu “Ratovi, nasilje i ideologije: Balkan od 19-tog stoljeća do danas” rekao je da su dugotrajno organizirano nasilje, veliki ratovi i veliki ideološki projekti uglavnom fenomen 20. stoljeća.

“Možemo početi od toga da je Balkan postao od ‘90-tih godina sinonim za nekakvo intenzivno nasilje, nacionalizam, sa tim poznatim terminima kao drevna mržnja, balkanizacija, koje su naravno pogrešne”, pojasnio je Malešević.

Podsjetio je da se ti termini nisu koristili od 1945. do ‘90-tih godina.

“Ono što pokušavam na ovom predavanju pokazati jeste da je ustvari nasilje bilo vrlo sporadično do 20. stoljeća, događalo se u određenim povijesnim epizodama, ali je intenzitet nasilja bio poprilično nizak. Sličan slučaj je sa ideologijama. Na Balkanu nema većih ideoloških diskursa modernih ideologija kao liberalizma, socijalizma i konzervatizma, nacionalizma sve do kraja 19. i početkom 20. stoljeća kao veliki fenomeni. Znači, dugotrajno organizirano nasilje, veliki ratovi i veliki ideološki projekti su uglavnom fenomen 20. stoljeća”, kazao je Malešević.

Prema njegovim riječima, kada se pogledaju balkanski ratovi 19. stoljeća, to je otprilike oko devet većih ratova i konflikata i buna.

“To je početak stvaranja nekakvih samostalnih država na interijalnim prostorima. Imamo vrlo slabe, neprofesionalne vojne organizacije, lošu infrastrukturu, prilično nerazvijena društva i na neki način modernizacija kreće tek početkom uspostavljanja tih nekakvih državnih struktura krajem 19. stoljeća”, pojasnio je Malešević.

Podsjetio je da u “20. stoljeću imamo velike ratove sa velikim brojem žrtava – oko osam velikih ratova”.

“Ovdje je zanimljivo stvaranje tih masovnih državnih aparata koji su preduslov za stvaranje velikih vojski i policija. Posljedica toga su velikim dijelom ratovi koje imamo od 20. stoljeća. U ratovima ‘90-ih jedna od posljedica zašto su ratovi bili tako krvavi je zbog toga što je postojalo ogromno naoružanje koje je ostalo od JNA i koji je koristila u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini protiv civila, uglavnom”, izjavio je Malešević.

Kako je kazao, sada u 21. stoljeću vidimo kako se na neki način nastavlja birokratski aparat.

“I dalje je velik i glomazan, a isto tako neučinkovit i korumpiran. Osim Bosne i Hercegovine, sve države na Balkanu su izrazito centralizirane i imaju prilično velike policije. Hrvatska je ‘80-ih imala oko 11.000 policajaca, sad ih ima više od 20.000”, rekao je Malešević.

Smatra da se na neki način vidi da taj “državni aparat koji je bio preduslov za nasilje i ratove i dalje raste i glomazan je po cijelom Balkanu”.

“Na neki način možemo reći da su nacionalne ideologije prilično nerazvijene u ovom dijelu svijeta sve do 20. stoljeća. Možemo reći da nacionalizam kao i druge ideologije je nešto što ovdje dolazi s vrha, od političkih elita koje nastoje stvoriti nove države”, istakao je Malešević.

Mišljenja da sada živimo u društvima koja su izrazito pismena.

“Jezici su standardizirani, postoji visoka kulturna produkcija. Ne postoji konsenzus oko ratova iz ‘90-ih i to ne samo između društava koja su ratovala, nego unutar društava. Postoji velika generacijska podjela”, dodao je Malešević.

Agencija FENA:

Ned, 05.12.2021. 12:30 

Siniša Malešević: Dugotrajno nasilje, veliki ratovi, uglavnom fenomen XX vijeka

Tekst: Vernera Jakupović, Foto/FENA/screenshot

SARAJEVO, 5. decembra (FENA) – Uvodničar na sesiji Nezavisne asocijacije intelektualaca “Krug 99” danas je bio Siniša Malašević s Unicersity Ceollegea iz Dablina, koji je govoreći o temi “Ratovi, nasilje i ideologije: Balkan od XIX stoljeća do danas”, dao pregled transformacije nasilja, pogotovo ratova, kao i njihov odnos s ideološkim diskursima od XIX stoljeća do danas.

Malešević naglašava da je Balkan od devedesetih godina postao sinonim za intenzivno nasilje, agresivni nacionalizam, područje s poznatim sinonimima “bure baruta”, “balkanizacija” , “drevna mržnja”, a pozajmljenim iz druge polovine XIX i s početka XX stoljeća, korišćenim i u balkanskim ratovima, naročito drugom.

Od 1945. do 1990. godine, ti termini nisu korišćeni, pa je zanimljivo vidjeti, po Maleševićevim riječima, zašto i kad se pojavljuju koncepcije i percepcije Balkana na taj način.

Ustvari, nasilje je bilo vrlo sporadično do XX stoljeća; pojavljivalo se u određenim povijesnim epizodama, ali niskog intenziteta. Slično je bilo i s ideologijama – na Balkanu nema većih ideoloških diskursa, modernih ideologija kao liberalizma, socijalizma, konzervatizma, nacionalizma, sve do kraja XIX i početka XX stoljeća, kao velikih fenomena.

– Znači, dugotrajno nasilje, veliki ratovi i veliki ideološki projekti su uglavnom fenomen XX stoleća. Znači, zanimljivo je gledati tu transformaciju – zašto, kad i zbog čega se to događa – riječi su Siniše Maleševića.

Pogledaju li se ratovi Balkana XIX stoljeća, to je uglavnom devet konflikata i buna, a od njih, samo jedan bio veliki  – grčki rat za nezavisnost (1821-1829.), dok su svi ostali konflikti bili mali i prilično sporadični, s malim brojem žrtava.

Bilo je to vrijeme prilično nerazvijenih društava, slabe i neprofesionalne vojne organizacije, infrastrukture, pa modernizacija kreće tek uspostavljanjem državnih struktura krajem XIX stoljeća po cijelom Balkanu, s naglaskom na intenzivnoj a vrlo neujednačenoj, asimetričnoj modernizaciji s fokusom na vojsku, policiju, državni aparat, te uz zanemarivanje svega ostalog bitnog.

– Tako da, zanimljivo, u XX stoljeću imamo velike ratove s velikim brojem žrtava, otprlike osam velikih ratova koji počinju s balkanskim. Dešava se masovna mobilizacija, masovna ideologizacija, vezano s intenzivnim razvojem država koje su sve centralizirane ili to nastoje biti, s puno većim birokratkim aparatima. Državni aparat raste intenzivno. Primjerice, Srbija je 1837. godine imala samo 492 ljudi u državnom aparatu, administratora, a do početka XX stoljeća, skoro četvrtina beogradskih domaćinstava su administratori i njihove porodice. Slično je bilo i u ostalim novostvorenim državama na Balkanu. Znači, stvaraju se masovni državni aparati koji su preduvjet za formiranje velikih vojski i policijskih struktura. Ogroman novac se troši na vojne budžete i stvaraju velike vosjke, a posljedice su dobrim dijelom ratovi od XX stoljeća. Vojske i ratni veterani su privilegovane društve kategorije i militaristički aparat balkanskih društava je veliki – rekao je Siniša Malešević.

Jedan od uzroka/posljedica izražene krvavosti ratova devedesetih godina je postojanje ogromnog naoružanja ostalog od Jugoslovenske narodne armije, korišćenog uglavnom protiv civila u ratovima u Hrvatskoj i Bosni I Hercegovini, napominje on.

U XXI vijeku, birokratski aparat se nastavlja, i dalje je glomazan i neučinkovit, korumpiran, klijentistički. Primjerice, javni sektor u Srbiji ima oko 600.000 zaposlenih u administraciji, u Hrvatskoj oko 400.000. Riječ je o izrazito centraliziranim državama; sve države na Balkanu, osim Bosne i Hercegovine, izrazito su centralizirane, s prilično velikim policijskim aparatom.

– Dakle, na neki način vidimo da taj državni aparat koji je bio preduvjet za ratove i nasilje i dalje raste te je glomazan po cijelom Balkanu – Maleševićeve su riječi.

Govoreći o ideologiji kao važnom preduvjetu dinamike rata i nasilja, on ponavlja da su moderne idelogojie poput konzervatizma, liberalizma, nacionalizma, nastale uglavnom u XIX stoljeću, ali se na Balkanu razvijaju tek u narednom stoljeću.

Balkanska društva su mahom nastala na imperijalnim strukturama, raspadom Austrougarske i Otomanske imperije, gdje su religijski identiteti bili jači nego ideološki, pa se može reći da su nacionalne ideologije u ovom dijelu svijeta bile prilično nerazvijene sve do XX stoljeća, naveo je između ostalog uvodničar na sesiji Kruga 99.