Akademik Božidar Matić bio je nadasve bosanskohercegovački državnik

SAOPŠTENJE

Povodom smrti privrednika, političara i u internacionalnim relacijama priznatog naučnika, nekadašnjeg predsjednika ANUBiH Božidara Matića, Krug 99 upućuje izraze iskrenog saučešća porodici, akademskoj i društvenoj zajednici.

Bio je jedan od utemeljitelja Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

Svestran i angažiran u skoro svim sferama života Božidar Matić se nikada nije mirio sa postojećim, uvijek imajući na umu ono bolje koje bi moglo biti bliže idealima nauke kao verificirane spoznaje, efikasnije ekonomije, pravednog državnog uređenja i humanih ljudskih odnosa. Pripadao je onoj plejadi bosanskohercegovačke ljevice koja je baštinila ideje socijalne pravde, ljudsku i građansku solidarnost kao vlastito, temeljno uvjerenje i postupanje. Bosna nije pitanje, govorio je, ona je svakodnevni odgovor sadržan u postupcima ljudi koji u njoj žive i grade je u neraskidivoj isprepletenosti. Vjera u mlade nije za njega bila tek floskula, već jedan svjetonazor oivičen svježinom duha, inovacija, promjena i odvažnosti. I u najtežim trenucima nije davao pravo malodušnosti, panici i odustajanju, već racionalnim rješenjima i hrabrim odlukama.

Iako priznati naučnik i privrednik, Božidar Matić je bio nadasve bosanskohercegovački državnik koji će ovoj zemlji nedostajati.

Biografija akademika Božidara Matića

Božidar Matić je rođen 1937. u Bogatiću, Srbija. Od 1941. godine bio je nastanjen u Bosni i Hercegovini. Osnovnu i srednju školu završio je u Visokom. Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1960, a postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1963. (tema: Automatizacija tehnoloških procesa). Doktorirao je na Univerzitetu u Sarajevu 1971. i stekao zvanje doktora tehničkih nauka. Nakon diplomiranja zaposlio se u Energoinvestu, u projektnom birou za automatiku. Od 1971. do 1981. u istom preduzeću radio je kao direktor Instituta za automatiku i računarske nauke, 1985/86. vršio je funkciju potpredsjednika za istraživanje i razvoj ovog preduzeća (5 instituta i 6 istraživačko-razvojnih centara), da bi od 1989. do 1993. bio izabran za predsjednika i glavnog direktora Energoinvesta koji je u to vrijeme imao godišnju prodaju u iznosu od 2 milijarde dolara i aktivnosti u 34 zemlje. Nakon ovoga, od 1993. do 1999. godine bio je član Uprave preduzeća Energoinvest. Paralelno s radom u Energoinvestu, nakon habilitacije izabran je za asistenta Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu i prošao na njemu sva zvanja do redovnog profesora (1976). Za profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu izabran je 2008. U projektnom birou za automatiku Energoinvesta radio je na uticaju energetskih vodova na telekomunikacijske, signalne i sigurnosne uređaje u okviru projekta elektrifikacije pruge Sarajevo–Ploče, a zatim na istraživačkom projektu Energoinvesta u Institutu za nuklearne nauke u Vinči na razvoju poluprovodničkog PID regulatora za regulaciju tehnoloških procesa. Bio je vodeći istraživač na razvoju druge generacije regulacijskog sistema, koji je nakon osvajanja u proizvodnji bio osnova automatike tvornice glinice u Mostaru, tvornice glinice Birač te termoenergetskih blokova u termoelektrani Kakanj i termoelektrani Medan u Indoneziji. Početkom 70-ih godina vodio je razvoj treće generacije regulacijskog sistema u okviru zajedničkog projekta s Institutom za automatiku i telemehaniku Akademije nauka SSSR-a, koji je proizvođen paralelno u Energoinvestovoj tvornici i u ruskoj tvornici u Harkovu. Sistem je primijenjen na mnogim objektima u zemlji i inozemstvu, od čega 116 SPOMENICA – 60 GODINA ANUBiH – 1951–2011 se posebno ističu blokovi 200 MW u Kaknju te 300 MW u Gacku i Ugljeviku. Kao direktor Instituta za automatiku i računarske nauke u Energoinvestu, istovremeno je vodio razvoj avijacijskih automatskih sistema za avione Galeb 4 i Orao, nakon čega, u okviru instituta, organizira virtualnu tvornicu avijacijske opreme, koja se proizvodila sve do 1991. godine. Glavno polje naučnog interesiranja Božidara Matića bilo je automatizacija i upravljanje tehnoloških procesa, kao i automatika aviona, a bavio se i općom publicistikom, posebno problemima razvoja Bosne i Hercegovine, iz čega su proizišle 2 knjige i 98 bibliografskih jedinica. Bio je gostujući istraživač na Institut Avtomatiki i telemechanici Akademije nauka SSSR, Moskva, 1966. Obavljao je još i funkcije rektora Univerziteta u Sarajevu (1981–1985); Državnog federalnog ministra za nauku i tehnologiju (1986–1989), kada je organizirao Savezni komitet za nauku i tehnologije, pripremio Strategiju
naučno-tehnološkog razvoja Jugoslavije i osnovao Fond za financiranje saveznih projekata u snazi 0,5 BDP-a bivše Jugoslavije koji je funkcionirao sve do raspada Jugoslavije; zatim je obavljao funkciju predsjednika bosanskohercegovačkog Nacionalnog komiteta Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC) (1996); predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (2001); predsjednika Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u FBiH (2002–2005); izabranog predsjednika Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH (2002–2009); predsjednika Savjeta Privredne komore Kantona Sarajevo (2002) te predsjednika Savjeta za nauku Kantona Sarajevo (2004–2008). Počasni doktorat (honoris causa) dodijeljen mu je od Univerziteta Grand Valley, SAD, 1986. Bio je počasni član Svjetske Fondacije za inovacije (World Innovation Foundation) od 2002, član Svjetske Akademije nauka i umjetnosti (WAAS) od 2005. te dopisni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti od 2008. godine. Za svoj rad dobio je najveće državno priznanje u Bosni i Hercegovini – Dvadesetsedmojulsku nagradu BiH (1973), koja mu je dodijeljena za istraživačko-razvojna dostignuća te Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva 2007. godine Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 1984, a za redovnog 1995. godine. Bio je predsjednik ANUBiH od 1999. godine do 2014. godine. Cjelokupna bibliografija Božidara Matića objavljena je u Akademijinoj publikaciji Bibliografije članova Odjeljenja tehničkih nauka ANUBiH, Posebna izdanja CXXXVI, Odjeljenje tehničkih nauka, knj. 17, ANUBiH, Sarajevo 2011.

OBAVIJEST ANUBIH

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, uz izraze duboke tuge, obavještava da je 12. maja 2016. godine preminuo istaknuti privrednik, naučnik i dugogodišnji predsjednik ANUBiH
AKADEMIK BOŽIDAR MATIĆ, prof. emeritus dr. sci. dipl. el. ing.
(1937-2016)
Njegova djelatnost u oblasti privrede, visokog obrazovanja, razvoja naučne misli i organizacije nauke, kao i njegov društveni angažman u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini predstavlja izuzetan doprinos općem razvoju Bosne i Hercegovine.
ANUBiH ga pamti kao dugogodišnjeg člana i predsjednika koji je dao značajan doprinos održivosti i razvoju ANUBiH u periodu nakon završetka agresije na RBiH.
Sahrana će se obaviti u subotu, 14. maja 2016. godine u 12:45 sati na gradskom groblju Bare.
Komemorativna sjednica će se održati istoga dana u 10:30 sati u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bistrik 7, Sarajevo.
Akademija nauka