Kulenović: Nasuprot inicijativi Otvoreni Balkan

Tema “Inicijativa „Otvoreni Balkan“ i regionalna stabilnost”,  ima posebnu važnost koliko zbog razumijevanja same inicijative i njenog značenja, toliko još više u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, te neizvjesnog dosega tog utjecaja na mir i stabilnost u BiH, Crnoj Gori, Kosovu i šire.

Motiv za izbor i definisanje teme sadržan je u činjenici opasnih i turbulentnih izazova i previranja u i oko BiH, Crne Gore i Kosova. Tim prije što oni imaju neke zajedničke karakteristike i uzroke, ali često i nevidljive zamke i prepreke. Zato je nužno senzibilizirati javnost za cjelovito razumijevanju različitih inicijativa, pa i ove,  koje mogu imati posljedice suprotne od verbalnih i primamljivih proklamacija.

Zbog toga nam je stalo da o naslovljenoj temi govorimo i iz ugla ekonomije, samog sadržaja Inicijative Otvoreni Balkan, ali i političkog, pa i geostrateškog konteksta u kojem danas i već dugo vremena jesmo.

Koliko god predsjednik Srbije sa albanskim kolegom Ramom reklamirao  ovu regionalnu inicijativu, nakon što im prva pod nazivom “mini- Šengen” nije stekla željeno povjerenje, naprosto zbog težnje BiH i CG europskim integracijama, a ne partikularnim i skrivenim političkim interesima kako god ih pakovali i u kojoj oblandi predstavljali.

I prepoznavani bilo kao prikriveni etno nacionalistički ekspanzionizam, velikodržavlje, „srpski svet“, ili Putinova platforma „ruskog svjeta“ – politika i ideologija ograničenog suvereniteta država, etnocentrističkog zaokruženja nacija na račun suverenih država. Naprosto, urušavanja sadašnjeg svjetskog poretka građenog na vrijednostima liberalne demokracije. Sudbina Ukrajine tiče se svih nas!

Kako  god sagledavali i ekonomske i političke aspekte današnje teme, htjeli mi to ili ne, ne možemo izbjeći razorne posljedice politike apissmenta, politike ustupaka ključnih faktora internacionalnog poretka autoritarnim i totalitarnim liderima i nedemokratskim režima. Čak do izbjegavanja suočenja sa dominantnim kontekstom i ključnim generatorima remećenja mira i stabilnosti država i čitavih regija.

Naše povjerenje u SAD je osnovano. Ali i naša kritička distanca prema politikama koje afirmišu neki njihovi izaslanici mora biti jasna. Od kada je imenovan za specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, problem najizraženiji problem u BiH i regiji, ne vidi u etnonacionalizmu već endemskoj korupciji.

Kao da Milorad Dodik hoće secesiju zbog čuvanja svog bogatstva, dakle, kao da nema temeljnu, ekspanzionističku podršku ni Srbije ni Rusije, i kao da je rat protiv BiH bio tek omaška lokalnih razbojnika, a ne agresija radi teritorijalnog proširenja i Srbije i Hrvatske.

 Nužno je podsticati regionalnu ekonomsku saradnju, koja je se nudi inicijativom Otvoreni Balkan, zalaže se  Eskobar, i koja je postala treći stup američke strategije za Zapadni Balkan. Klišeji o reformama, vladavini prava, „odlivu mozgova“, borbi protiv korupcije, samo su puko razvodnjavanje pred realpolitičkim opasnostima za mir i stabilnost, ali i otklanjanja odgovornosti Srbije, Hrvatske i Rusiju za sadašnja i buduća dešavanja u BiH. Čak je najavljeni robusni obim sankcija protiv urušavanje BiH samim tim postao labuđev pjev za naivne.

Prije dva dana Eskobar je čak izjavio da misli da Republika Srpska ne želi neovisnost, da je nužno i hitno provesti izborne i ograničene ustavne reforme, kao i nametanja formule rješenje kroz odnos između Bošnjaka i Hrvata. I to baš u trenutku dok je sigurnost u ovom dijelu svijeta pred najvećim izazovima, a BiH posebno.

Kome dakle Eskobar daje krila, kuda vodi ova politika ustupaka nasilnicima, ima li pravo BiH biti suverena država svih svojih građana, po uzoru na bilo koju demokratsku državu? Zar ni agresija na Ukrajinu nije dovoljan razlog promjene stava američkih izaslanika?

Nama je jasno da se ne smije odustati od ključnih EU opredjeljenja ni po koju cijenu, a posebno nasjedanje na zamke Inicijative Otvoreni Balkan:

Prvo, Bosna i Hercegovina je u Sofiji 2020. godine potpisala, zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, pristupanje Zajedničkom regionalnom tržištu, kojim se obavezala na četiri slobode Europske unije: slobodu kretanja ljudi, usluga, roba i kapitala. Ovaj projekt je podržan od EU sa 30 milijardi eura.

Drugo, nasuprot toga, Bosna i Hercegovina se uporno nastoji uvući u proces „Otvorenog Balkana“ kao mikro-geopolitičke inicijative koja ima za cilj podređivanja Bosne i Hercegovine političkim i ekonomskim interesima susjedne Srbije. Otvoreni Balkan predstavlja mikro-geopolitičku inicijativu Srbije sa ciljem ovladavanja ekonomskim prostorom susjednih zemalja, kroz koju bi plasirala svoje političke interesa poznate kao „Srpski svet“.

Odustajanjem od europskih standarda otvorilo bi Bosnu i Hercegovinu za plasman roba sa štetnim utjecajima kao što je višak pesticida u hrani, lošim energentima, manjim standardima u oblasti poslovanja, i što bi našu zemlju čini izrazito ranjivom za ostvarivanje različitih ekonomskih i političkih utjecaja. Ako bismo došli u stanje da neka od susjednih zemalja preuzme sve trgovinske centre, da li neko stvarno misli da bi se u njima nalazila roba iz Bosne i Hercegovine?

Otvoreni Balkan vidno je inicijativa podređivanja sveukupnog tržišta interesima Srbije kao najveće i ekonomski najpotentnije zemlje, ali izvan europskih standarda.

Zbog toga je jasno da Bosna i Hercegovina treba čvrsto ostati unutar Berlinskog procesa europskih integracija. Kroz realizaciju Zajedničkog regionalnog tržišta BiH mora povući što je moguće više EU sredstava iz odobrenih 30 milijardi eura. Treba i dalje odbacivati učešće u „Otvorenom Balkanu“ jer takva inicijativa ima štetne, političke i ekonomske posljedice prema Bosni i Hercegovini koju udaljavaju od europskih integracija. A posebno u kontekstu svih opasnosti po njenu sigurnost sa kojima smo suočeni.

Adil Kulenović, 6. mart 2022.